Pratite nas

Politika

U BiH stvorena ‘kasta’ nesposobnih političara koji opet žele u fotelje

Objavljeno

na

”Za izbore listopadu u Bosni i Hercegovini je prijavljeno ukupno 7725 kandidata/kinja. Od tog broja, njih 488 je već obnašalo funkcije na županijskom, entitetskom ili državnom nivou u proteklom mandatu, što znači da se na ovim izborima ponovo kandidiralo čak 61% osoba koje su bile na funkcijama u proteklom mandatu”, pokazala je analiza kandidatskih listi koju su napravili Transparency International BiH, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i UG ‘Zašto ne’, uz podršku 15 organizacija civilnog društva iz različitih krajeva BiH.

Analizom kandidatskih listi ove organizacije žele informirati građane Bosne i Hercegovine s informacijama o uključivanju na kandidatske liste i izborni proces kandidata/kinja koji su u prethodnom mandatu obnašali odgovorne funkcije u institucijama vlasti, te na taj način snose dio odgovornosti za stanje u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, navedeno je u priopćenju ‘UG Zašto ne’.

‘Ponovljeni’ kandidati opet u fotelje?

‘’Stranke koje su činile vlast na entitetskom i državnom nivou (SDP, SDA, NSRzB, HSP, SNSD, SP RS, DNS, SBB, SDS, HDZ BiH i HDZ 1990), zajedno sa svojim koalicijskim partnerima kandidirale su ukupno 3642 kandidata i kandidatkinje, od čega su njih 395 u proteklom mandatu već obnašali/e funkcije. U postotcima izrečeno stranke koje su sudjelovale u vlasti kandidirale su 10,8 % kandidata/kinja koji su već bili na nekim funkcijama u prethodnom mandatu”, navedeno je u analizi.

Ono što je zanimljivo jeste da je većina ovih kandidata/kinja dobro pozicionirana na listama stranaka, te su upravo oni u velikom broju slučajeva najvidljivije osobe u kampanjama stranaka, što pokazuje da ih stranke favoriziraju u odnosu na ostale kandidate/kinje.

”S ovakvom strukturom izbornih lista, stiče se dojam da upravo ‘ponovljeni’ kandidati/kinje imaju veće šanse da osvoje neku od funkcija, to jest da ostanu na funkcijama koje su već obnašali. S druge strane, novi, a posebno mladi kandidati/kinje, uglavnom se koriste za popunjavanje mjesta na listama i privlačenje glasova”.

SDP ima najviše ‘ponovljenih’ kandidata

Najviše ‘ponovljenih’ kandidata/kinja ima SDP, koji na svojim listama ima čak 103 osoba koje su obnašale neku funkciju u proteklom mandatu, što čini 17,3 % od ukupnog broja kandidata/kinja na listama ove stranke. SDA je na ovim izborima kandidirala 79 osoba koje su već obnašale neku funkciju u ovom mandatu, što čini 17,3% kandidata/kinja na listama ove stranke, s obzirom da ona ima manji broj ukupno kandidiranih osoba. U postotcima, stranka koja je kandidirala najviše osoba koje su obnašale neku funkciju u mandatu 2010-2014 je SNSD, sa 17,6% ‘ponovljenih’ kandidata/kinja. Ova stranka je kandidirala ukupno 227 osoba, od čega je 40 kandidata/kinja koji su bili na nekoj od funkcija u prethodnom mandatu.

Od ostalih stranaka koje su sudjelovale u vlasti na entitetskom i državnom nivou u BiH u mandatu 2010. – 2014., najviše kandidata/kinja koji su bili na nekoj od funkcija u prethodnom mandatu ima HDZ BiH sa koalicijskim partnerima (63 ili 14,25%), a zatim slijede SBB (33 ili 8%) Narodna stranka “Radom za boljitak” (22 ili 5,51%), HDZ 1990 (20 ili 5,68%), SDS (19 ili 13,67%), DNS sa koalicionim partnerima (6 ili 3,24%), SP RS (3 ili 2,14%) i HSP sa koalicionim partnerima, sa 7 kandidata ili 2,34% od ukupnog broja kandidiranih osoba.

Od stranaka koje nisu sudjelovale u vlasti u mandatu 2010. – 2014., najviše kandidata/kinja koji su bili na nekoj od funkcija u proteklom mandatu ima Stranka za BiH (19 ili 5,23%), a slijede je PDP u koaliciji s NDP-om sa 11 ili 4,53% kandidata/kinja. Demokratska fronta ima 9 ‘ponovljenih’ kandidata/kinja, što je 2% ukupnog broja kandidata/kinja Demokratske fronte.

U BiH stvorena ‘kasta’ nesposobnih političara

”Na osnovu činjenice da se na listama stranaka ponovo našlo 488 od 794 osobe koje su bile na funkcijama tijekom proteklog mandata, vidi se da se u Bosni i Hercegovini stvorila posebna “kasta” političara/ki, kojima je politika postala profesija, jer nemaju drugih kompetencija”, navodi se.

Nažalost, rezultati njihovog dosadašnjeg rada pokazuju da sasvim sigurno nemaju ni kompetencija za vođenje Bosne i Hercegovine. Ukoliko se uzmu u obzir samo liste stranaka koje su bile najuspješnije na izborima 2010. godine (SDA, SDP i SNSD), vidi se da je na njihovim listama skoro svaka peta osoba već obnašala neku funkciju u proteklom mandatu, što pokazuje da vladajuće stranke nemaju nikakve ambicije da promjene smjer svoje politike, koja je dovela do toga da Bosna i Hercegovina zaostaje za svim zemljama u regiji po svim bitnim pitanjima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog Narodnog Sabora, te još aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako će za 10 do 15 dana biti aktiviran NATO-ov program partnerstvo za mir za BiH.

”Mi ćemo u narednih 10 15 dana dobiti, aktivirati MAP, Partnerstvo za mir. Naš jedini put je euroatlanski put, kazao je Čović na večeri zahvale koju je priredio u mostarskom hotelu Mepas za stotine uzvanika iz svih područja BiH, kako bi im zahvalio na potpori u izbornoj kampanji”, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Građanska BiH nije moguća

Čović je ponovio kako je koalicija stranaka HNS-a BiH predvođena HDZ BiH u predizbornoj kampanji slala poruke prijateljstva, ljubavi, domoljublja, poruke da zajedno gradimo zajedničku nam domovinu BiH i to, zajedništvo i Hrvatski Narodni sabor, naglasio je, nemaju alternativu. I zato smo ostvarili takav izborni rezultat. Naš je cilj bio doseći 130.000, a moja je malenkost dobila podršku 155 tisuća, koalicija predvođena HDZ-om 145.000 što je najbolji rezultat ostvaren u posljednjih 20 godina. I tu snagu nitko ne može staviti u stranu, unatoč tomu što bi to neki željeli, kazao je Čović.

Istaknuo je kako takvima poručuje da građanska Bosna i Hercegovina nije moguća. ”To građansko je fingirano, jer ono postaje unitarno i daje jednonacionalnu državu koju nitko ne želi”, kazao je Čović, upozorivši kako bez HDZ BiH i HNS-a nije moguće napraviti vlast u BiH. ”U Vijeću ministara imat ćemo puninu svih ministara i zamjenika kao što ih sada imamo, imat ćemo 4 delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH.

Imat ćemo Vladu Federacije onoliko snažnu koliko budemo postavili odgovorne i pametne ljude i vlast u svih pet županija, a ja vjerujem uz malo mudrosti i strpljenja da ćemo dobiti ono što nam pripada i u vladi šeste Zeničko-dobojske županije”, kazao je.

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Nema BiH bez Hrvata

Predsjednik HDZ BiH uvjeren je kako zahvaljujući politici HDZ BiH i HNS-a Hrvati imaju razumijevanje i podršku vlasti Hrvatske, ali i Europske unije. ”Čut će se, vrlo skoro, i iz Bruxellesa da nema Bosne i Hercegovine bez hrvatskog naroda kao do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijeliću BiH bez bilo kakve unutarnje podjele”, dodao je.

Čović je, međutim, ponovio kako predstavnici Hrvatskog Narodnog sabora neće ući u vlast dok se ne izmjeni Izborni zakon sukladno presudi Ustavnog suda BiH, aludirajući na vlast u FBiH. ”Ja vas uvjeravam da se u novu vlast, u jednom djelu, nikada neće ući dok se ne promjeni Izborni zakon BiH sukladno odluci Ustavnog suda kako bi imali pravo da biramo svoje predstavnike u institucije koje su i po Ustavu institucije koje predstavljaju hrvatski narod.

Bez HDZ BiH i HNS BiH ne može se promišljati budućnost BiH”, ponovio je Čović. Lider HDZ BiH najavio je održavanje konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog Narodnog sabora BiH, kojeg će činiti svi novoizabrani hrvatski zastupnici u skupštine županija te zastupničke domove FBiH i BiH, kao i vijećnici izabrani u Općinska vijeća na prošlim lokalnim izborima, do kraja veljače, a izborni Sabor HDZ BiH krajem travnja iduće godine.

Birati najbolje među Hrvatima

”U ponedjeljak ćemo imati sjednicu Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH, a onda idemo ostvariti ono što nam je dužnost kako bi svaki naredni izbori bili utakmica između Hrvata da možemo birati najbolje između nas, da se ne moramo uvijek zbijati i govoriti da ako ne budemo svi glasovali za jednoga da nećemo uspjeti”, kazao je Čović te dodao:- ”I ne sumnjajte da ćemo ovako okupljeni u zajedništvo i zajedno s čestitim Bošnjacima i čestitim Srbima učiniti da ova država profunkcionira kao normalna država.”

Najavio je kako će njegova stranka u izvršnu vlast uključiti najbolje i najodgovornije, te znatan broj žena i mladih, te je pozvao sve stranačke dužnosnike da do kraja budu posvećeni svojim obvezama, svjesni ogromnog povjerenja koju je HDZ BiH, na čelu koalicije HNS-a dobio od hrvatskog naroda, na izborima.

”Šansu da budu dio izvršne vlasti dat ćemo uz još ovo malo veterana damama i mladosti, da nam daju energiju i ohrabrenje, da i tu napravimo zajedništvo mladosti i iskustva. I poruka svima da moramo biti svjesni odgovornosti ovog trenutka i ostaviti prostora da najbolji među nama budu na ključnim pozicijama u izvršnoj vlasti. I poruka još jednom svima vama da date sve od sebe tamo gdje raditi bilo u bolnici, u školi, u gospodarskom sustavu, da se u potpunosti predate svom poslu”, kazao je Čović.

 

Marijan Knezović: Jadni Komšić je umislio da je predsjednik

 

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari