Pratite nas

U BiH za 15 godina 130.000 nezaposlenih više

Objavljeno

na

nezaposlenost bihUprkos tome što se Bosna i Hercegovina od kraja rata 1995. godine pa da danas pokušava ekonomski oporaviti i stvoriti potrebne uvjete i ambijent za stabilno i snažno gospodarstvo, prema skoro svim ekonomskim pokazateljima, u tome nije uspjela.

Pokazatelj da BiH kaska u ekonomskom oporavku je alarmantni podatak do kojeg je došla Anadolija, a koji govori da je u BiH za 15 godina broj nezaposlenih na biroima za zapošljavanje porastao za 128.868.

Stručnjaci smatraju kako je prevelika nezaposlenost najveći ekonomski problem s kojim se BiH suočava. Napominju da će to ostaviti vrlo štetne i ozbiljne posljedice po cijelo društvo i državu u budućnosti.

Ekonomski analitičar Erol Mujanović za Anadoliju je kazao da je “ovako visoka stopa nezaposlenosti zaista najveći problem u BiH, jer ima, ne samo seriju negativnih ekonomskih posljedica nego i socijalnih, kolektivnih i individualnih”.

“Pored posljedica koje stalno podvlačimo, važno je istaći i da višegodišnja nezaposlenost slabi nivo znanja i vještina kod osobe koja nije dugo ili nikada nije bila zaposlena i, prije svega, destabilizuje tu osobu trajno i psihički. Studije pokazuju da osobe koje su bile dugo nezaposlene, tokom cijele karijere ugavnom dobivaju manju plaću za isti posao u poređenju sa osobama koje nisu bile nezaposlene na duži vremenski period”, objasnio je Mujanović.

On je napomenuo kako su i ekonomske posljedice velike stope nezaposlenosti očigledne, jer se “kreću od nedostatka kupovne moći kod nezaposlenih, koja svakako utiče i na kompanije koje manje prodaju, pa do oslabljenog sistema zdravstvenog i penzionog osiguranja, jer je manje ljudi koji doprinose i uplaćuju sredstva, pa to stvara i socijalne probleme”.

Rekordna stopa nezaposlenosti bila u 2013.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u BiH je 2000. godine bilo 428.000 nezaposlenih građana, odnosno 40,1 posto, dok je nakon toga trend ionako visoke nezaposlenosti rastao skoro svake godine. Tako je 2014. godine broj nezaposlenih dostigao skoro 560 000, odnosno 44 posto.

U 2001. godini u BiH su bez posla bile 431.773 osobe, odnosno 40,8 posto radno sposobnog stanovništva, a naredne godine 456.417 osoba ili 42,2 posto, dok 2003. taj broj dostiže 461.000, odnosno 42,7 posto. Narednih godina trend nezaposlenosti također nastavlja da raste pa je, primjerice, 2004. u BiH na biroima za zapošljavanje bilo 466.500 osoba, odnosno 42,2 posto osoba, iduće godine 500.941 ili 43,8 posto, 2006. godine 515.084 osobe, odnosno 43,7 posto, a 2007. godine na biroima za zapošljavanje u BiH su bile 535.284 osobe ili njih 43,8 posto.

Pred samu ekonomsku krizu, 2008, u BiH je bilo 483.000 nezaposlenih, što je mjereno u procentima 40,6. Ali zbog sve teže ekonomske i financijske situacije u zemlji, u Europi i svijetu, nezaposlenost u BiH je narednih godina konstantno bilježila porast, tako da su rijetki intervali kada je stopa nezaposlenosti u BiH padala.

Tako je 2009. bilo 493.250 nezaposlenih, odnosno 40,5 posto, 2010. taj broj je dostigao 516.045, tačnije 41,4 posto, 2011. bilo je 529.600 ili 43,4 posto nezaposlenih. U lipnju 2012. u BiH je bilo 538.151 nezaposlenih ili 44 posto, a već naredne godine u rujnu taj broj je iznosio 554.929 nezaposlenih, odnosno 44,8 posto, što je rekord u povjesti BiH.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH u veljači 2014. godine u BiH je broj nezaposlenih iznosio 556.868, a nominalna stopa nezaposlenosti je na 44,6 posto.

Imajući u vidu navedene podatke, alarmantno je da je u BiH od 2000. naovamo svake godine u prosjeku za oko 10.000 rastao broj nezaposlenih.

Blagi rast broj zaposlenih u posljednjih 14 godina

S druge strane, broj zaposlenih u istom periodu, odnosno od 2000. do veljače 2014. godine povećan je za nekih 53 000, sa 639,053 na 693,416 osoba koje, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, trenutno imaju zaposlenje.

Imajući u vidu kako je teško očekivati brze institucionalnaei strukturalne ekonomske reforme od strane vlasti, ekonomski stručnjaci predlažu da nezaposleni sami pokušaju, na neki način, pokrenuti vlastiti posao ili se dodatno educirati i sticati najnovija znanja i vještine.

Mujanović preporučuje da je nezaposlenima, a posebno mladima u BiH, najbolje da sami preuzmu sudbinu u svoje ruke.

“To znači da se trebaju sami potruditi, na bilo koji način, da steknu vještine koje tržiste rada traži bilo da se radi o volontiranju, usavršavanju poznavanja primjenjivih stranih jezika, povećavanju informaticke pismenosti. Najvrednije je da imaju stalni kontakt sa poslodavcima i rad na projektima te konkretnim poslovnim aktivnostima jer tu se stiče najvrednije iskustvo koje poslije čini razliku u odnosu na druge kandidate na tržistu rada”, savjetuje ovaj ekonomski stručnjak.

Anadolija/AA/ Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Šport

Hrvatski kadeti u finalu Europskog prvenstva u košarci

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fiba.com

Hrvatska reprezentacija košarkaša do 16 godina borit će se za zlatno odličje na Europskom prvenstvu u Novom Sadu, gdje su naši kadeti u petak u polufinalu pobijedili vršnjake iz Francuske sa 65-58 (16-12, 21-19, 17-12, 11-15).

Izabranici Milana Karakaša bili su nadmoćni većim dijelom utakmice, imali su u završnici treće četvrtine i 14 koševa prednosti koju su uspjeli obraniti u posljednjih deset minuta, iako su Francuzi, ponajviše zahvaljujući preciznom vanjskom šutu, došli i na samo tri poena zaostatka (57-54).

No, u završnici su hrvatski košarkaši pokazali mirnoću i izborili mjesto u finalu u kojem će im suparnici biti bolji iz polufinalnog dvoboja Turske i Španjolske.

Najzaslužniji za pobjedu nad Francuzima bili su Roko Prkačin sa 21 košem i 15 skokova, kapetan Matej Bošnjak koji je ubacio 16 poena uz 11 skokova, Boris Tišma je postigao 14, koševa, a Ivan Perasović 13.

Bit će to četvrto finale za Hrvatsku u ovom uzrastu, a u dosadašnja tri finalna nastupa hrvatski kadeti su sva tri puta osvajali zlatno odličje.

Finale u Novom Sadu je na rasporedu u subotu, s početkom u 20.30 sati.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo

Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!

I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.

U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs

Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.

“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.

Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.

S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.

S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.

Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?

Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.

A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari