Pratite nas

BiH

U BiH se vraća na tisuće deportiranih migranata

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina očekuje povratak na tisuće svojih državljana kojima je odbijen azil u nekoj od zemalja EU-a. Samo iz Njemačke se treba vratiti oko 3.300 ljudi.

U Readmisijskom centru u mjestu Salakovac kod Mostara sve je spremno za prihvaćanje bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u domovinu. Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH, piše Deutsche Welle.

Sporazumom između BiH i Europske unije o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.

Povratak u domovinu, ali ne svojom voljom

Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba. Novi ležajevi i svježe obojane, adaptirane prostorije, kupaonice i kuhinje, financirane uz pomoć Švicarske i domaćih ministarstava čekaju bosanskohercegovačke državljane koji se, zasigurno, u svoju zemlju ne vraćaju svojom voljom i s prevelikom radošću i željom.

“Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvaćanja naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć, od liječničke, do pravne i svake druge skrbi. Bit će im na raspolaganju i psihološka pomoć jer mnogima od njih novo okruženje i zbivanja oko njih je ono što možda nisu očekivali. Mnogi od njih nemaju nikakve imovine i lošeg su materijalno-financijskog stanja i tu onda idemo korak dalje prema službama za socijalnu pomoć, stambenom zbrinjavaju, itd.”, kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.

Nakon izgona u readmisijski centar

Mnogi od domaćih migranata izbjegli su pred vihorom posljednjeg rata u BiH, mnogi od njih u potrazi za boljim životom i bijegom od siromaštva nakon liberalizacije viznog režima prodajući sve što su imali. No, sada se suočavaju sa životnim porazom i činjenicom da moraju napustiti zemlju u kojoj su živjeli.

Kako će skorašnji stanari-povratnici prihvatiti novi život, kako kaže i sam upravnik Benjo, veliko je pitanje. No, 30 dana, na koliko imaju pravo boravka u Centru, relativno je kratko vrijeme za ponovan nastavak života u domovini nakon godina izbivanja.

Salakovac čeka deportirane državljane BiH. Foto: DW

“Mnogi od tih osoba nema čak ni osobne dokumente, a pomoć u njihovom pribavljanju jedan je od prvih koraka. Svakako tim ljudima nije lak povratak, čak pojedina djeca ne znaju i naš jezik i naša je uloga da boravak u centru učinimo što lakšim i prihvatljivijim kako bi osobe što prije nastavile s normalnim životom”, zaključuje Benjo.

U zemljama EU-a nepoželjno oko 30 tisuća bosanskohercegovačkih državljana

Na žalost, u BiH nema točnih podataka koliko će bosanskohercegovačkih državljana biti vraćeno-deportirano u svoju zemlju. Medžid Lipjankić, šef odsjeka u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, za DW kaže kako jedino iz Njemačke postoje točni podaci – 3.300 bosanskohercegovačkih državljana nije dobilo azil i bit će vraćeno iz te zemlje u BiH.

“Nema pouzdanih podataka o točnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 tisuća bosanskohercegovački državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je zamjetno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i intenziviranje povratka i iz Italije”, kaže Lipjankić.

Migrantska kriza i dalje nesmiljeno trese Europu, a BiH očekuje povratak svojih migranata. Jedina bojazan, kako to objašnjavaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, su ograničeni smještajni kapaciteti ukoliko migrantski val povratnika bude veći no što se to očekuje. No, već sada se može čuti da će značajan broj njih iskoristiti nove okolnosti, pribaviti nove osobne dokumente kako bi se ponovno “otisnuli” u neku od zemalja Europe ili svijeta./DW/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U Busovači postavljena zastava Hrvatske duga 15 metara

Objavljeno

na

Objavio

Ovako se navija u Busovači

Nogometaši Hrvatske večeras od 20 sati igraju drugu utakmicu na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Izabranici Zlatka Dalića snage će odmjeriti sa vrlo dobrom reprezentacijom Argentine koja je, sudeći po kladionicama, blagi favorit.

Diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta vlada prava navijačka euforija. U Busovači, prije pola sata postavljena je ogromna zastava na zgradi u centru grada, objavljeno je na web stranici Grada Busovače.

Busovljacima i Busovkama na ovakvoj euforiji mogu pozavidjeti i mnogi veći gradovi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Postoji opasnost od manipulacije migrantima u predizbornom razdoblju

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović smatra da Europska unija neće donijeti nikakvu odluku koja bi išla u smjeru stvaranja migrantskih centara na teritorij BiH, jer bi to bilo prerizično.

– Mislim da takve odluke Europska unija ne može donijeti. Staviti u jedan sigurnosno-pravno još neizgrađen prostor jednu takvu populaciju ljudi, koja je uzdrmala i mnogo sigurnije europske sustave od ovih naših ovdje balkanskih, bilo bi prerizično.

Tako da ne vjerujem da će se s te strane donositi odluke, ali moramo biti vrlo jasni, migrantska kriza je preozbiljna kriza i ona je izrodila i potpuno novi pristup u vođenju politika u našem ne tako dalekom susjedstvu, izjavio je Čović za Fenu navodeći za primjer politike Mađarske, Austrije i Slovenije. Smatra da će taj negativni odnos prema migrantima samo jačati, iako ističe da on migrantsku krizu, prije svega, doživljava kao humanitarnu, pa tek onda sigurnosnu i na kraju političku.

No, također upozorava da je humanitarna faza ove krize već završila u spomenutim zemljama i da one sada poblem migranata promatraju kao sigurnosni i politički. – To će doći i u Bosni i Hercegovini neminovno. BiH je danas jako izložena, jer nema sve svoje normalne infrastrukture državnih instrumenata kojima možemo kontrolirati taj put.

Mi danas moramo biti spremni na ove dolaske, koridore, bez obzira kojim putem oni dolaze prema BiH. Broj od šest tisuća je bio jedan broj za testiranje i broj ovih dvjestotinjak migranata koji su jednu noć prebačeni u Mostar za potrebe dolaska predsjednika Turske u Sarajevo, samo je bio test jednoga procesa kako će se dalje odvijati – ističe Čović.

Po njegovim riječima, tijekom ljetnih mjeseci, zbog lakšeg prelaska granice između BiH i Hrvatske, na teritoriju BiH se neće stvarati veći migrantski centri. Ističe da se danas pravi jedan zajednički napor da se migranti ne pomjeraju s onih prostora gdje su locirani, bez obzira je li to Turska, Grčka ili neka treća zemlja.

Ako bi taj problem potcijenili, dodaje Čović, mogli bi imati izuzetnu krizu u BiH, pogotovo u izbornoj kampanji, jer „ti migranti će služiti nekome također za kalkulacije, izborne poruke“.

– Netko će namjerno organizirati, ako hoćete, incident, da bi na tome gradio neku politiku u ovih par mjeseci. To može biti vrlo opasno i zbog toga ćemo i mi u Predsjedništvu BiH inzistirati, iako to nije osnovni zadatak Predsjedništva, da naše sigurnosne i policijske službe, da pravna država vrlo jasno funkcionira, da korigiramo zakonska rješenja koja će biti na europskim razinama, kako bi upravljali tim procesom.

Kažem još jednom, ti jadni ljudi koji dolaze sa svojom djecom, čitave obitelji ovdje, s te strane treba promatrati kao klasičan humanitarni problem.

Međutim, s druge strane, on postaje sigurnosni, jer imate fizičke incidente između njih samih i tih nekih incidenata je bilo u Salakovcu i na bihaćkom području, pa u konačnici dođete i do političkog problema.

Obzirom da BiH u svojoj strukturi i na putovima kojim idu migrantski koridori, dominantno ima etnički čiste prostore na kojima žive Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, naravno da imate i različita viđenja ako to netko želi zloupotrijebiti, tako da sam uvjeren da ćemo mi nadzirati taj proces, ali ne smijemo biti naivni oko toga – upozorava hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

(Fena)

 

Dio trećeg svjetskog rata upravo se odvija na morskim i kopnenim granicama Europe

 

 

Ivica Šola: Treća, pacifistička, invazija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori