Pratite nas

U Berlinu nema politike ni novog Daytona

Objavljeno

na

“Nakon što je savezna kancelarka pred nekoliko tjedana, 15. srpnja u Dubrovniku sudjelovala na sastanku na vrhu država zapadnog Balkana u okviru procesa Brdo-Brijuni, sad će ugostiti zajedno s ministrom gospodarstva (Sigmarom) Gabrielom i vanjskih poslova (Frank-Walterom) Steinmeierom šefove vlada, ministre vanjskih poslova i gospodarstva šest država zapadnog Balkana te Hrvatske i Slovenije“, priopćila je njemačka vlada.

merkel-U video poruci objavljenoj u subotu, Merkel je upozorila na perspektivu što ih zemlje jugoistoka Europe imaju glede članstva u EU, što ih, prema njezinim riječima, potiče na razvoj unutarnjih struktura ali i na uzajamnu suradnju.

Cilj berlinskog sastanka, prema priopćenju njemačke vlade, jest razmotriti otvorena pitanja u razdoblju od više godina i dati nove impulse za njihovo rješavanje. Pri tome je riječ u prvom redu o uzajamnoj suradnji tih država i o pitanjima njihova približavanja Europskoj uniji.

U video poruci uoči sastanka, govoreći o motivima njegova sazivanja, Merkel je podsjetila na 100. obljetnicu izbijanja Prvog svjetskog rata.

“Što se može učiniti osim podsjetiti se? Kako možemo oblikovati budućnost?”, upitala se Merkel i rekla kako je njezina vlada došla na ideju da sve te države pozovo zajedno kako bi ih upozorila da je suradnja danas važnija od konfrontacije, unatoč “čitavom nizu sukoba” koji još postoje.

Prema njezinim riječima, važno je da sve te države imaju “europsku perspektivu”, da imaju šansu postati članicama Europske unije. Pri tome je podsjetila da tempo pristupa Hrvatske ne mora biti mjera budućih pristupa Uniji – važna će biti volja i mogućnosti zemalja kandidata.

Svaka od tih zemalja mora stvoriti pretpostavke za pristup EU, naglasila je kancelarka, pri čemu je posebno naglasila pitanja strukturnih reformi, pravnu državu, borbu protiv korupcije i transparentne strukture.

Uz predsjednike vlada, ministre vanjskih poslova i gospodarstva Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije te Njemačke na sastanku u Berlinu sudjelovat će i predstavnici Hrvatske i Slovenije te predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

[divide]

”Dayton II, ili nešto slično tome, apsolutno nije bio ni u namjeri sazivanja konferencije, i zato nisam htio ni komentirati slične rasprave, niti se u njih uključivati”, rekao je za Oslobođenje predsjedatelj vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda govoreći o konferenciji o Zapadnom Balkanu koju saziva njemačka kancelarka Angela Merkel.

Neće biti zavrtanja ruku

bevanda-main-reuters”Poziv na ovu konferenciju je poziv koji treba rezultirati snažnim impulsom prema svim zemljama regije, Hrvatskoj, kao članici EU, i nama koji smo na putu, ili sa zastojem ili sa velikim napretkom u europskim integracijama. A da će opet biti zavrtanja ruku, političkih pritisaka, toga, u to sam siguran, neće biti”, rekao je Bevanda i dodao kako će se o krupnim političkim temama vezanim za BiH razgovarati, ali nakon izbora

Naime, Bevanda će u Cavtatu će nazočiti radnom sastanku premijera Hrvatske, Crne Gore, Albanije – Zorana Milanovića, Mile Đukanovića i Edija Rama.

Riječ je o, kako je objasnio Bevanda, jednom od pripremnih sastanaka premijera regije uoči konferencije o Zapadnom Balkanu koju organizira njemačka kancelarka Angela Merkel 28. kolovoza u Berlinu, a u vezi s kojom su se u našoj javnosti pojavile različite interpretacije i nagađanja.

Bevanda ističe kako su izvan svake realnosti priče o tome kako će skup u Berlinu biti neka vrsta Daytona II ili bilo što slično.

Politika nakon izbora

”Sasvim je normalno da će se o krupnim političkim temama vezanim za BiH razgovarati, ali nakon izbora. No, vrijeme ne stoji, a i svi događaji u svijetu upućuju na punu opravdanost ovoga što je gospođa Merkel postavila kao inicijativu, a to je da u fokusu berlinskog skupa budu teme euroatlantskih integracija Zapadnog Balkana, ali i zajednički projekti regije. Skup u Berlinu je poziv na regionalnu stabilnost i suradnju, u svakom smislu, sigurnosnom, političkom i gospodarskom, i to je prilika da regija, uz spomenute garancije sigurnosti i suradnje, promovira projekte koji vode k njezinom dinamičnom ekonomskom oporavku. Ovi projekti su tema sastanka u Cavtatu”, rekao je Bevanda, napominjući da će se on prije Berlina sastati i s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem.

”Tako da ću zaokružiti konsultacije s kolegama premijerima iz regije”, napominje Bevanda, dodajući daje puno ljudi neodgovornim izjavama doprinijelo tome da se skup u Berlinu promatra iz potpuno drugačijeg, pogrešnog kuta.

Bevanda napominje kako je čitav svoj dosadašnji mandat intenzivno radio s kolegama premijerima iz regije na svemu što je bilo sporno i što je intenzivno i dugo trajalo.

”Sad su došli na red projekti i treba vidjeti da li imamo svi isto mišljenje vezano za stvari koje smo davno inicirali, prije svega za Jadransko-jonsku cestu, brzu cestu koja ide od Mostara do Splita, a koja se nadovezuje na cestu što polazi od Gradiške… No, o svemu tome poslije Cavtata, kad vidimo oko čega imamo isti stav i što možemo prezentirati kao zajednički projekt. Što se tiče mene, spreman sam sve što se na sastanku u Cavtatu potvrdi vjerodostojnim prezentirati i u Berlinu”, ističe Bevanda.

Pelješki most nije na popisu

Na pitanje hoće li u Cavtatu biti riječi i o pelješkom mostu, Bevanda je odgovorio kako je to ”unutarnja stvar Hrvatske i sumnjam da će tog pitanja biti”.

”Možda ga gospodin Milanović tematizira. Na mome popisu nije”, rekao je Bevanda.

Naime, u Berlin su pozvani premijeri, ministri vanjskih poslova i ministri gospodarstva iz Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Kosova, Makedonije i Albanije, kao i predstavnici Europske unije. Pored izaslanstava zemalja zapadnog Balkana, skupu će, očekuje se, prisustvovati i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Catherine Ashton i tajnik za proširenje EU Štefan Fule.

Podsjećamo, najavu konferencije u Berlinu pratila su brojna tumačenja što se to kuha za ovaj dio Balkana u njemačkoj kuhinji. Tako je nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Wolfgang Petritsch, rekao kako je očigledno da Njemačka priprema nove poglede prema Balkanu.

Što je dobro, a što nije

”Usred niza velikih problema u svijetu, fascinantno je i za svaku pohvalu da se osvrćemo na zapadni Balkan i gledamo što je dobro, a što nije”, rekao je Petritsch te potvrdio kako se u Berlinu posljednjih dana srpnja održala velika konferencija o situaciji u Bosni i Hercegovini.

”Bruxelles, pod vodstvom Njemačke i drugih država, mora biti jasan i odlučan u svojim zahtjevima. Mi moramo pokazati vodstvo i riješiti naš najslabiji dio balkanske slagalice”, istaknuo je Petritsch.

Kao svojevrsnu najavu konferencije koja slijedi, njemačko Veleposlanstvo u BiH je priopćilo kako Njemačka, kao najvažniji trgovinski partner BiH, pažljivo prati ekonomsku situaciju ovdje.

”Konferencija ne treba biti okrenuta prošlosti već osvijetliti perspektive regije koje su orijentirane k budućnosti. Ovim želimo naglasiti da Njemačka i dalje ima veliki interes za zapadni Balkan i politički i ekonomski razvoj u regiji. Njemačka je jasno opredijeljena cilju da sve države zapadnog Balkana postanu članice EU”, navelo je Veleposlanstvo.

(hina/bljesak.info/kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. U svijetu nitko  ne zna ništa o Vukovaru!

Objavljeno

na

Sipa Press

Prolazi još jedna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Grada Vukovara, ali i Škabrnje u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. Koliko djeca u školi uistinu znaju o ovim velikim tragedijama hrvatskog naroda, koliko znaju o agresorima? Malo ili ništa. Međutim, još je žalosnija činjenica da se recimo o onome što se događalo u Vukovaru tijekom 1991. gotovo ne zna ništa u Europi, a kamoli u svijetu.

Mnogi ne znaju ni pokazati na zemljopisnoj karti gdje je Vukovar, a kamoli Škabrnja, iako je riječ o jednoj od najvećih ratnih katastrofa nakon II. svjetskog rata. O ovom razorenom gradu vrlo malo ili bolje rečeno ništa ne znaju ni žitelji susjednih država, poput Madžarske, Italije…

U školama diljem Europe se ne uči o Domovinskome ratu. Tome se ne treba čuditi kad se ni u hrvatskim školama ovoj temi ne pridaje zaslužena pažnja. Međutim, što rade hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, je li ona barem prigodom ovakvih događanja upozoravaju tamošnje medije, odnosno iznose istinitu sliku o onome što ste događalo na ovim prostorima? Prema šutnji europskih medija vrlo lako se da zaključiti da se u ime nečijih interesa ova tema zaobilazi, marginalizira i prešućuje! Zašto?

S druge pak strane svjedoci smo da se svijetom širi lažna istina o Domovinskome ratu, pa čak i da se agresora pretvara u žrtvu. Nitko to ni demantira. To traje iz godine u godinu, pa će na kraju laž  ipak  postati – istina.

Dakle, pitanje glasi: što ste gospodo hrvatski veleposlanici učinili ili što činite da se 26 godina nakon okupacije Vukovara i Škabrnje zna o tim događajima u državama u kojima predstavljate Hrvate, odnosno zašto šutite, umjesto da „urličite“ o onome što ste nadamo se gledali i ovih dana u ovome gradu i ovome selu?

U vrijeme Domovinskoga rata hrvatska je diplomacija odnijela pobjedu, baš kao što su to učinili i mediji, ali u miru opet gubimo.

Ne, ništa se u Europi ne zna o Vukovaru, o bijelim križevima na Memorijalnom groblju ili pak o Ovčari.

Sramotno, ali je tako!

Inače, svjetski mediji su relativno dobro informirani o „ustaškoj Hrvatskoj“, pa i o „genocidu Hrvata nad Srbima“, o čemu im ne svjedoče samo Srbi, već i pojedini hrvatski (?) političari, domaće izdajice i dezerteri.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari