Pratite nas

BiH

U BiH još uvijek djeluje 21 ‘paradžemat’ koji okuplja pristalice radikalnog tumačenja islama

Objavljeno

na

Foto: Ilustracija

Iako je većina zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini koje su djelovale izvan struktura službeno priznate Islamske zajednice ugašena, u toj zemlji još uvijek djeluje najmanje 21 takva skupina koja uglavnom okuplja zagovaratelje radikalnog islama, potvrdio je savjetnik poglavara IZ u BiH Muhamed Jusić prema banjolučkim “Nezavisnim novinama”.

Islamska zajednica u BiH je 2016. pokrenula proces čiji je cilj bio raspuštanje svih “paradžemata” odnosno neformalnih zajednica muslimanskih vjernika koje su uglavnom predvodili samozvani imami.

Taj je proces potaknut procjenom da takve zajednice predstavljaju rasadišta radikalnih islamskih uvjerenja koja su protivna vjerskoj doktrini kakvu zastupaju sunitski muslimani u BiH.

Iz ovakvih paradžemata novačeni su i vejrnici iz BiH kako bi se pridružili terorističkim skupinama poput Islamske države (IS) u Siriji i Iraku.

“Inicijativa razgovora s pojedincima i skupinama koje organizuju vjerski život izvan okvira IZ u BiH bez valjane pravne osnove za to, urodila je plodom. Kada je inicijativa pokrenuta imali smo 67 takvih skupina, da bi njihov broj danas bio sveden na 21”, kazao je Jusić.

Pojasnio je kako to znači da su vjerski objekti kojima su se koristili članovi paradžemata tijekom procesa integracije u strukture zakonite Islamske zajednice postali njezino vlasništvo odnosno dio zaklade a reisul-ulema priznat je kao autoriret koji imenuje imame u takvim ranije izdvojenim zajednicama.

To automatski znači i primjenu svih propisa IZ u BiH.

“Niti jedna skupina se nije mogla integrirati u IZ u BiH, a da nije prihvatila pravni okvir i pravila Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini”, kazao je Jusić.

Tvrdi kako informacije koje imaju u IZ u BiH ukazuju da većina vjernika koji se okupljaju u paradžematima koji su odbili samoraspuštanje ili integraciju u zakonite strukture zapravo nisu zagovornici ideologija nasilnog terorizma, niti javno potiču na nasilje no vjeru i dalje razumijevaju i prakticiraju “na sebi svojstven način, koji odudara od islamske tradicije Bošnjaka”.

“IZ u BiH će se ovom pojavom i dalje baviti na način da će sa svim pojedincima koji nastupaju u ime islama voditi dijalog i ljubomorno čuvati tradicionalno islamsko učenje na ovim prostorima. Istodobno ćemo svaki ekstremizam, širenje mržnje i militantnost osuđivati bez obzira na to od koga dolazio i nikada nećemo praviti podjelu na ‘dobre i loše’ ekstremiste, na one ‘naše’ koje toleriramo i ‘njihove’ koje osuđujemo, kako se, nažalost, sve češće čini u bosanskohercegovačkom društvu”, kazao je Jusić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma, kaže Karamatić

Još jednom se pokazalo kako politika sarajevskog jednoumlja dovodi Bosnu i Hercegovinu na rub destabilizacije. Političko Sarajevo destruktivnom unitarističkom politikom samo nanosi štetu cijeloj državi, i vraća je u prošlost.

Ekstremistička bošnjačka politička mašina odlučna je u nastojanjima da agresivnom indoktrinacijskom politikom briše temelje i identitet Bosne i Hercegovine.

Ipak, na njihovo razočarenje, Bosna i Hercegovina jeste i ostat će multikulturalna država” – izjavio je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, priopćeno je iz HNS-a BiH.

“Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu, kao i vršenjem nasilja nad jednakopravnošću konstitutivnog naroda.

Takvo ponašanje je sramotan pokušaj skretanja pažnje s izvora stvarnog kaosa i lažnih kriza koje dolaze iz Sarajeva. Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma.

Dok Hrvati rješavaju probleme i krize koje su drugi potaknuli, dio bošnjačke politike im, namjerno generira i prebacuje nove. Sarajevu smeta to što su hrvatski narod i njegovi politički predstavnici u BiH zajedno i nedvojbeno opredijeljeni za EU i NATO integracije, što se ne može reći za bošnjačke političke predstavnike koji su pod utjecajem Turske koja je u svojim tridesetogodišnjim pregovorima za članstvo u EU zatvorila tek jedno od 35 poglavlja pretpristupnih pregovora”, kazao je Karamatić.

U osvrtu na opstrukcije provođenja izborne volje i Sporazuma o načelima za formiranje vlasti, Karamatić je istaknuo: “Lideri stranaka izbornih pobjednika usuglasili su ključne principe o formiranju vlasti i dugoročnoj viziji Bosne i Hercegovine, koja će se, naravno, nadopunjavati i formirati kroz daljnje razvoje i demokratsko sazrijevanje društva i politike.

Međutim, bošnjački članovi Predsjedništva BIH ucjenama i preglasavanjem pokušavaju, na nečastan i zlonamjeran način, uvući državu u još veću političku krizu i blokade.

Nadam se da će izborna volja naroda i građana Bosne i Hercegovine ipak prevladati ispred osobnih političkih interesa, kako bi se mogli fokusirati na probleme koji opterećuju građane Bosne i Hercegovine, te samu BiH”, priopćeno je.

 

Mario Karamatić: ‘U BiH itekako vlada militantni islam…’

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zamjenik ministra sigurnosti BiH ne želi bivše pripadnike IS-a blizu Mostara

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mijo Krešić odbacio je u srijedu mogućnost da se u Readmisijski centar Salakovac kod Mostara po povratku iz Sirije i Iraka smjeste državljani BiH koji se borili na strani terorističke organizacije Islamske države (IS), što je ranije najavio ministar sigurnosti te zemlje Dragan Mektić.

„Objekt u Salakovcu apsolutno nije prihvatljiv za smještaj ovih osoba. Većina njih je sudjelovala na stranim ratištima i borila se u redovima terorističkih organizacija“, rekao je Krešić u izjavi za medije u Mostaru.

Ministar Mektić je u izjavi za sarajevski Dnevni Avaz rekao kako vlasti BiH očekuju povratak između 25 i 30 osoba podrijetlom iz BiH koji se trenutačno nalaze u zarobljeničkim kampovima pod nadzorom Kurda ili savezničkih snaga, te da je moguć njihov privremeni smještaj u prihvatnom centru u Salakovcu kod Mostara.

Mektićev zamjenik pak tvrdi kako Readmisijski centar Salakovac kod Mostara nije namijenjen za takve osobe te da osobe koje su se pridruživale stranim vojnim i terorističkim organizacijama ne mogu izbjeći odgovornost ili se slobodno kretati bez nadzora.

„Oni po povratku u BiH moraju biti procesuirani. Ne može se dogoditi da budu bilo gdje izvan nadzora. Ovdje se ne radi o bilo kakvoj readmisiji ovih osoba, jer mi nemamo potpisane sporazume s Irakom i Sirijom“, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.

On je dodao kako neće biti dopušteni jednostrani potezi kakav je bio i prošle godine prigodom smještaja ilegalnih migranata u centar koji za to nije namijenjen.

“Nije dobro da pojedini dužnosnici s trenutačnih pozicija izvode jednostrane poteze. Ne želim nikako da se ponovi situacija u Salakovcu od prije godinu dana kada se izvan svake procedure izmijestio određeni broj ilegalnih migranata“, pojasnio je Krešić.

Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku.

Vlasti BiH potvrdile su identitet između 25 i 30 osoba koje su boravile u Siriji i Iraku i povezane su s islamističkim terorističkim organizacijama, a sada u izbjegličkim ili zarobljeničkim kampovima čekaju na povratak u BiH, potvrdio je ministar sigurnosti BiH Mektić, a prenio u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.

Mektić je kazao kako među tih 25 do 30 državljana BiH ima onih koji su u Siriji i Iraku ratovali u redovima islamističkih terorističkih skupina, no u brojku su uračunati i članovi njihovih obitelji odnosno supruge i djeca. Mektić je time demantirao nagađanja kako na povratak u BiH u Siriji i Iraku čeka najmanje stotinjak osoba. (Hina)

 

Mektić: Tridesetak osoba ima pravo na povratak u BiH iz Sirije i Iraka

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari