Pratite nas

BiH

U BiH se širi pokret protiv Komšića

Objavljeno

na

“Nije naš predsjednik i nema legitimitet Hrvata”

Član BiH Predsjedništva Željko Komšić postao je u ponedjeljak ”nepoželjna osoba” u još jednoj većinskoj hrvatskoj općini Dobretićima u središnjoj Bosni, a tamošnji načelnik simbolično je to obilježio objavljujući fotografiju na kojoj je prekrižena Komšićeva glava.

“Budući da se danas navršavaju tri mjeseca otkako je bošnjačkim glasovima Željko Komšić nametnut za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odlučio sam ovaj 7. siječnja simbolično obilježiti nošenjem majice ‘Persona non grata'”, naveo je na svom Facebook profilu Ivo Čakarić.

Pritom je pozvao i druge Hrvate da mu se priključe u akciji #SejdoKomšić, kojom se upozorava na gaženje izborne volje Hrvata u Bosni i Hercegovini.

“Željko Komšić je Hrvatima u BiH po treći put nametnut i ovom prigodom pozivam sve da javno poruče kako #SejdoKomsic nije naš predsjednik i da nema ni legitimitet hrvatskog naroda u BiH, kao ni legalitet”, naveo je prvi čovjek Dobretića.

Pri tome je načelnik Čakarić pojasnio kako su Hrvati općine Dobretići i Županiji Središnja Bosna svoje glasove dali Draganu Čoviću, kandidatu HNS-a BiH s potporom iznad 90 posto.

Aktivisti pokreta #SejdoKomsic, prema najavama, svakog 7. u mjesecu obilježavat će nametanje Komšića za predstavnika Hrvata, pa su u brojnim gradovima diljem BiH osvanuli plakati i različite političke poruke kako Željko Komšić predstavlja simbol institucionalnog, zakonskog i političkog nasilja nad Hrvatima u BiH.

Ranije su Komšića nepoželjnim proglasile brojne hrvatske općine i županije, a Hrvati u BiH uspoređuju ga s bivšim komunističkim predstavnikom kosovskih Albanaca Sejdom Bajramovićem, kojega je mimo volje toga naroda u savezno Predsjedništvo ugurao Slobodan Milošević. (Hina)

Točno tri mjeseca nakon Izbora i Neum se odlučio postaviti prema izboru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Podrškom svih članova Općinskog vijeća, pa i onih koji su do jučer bili članovi Komšićeva DF-a, a danas se svrstavaju u nezavisne, hrvatski član trojnog Predsjedništva na posljednjoj je sjednici Općinskog vijeća, 7. siječnja, i službeno proglašen nepoželjnim, javlja Dnevnik.ba.

Reakcija je to na zamjerke kako je Neum jedna od rijetkih općina s hrvatskom većinom koja se nije oglasila na Komšićev izbor, iako je sam Predsjednik vijeća Vinko Sentić opetovano naglasio kako se on po ovom pitanju odavno izjasnio.

Pa ipak, ovim je simboličnim činom Neuma i službeno zatvoren krug nezadovoljstva hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine zbog kršenja njegove izborne volje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HNS predložio modele za izbor članova Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Najviše vremena u elaboriranju prijedloga i komentarima oko mogućih zamki potrošili su predstavnici stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH na način izbora članova Predsjedništva BiH na nedavno održanoj sjednici, piše Večernji list BiH.

Pojavila su se tada neka stara, ali i modificirana rješenja izmjena koja se tiču osiguranja legitimnog političkog predstavljanja. Naime, sudionicima su predložena rješenja koja bi se trebala ponuditi partnerima s bošnjačke strane u pregovorima koji će prethoditi uspostavi izvršne vlasti u FBiH, izboru predsjednika, dvoje dopredsjednika te Vlade. Tri su modela predstavljena sudionicima o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Izbjeći majorizaciju

Jedan od njih odnosi se na ranije predstavljeni model koji je izradio Institut za društveno-politička istraživanja s, uvjetno rečeno, trima izbornim područjima, A, B, C, kroz koje se bira dvojicu članova državnog vrha. Ovaj prijedlog, u biti, podrazumijeva da se dvojica članova Predsjedništva BiH biraju iz područja A, odnosno B, gdje su osvojila većinu glasova. Područja A i B su ona u kojima su Hrvati, odnosno Bošnjaci, većina, dok se područje C odnosi na mješovite sredine i također ima utjecaja na izbor dvaju kandidata.

Ovakav prijedlog, u biti, mogao bi dovesti do toga da se i ukine nacionalni prefiks iz Ustava pri izboru članova Predsjedništva, ali bi omogućio da Hrvati mogu izabrati svog člana državnog vrha, što im nije omogućeno u trima navratima nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva. Željko Komšić je biran uz većinsku potporu bošnjačkih birača, što je izazvalo ozbiljnu krizu u BiH, budući da njegov izbor ne podržava ni jedna hrvatska politička stranka, ali ni znanstvene i kulturne ustanove. Katolička crkva također je upozorila na opasnost od preglasavanja Hrvata i nepravedan izbor.

Drugi model koji je predstavljen o izmjenama načina biranja članova Predsjedništva sličan je prvome s trima područjima, ali se temelji na županijskim granicama. Bit i ovoga prijedloga svodi se na to da se iz većinskih bošnjačkih županija bira jedan, a iz većinskih hrvatskih županija drugi član državnoga vrha.

O trećem modelu vodili su se razgovori pred dužnosnicima Europske komisije koja je pokušala posredovati pri pronalaženju rješenja za izmjene Izbornog zakona. U pitanju je tzv. elektorski model koji podrazumijeva da određena izborna područja nose određen broj bodova, na temelju čega se na kraju dobije pobjednik izborne utrke. Problem predloženog modela za vrijeme bruxelleskih pregovora bio je u tome što se zapravo ništa ne bi mijenjalo u odnosu na sadašnje stanje te bi Bošnjaci mogli ponovno birati dvojicu članova Predsjedništva.

HNS-ov model, međutim, modificiran je i rezultira mogućnošću legitimnog izbora kandidata. Za Dom naroda predstavljena su dva rješenja temeljena na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića. Jedan od prijedloga je tzv. dioničarski model, dok se drugi svodi na to da se uvede prag po županijama za izbor izaslanika za Dom naroda.

Zakoniti prijedlozi

Naime, stranke okupljene oko HNS-a BiH tražile su da županije koje nemaju pet posto hrvatskog stanovništva u odnosu na ukupan broj ovoga naroda u FBiH ne mogu kandidirati izaslanike za Dom naroda.

Takav prijedlog, iako ga je Ustavni sud ocijenio ustavnim i zakonitim, izazvao je kritike dijela javnosti da bi pojedini Hrvati bili isključeni iz izbora za Dom naroda. Zbog toga je predložen model da se svi Hrvati koji budu izabrani u županijskim skupštinama nađu u izbornom kolegiju, ali da pri izboru za Dom naroda njihov glas vrijedi onoliko koliki je udjel te županije u ukupnom broju Hrvata u FBiH. Ovaj je model najpošteniji i ne isključuje nikoga, a osigurava legitiman izbor.

Za Mostar je predstavljeno načelno rješenje koje su postigle sve stranke u ovome gradu kako bi se konačno održali lokalni izbori na koje Grad Mostar čeka od 2012. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Busovačke Staje – 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Grad Busovača

Na Busovačkim stajama, u organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, danas je obilježena 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu.

Polaganjem vijenca kod spomen obilježja na Busovačkim stajama i sudjelovanjem u svetoj misi zadušnici, izaslanstvo HNS-a BiH odalo je počast poginulim pripadnicima HVO-a i civilima iz pratnje konvoja.

Pokolj u Busovačkim Stajama bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne.

Počinile su ga 16. lipnja 1993. kod Busovačkih staja kod Busovače. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje Busovačke planine.

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile. Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje.

Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti.

Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije BiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana.

Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije BiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

I ove godine, Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Busovača u suradnji s općinskim strukturama vlasti i župnim uredom, na mjestu tragedije organizirale su komemorativni skup s misom zadušnicom u spomen poginulim pripadnicima Humanitarnog konvoja.

(Grad Busovača/Wikipedia/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari