Connect with us

BiH

U BiH nema ni naznake kompromisa o izbornom zakonu

Objavljeno

on

Za nešto više od mjesec dana istječe rok do kojega bi se političke stranke u BiH trebale dogovoriti o izmjenama izbornog zakona, no nikakvog kompromisa još nema na vidiku, a nov poticaj svađama dalo je stajalište Njemačke da bi glavni cilj morao biti “prevladavanje etničkih podjela” u BiH.

Njemački političar Christian Schmidt trebao bi ove godine preuzeti dužnost novog visokog predstavnika za BiH, za što ima jasnu potporu svih zapadnih država, a pitanje koje se postavlja je što će njegovo imenovanje značiti za političke procese u zemlji opterećenoj upravo rastućim etničkim podjelama i potpunoj disfunkcionalnosti države.

Goruće pitanje izmjena izbornog zakona jedno je od onih koje bi Schmidta moglo dočekati neriješeno, a vlada u Berlinu sada je potvrdila kako je za nju načelo “legitimnog političkog predstavljanja”, na kojemu inzistira HDZ BiH, za nju u najmanju ruku problematično.

“Glavni politički cilj trebao bi biti prevladavanje etničkih podjela u zemlji i s tim ciljem (njemačka) vlada odlučno zagovara djelovanje čimbenika koji su uključeni u procese u BiH te napore europskih partnera”, stoji u očitovanju Miguela Bergera, državnog tajnika u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. “Prema mišljenju savezne vlade, načelo ‘legitimnog političkog predstavljanja’, o kojem se raspravlja u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu BiH i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda”, dodaje se.

Bergerovo očitovanje zapravo je odgovor na pitanje što ga je vladi Angele Merkel postavio Manuel Sarrazin, zastupnik stranke Zelenih u Bundestagu, a postalo je dostupno javnosti nakon što je objavljeno na Twitter nalogu nevladine organizacije Vijeće za demokratizaciju politike (DPC), čija je misija promicanje liberalnih političkih ideja.

Sarrazin je već u svom pitanju problematizirao koncept “legitimnog političkog predstavljanja” oko kojega se lome koplja među političarima u BiH, a Berger je potvrdio kako različite interpretacije izazivaju zabrinutost i u Berlinu, tim prije jer je njemačka vlada na stajalištu da su izborne reforme ključni prioritet među 14 preporuka za BiH što ih je još 2019. definirala Europska komisija. Kao i u brojnim drugim komentarima zapadnih diplomata i država, provedba presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” i u Bergerovu je očitovanju istaknuta kao najvažniji problem kojega valja riješiti, dok presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” nije niti spomenuta.

Nove žestoke polemike i udaljena stajališta

Upravo je ta činjenica bila povodom nove runde žestokih polemika među hrvatskim i bošnjačkim političarima i strankama u BiH, a i jedni i drugi su požurili ustvrditi kako Njemačka zagovara upravo ono što i oni sami traže i predlažu.

Prvi je reagirao član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je ocijenio kako je stajalište Njemačke “potpuni poraz politike HDZ BiH i Zagreba” dodatno optužujući Hrvatsku da podupirući Dragana Čovića zapravo podupire antieuropsku politiku.

“Radi se o još jednoj snažnoj poruci protiv etičkih podjela u BiH i etničkih izbornih jedinica, ovoga puta iz Njemačke. Krajnje je vrijeme da se okrenemo provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, a ne raspravama o željama Čovića i HDZ-a”, izjavio je Komšić.

Ubrzo mu se sličnim komentarima pridružio predsjednik Stranka demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji je ustvrdio kako u Berlinu misle isto kao u njegovoj stranci.

“Zahtjev SDA je, dakle, da svaki građanin na svakom pedlju ove zemlje ima jednaka prava, da može glasati za koga god hoće i kandidirati se za svaku poziciju. I bez toga neće biti prihvaćene izmjene izbornog zakona”, izjavio je Izetbegović ponovo poručivši da se uloga Domova naroda u parlamentima Federacije i države BiH također mora reducirati. Upravo je to ocijenio glavnim kamenom spoticanja u pregovorima s HDZ-om te je izrazio očekivanje kako će Schmidt, kao novi visoki predstavnik, djelovati na tragu politike iza koje stoji njemačka vlada.

Očekivano, sasvim drugačija interpretacija uslijedila je iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koordinacije većine hrvatskih političkih stranaka okupljenih pod okriljem HDZ-a.

Izjave poput Komšićeve i Izetbegovićeve ocijenili su zlonamjernim i tendencioznim, no i sami su konstatirali kako “legitimno predstavljanje” može biti jedno od sredstava diskriminacije.

Za HNS ipak nema dvojbe kako je nužno provesti ne samo presudu “Sejdić-Finci”, nego i onu u slučaju “Ljubić” jer u BiH, kako je to konstatiralo i Venecijansko povjerenstvo Vijeća Europe, još nije sazrelo vrijeme za ustroj BiH kao države kroz vladavinu većine, ali se ne može dopustiti niti da bilo tko bude diskriminiran zbog svoje nacionalne pripadnosti.

“Ukoliko bi legitimno predstavljanje podrazumijevalo da Hrvati biraju samo Hrvate ili Srbi samo Srbe, takav model dodatno bi vodio u podjele i podrazumijevao još veću diskriminaciju u demokratskom i nacionalnom pogledu i bio poraz za europsku BiH”, navodi HNS. On tvrdi kako je to i bit poruke iz Berlina koju HNS podupire jer želi unutarnje, društveno i političko ujedinjenje Bosne i Hercegovine bez diskriminacije bilo koga.

Predstavnici HNS-a navode i kako neće odustati od zahtjeva koji sprječavaju diskriminaciju i dominaciju Bošnjaka, koje optužuju da su svojim glasovima do sada tri puta izabrali Komšića za člana Predsjedništva BiH, a sugeriraju kako bi najbolje bilo primijeniti model predstavljanja njemačke govorne zajednice u Belgiji. (Hina)

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari