Pratite nas

BiH

U BiH ratoborna retorika zbog Pelješkog mosta, Komšić uspoređuje Čovića s Pavelićem

Objavljeno

na

Gradnja Pelješkog mosta i u četvrtak je najvažnija tema u BiH, nakon što je hrvatski član predsjedništva Dragan Čović ranije ocijenio da je to samo dio predizborne kampanje, a bošnjački član Bakir Izetbegović prognozirao kako će to pitanje bit “vruće” sve do izbora 7. listopada.

Bosanskohercegovački političari koji se protive gradnji mosta, tvrdeći da priječi pristup BiH međunarodnim vodama u Jadranskome moru, koriste sve ratoborniju retoriku i ne birajući riječi optužuju Hrvatsku za neku vrstu agresije, a sve one koji misle drugačije, posebno dužnosnike HDZ BiH, za izdaju nacionalnih interesa.

U tome zasad prednjači Željko Komšić, predsjednik parlamentarne stranke Demokratska fronta (DF) i kandidat za hrvatskog člana predsjedništva BiH. On je u četvrtak nemilice “osuo paljbu” po Čoviću usporedvši ga s Antom Pavelićem nakon što je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u srijedu u Zagrebu čestitao na početku gradnje Pelješkog mosta.

“Taj član predsjedništva BiH prvi je uvjetno rečeno državnik poslije Ante Pavelića koji je na ovakav način prodao državu koju navodno zastupa. Kao što je Pavelić prodao Dalmaciju Talijanima, tako danas naš član predsjedništva isporučuje Zagrebu ono što BiH pripada po konvenciji UN-a”, priopćio je Komšić.

Uz to što je veleizdajnik, Čović je zapravo tek “izvođač radova na rušenju BiH čega je naručitelj susjedna Hrvatska”, dodao je.

Komšić smatra kako Hrvatska u kontinuitetu podriva integritet i suverenitet BiH, krši međunarodne konvencije na štetu BiH, otuđuje imovinu BiH, vrši pritisak s ciljem da bi promjenio pravno-politički karakter Federacije a sve” kako bi mirnim putem ostvarila ono što Franjo Tuđman nije uspio ni putem udruženog zločinačkog pothvata”.

Najavio je kako će tome stati u kraj bude li izabran u predsjedništvo, a prvi kotrak bit će podnošenje tužbe protiv Hrvatske.

Komšićeve riječi mogu se protumačiti kao poziv bošnjačkim biračima u nastojanju da ih mobilizira kako bi mu osigurali potrebnu prednost u izbornoj utrci koju će voditi upravo s Čovićem.

Predsjedatelj predsjedništva Izetbegović samo dan ranije je nazvao “petom kolonom” sve one u BiH koji tvrde da u gradnji Pelješkog mosta nema ničega spornog i protive se pokretanju tužbe u ime BiH protiv Hrvatske zbog navodnog ugrožavanja nezina suvereniteta i kršenja prava koja proistječu iz Konvencije UN-a o pravu mora (UCLOS).

U intervjuu za komercijalnu televiziju N1, Izetbegović je ocijenio kako će se BiH kad-tad izboriti za svoja prava i to upravo pred međunarodnim sudovima koji, kako je kazao, i postoje zato da bi rješavali sporove među “susjedima koji se prepiru oko međe”.

Zapreku da se takav spor pokrene već sad vidi u “izvjesnoj petoj koloni u BiH koja to pokušava zaustaviti” čime očevidno aludira na dućnosnike u tijelima vasti iz reda HDZ BiH.

“Mi ćemo se boriti od mene pa nadalje, do mojih nasljednika za interese BiH i mislim da ćemo doći do tih prava. Ovo će biti maratonska šahovska partija”, kazao je Izetbegović koji se po zakonu ne može natjecati za novi mandat u državnom vrhu pa će njegovu poziciju kao kandidat Stranka demokratske akcije (SDA) pokušati naslijediti Šefik Džaferović.

Ni Džaferović ne zaostaje u borbenim izjavama sudjelujući na tribinama diljem BiH na kojima promovira svoju kandidatiru za državni vrh iako mu je pri tom restorika nešto blaža nego Izetbegovićeva.

“U tijelima vlasti BiH sjede ljudi koji štite interese susjednih država, a ne vlastite”, kazao je Džafeorivić na jednoj od takvih tribina održanoj u srijedu u Žepču.

Uz hrvatskog člana Predsjedništva BiH Čovića optužio je i srpskog člana Mladena Ivanića koji je odbio poduprijeti Izetbegovićev prijedlog o pokretanju tužbe protiv Hrvatske pred međunarodnim sudovima. Ivanićevo stajalište je da ne želi sudjelovati u preglasavanjima o tako važnim pitanjima te da bez suglasnosti unutar državnog vrha u takvom projektima nema smisla razmišljati.

No osim što su glavninu svojih optužbi usmjerili na Hrvatsku te na “domaće izdajnike” poput Čovića, protivnici gradnje Pelješkog mosta u BiH ne štede rječi kritike ni na račun Europske unije koju smatraju sukrivcem i to zbog činjenice da je odlučila sufinancirati ovaj projekt.

Za Izetbegovića krivci su “tamo neki činovnici izlobirani od strane Hrvatske” u strukturama Unije koji su navodno zanemarili legitimne interese BiH.

“Oni misle da je Bosna konfuzna”, kazao je Izetbegović koji je ovog tjedna na razgovor kojega je sam opisao kao neprijatan pozvao šefa Delegacije EU u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka.

Izetbegović o stvarnoj sadržini tog razgovora nije iznio puno informacija osim što je uporao prstom na “činovnika kojega ne želi imenovati” no zato su se očitovali iz Delegacije EU u Sarajevu.

Konstatirali su kako je Europska komisija pozorno analizirala projekt gradnje Pelješkog mosta kojega je kandidirala Hrvatska te je zaključila kako ne postoje nerješeni pravni problemi vezani za unutarnje procedure Komisije i Unije općenito.

“Sukladno članku 77 (4) Ugovora o funkcioniranju EU (TFEU) geografska razgraničenja granica dio su ovlasti država-članica sukladno međunarodnom pravu. Kako tijela EU nemaju ovlasti na tom planu Komisija je u duhu dobrosusjedskih odnosa sa BiH pozvala Hrvatsku da poduzme sve nužne radnje za rješavanje eventualnih nesuglasica oko demarkacije granice”, pojasnili su iz Delegacije EU u Sarajevu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Komšić: Nije sporan Pelješki most nego morska granica s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

“Hrvatski” član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u srijedu kako ne vidi što bi bilo sporno u odluci koju su dan ranije donijeli on i njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović da se ponovo otvori pitanje gradnje Pelješkog mosta i pokuša zaustaviti taj projekt ustvrdivši kako je u središtu pažnje pitanje morske granice s Hrvatskom, a ne sam most.

Regairajući na donošenje odluke, čijem se stupanju na snagu usprotivio predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Komšić je za agenciju Fena kazao kako najvažnije pitanje nije most nego razgraničenje BiH i Hrvatske na moru pa je to, kako tvrdi, bit odluke donesene u utorak.

“Ovdje je most u drugom planu dok je fokus zaključaka usmjeren prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do točke pristupa otvorenome moru. O tome smo jučer razgovarali, što je po meni suštinsko pitanje”, izjavio je Komšić.

U odluci za koju su glasovali Komšić i Džaferović Hrvatska je ipak pozvana smjesta obustaviti gradnju Pelješkog mosta, a nakon toga bi se pristupilo “postupku mirenja”.

Ukoliko bi Hrvatska to odbila BiH bi protiv nje pokrenula postupak pred nekim od međunarodnih sudova, vjerojatno pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

Takvu odluku osporio je Dodik koji se pritom pozvao na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, uz konstataciju kako za BiH nije u interesu pogoršavati odnose s Hrvatskom, ali i Europskom unijom i to u trenutku kada je nakon deset godina čekanja potpisan ugovor o gradnji međudržavnog mosta preko Save kod Gradiške.

O tome hoće li Dodikov veto na Komšićevu i Džaferovićevu odluku ostati na snazi u četvrtak će odlučiti Narodna skupština Republike Srpske, no Komšić smatra kako je sve to apsurdno jer most kod Gradiške nema veze s onim za Pelješac.

“Čudnom i nepromišljenom” je nazvao situaciju u kojoj RS razmatra pitanje vitalnog nacionalnog interesa u slučaju koji se tiče drugog entiteta odnosno Federacije BiH, a drži i kako entiteti zapravo nemaju nikakve ovlasti kada je riječ o utvrđivanju granica BiH i susjednih država.

“Nadam se kako u Narodnoj skupštini RS ima dovoljno ‘soli u glavi’ kod onih zastupnika koji će ovakav apsurdan potez Milorada Dodika prepoznati kao politički nepromišljen i da će na to ukazati tijekom zasjedanja skupštine ili da će prilikom glasovanja jednostavno napustiti dvoranu kako se ne bi doveli o situaciju da radi jednog čovjeka upadnu u zamku da onda entitet Federacija BiH počne sva pitanja iz RS-a proglašavati vlastitim entitetskim interesom i time eventualno blokira tamo neke njima važne stvari. Neka o tome dobro razmisle”, upozorenje je što ga je Komšić uputio uoči sjednice parlamenta RS zakazane za četvrtak.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pet tisuća ratnih zločinaca u BiH je na slobodi zbog sporog pravosuđa

Objavljeno

na

Objavio

Najmanje pet tisuća identificiranih počinitelja ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine još uvijek nije procesuirano a nastavi li se ovim predmetima baviti na dosadašnji način pravosuđu će trebati barem desetljeće da ih sve završi, upozorio je voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH Bruce Berton kako ga u srijedu citira sarajevski list Oslobođenje.

„Stopa osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH opada alarmantnom brzinom i uglavnom je posljedica nekvalitetnih istraga i optužnica koje podiže Tužiteljstvo BiH“, kazao je Berton u intervjuu listu.

Ocijenio je kako se Tužiteljstvo BiH, na čijem je čelu Gordana Tadić, ne usmjerava punim kapacitetom na istrage i kazneni progon najsloženijih predmeta ratnih zločina, rasipa raspoložive resurse a predmete ratnih zločina procesuira veoma sporo.

Sastavni dio mandata misije OESS-a u BiH je upravo procjena stanja u pravosuđu te zemlje, posebice u odnosu na slučajeve ratnih zločina.

Posljednja objavljena analiza OESS-a pokazala je kako u ladicama Tužiteljstva BiH i dalje stoji oko 800 predmeta ratnih zločina koji obuhvaćaju oko pet tisuća osumnjičenika.

Berton je kazao kako bi pravosudna tijela u BiH morala ozbiljno razmotriti zaključke te analize te poduzete mjere kako bi se stanje promijenilo.

Izrazio je razočarenje time što tijela vlasti u BiH još nisu usvojila izmjene državne strategije o ratnim zločinima jer je ona, po njegovoj ocjeni, najbolji način za okončanje svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine, što je ranije postavljeni rok koji se sada čini nedostižnim.

“Strategijom se predlažu konkretne mjere kojima će se poboljšati raspodjela preostalih predmeta i to tako da će se najsloženiji slučajevi ratnih zločina procesuirati na državnoj razini dok će ostali predmeti biti u nadležnosti entitetskih sudova i Brčko distrikta. Svako kašnjenje u usvajanju revidirane Strategije usporava dostizanje pravde, negativno utječe na žrtve ratnih strahota”, upozorio je američki diplomat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari