Pratite nas

Vijesti

U Bosni i Hercegovini živi 3.791.622 osobe

Objavljeno

na

[pullquote_right]Agencija za statistiku BiH objavila prve preliminarne rezultate popisa stanovništva[/pullquote_right]

U skladu s članom 37. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine („Sl. glasnik BiH“, br. 10/12 i 18/13), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i entitetski zavodi za statistiku objavljuju preliminarne rezultate Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine (dalje: Popis) u roku od 90 dana od završetka popisivanja. Agencija za statistiku BiH, u skladu sa članom 19. tačka 6. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova („Sl. glasnik BiH“, br. 10/12 i 18/13), objavljuje statističke rezultate Popisa na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, Brčko distrikta BiH, kantona i općina. Entitetski zavodi za statistiku će objaviti preliminarne statističke rezultate Popisa i na nižim nivoima teritorijalnih jedinica (naseljeno mjesto). Preliminarni rezultati Popisa izrađuju se neposredno nakon završetka Popisa kako bi se zadovoljio interes stručne i šire javnosti za osnovnim rezultatima o broju stanovnika, domaćinstava i stanova, i predstavljaju okvirne podatke o broju i teritorijalnom rasporedu popisnih jedinica (osoba, domaćinstava i stanova). Oni su sadržajem ograničeni, a dobiveni su zbrajanjem prvih rezultata (na obrascu P3 – Kontrolnik) na najnižoj prostornoj jedinici, tj. popisnom krugu. Rezultati na nivou popisnog kruga agregirani su zatim na višim prostornim jedinicama, tj. za naselja, gradove/općine, kantone, entitete, Brčko distrikt BiH i za BiH. Preliminarni rezultati Popisa podložni su promjenama tokom statističke obrade podataka, a konačni rezultati Popisa biće publikovni sukcesivno, nakon završetkaobrade podataka, i to u periodu od 1. 7. 2014. do 1. 7. 2016. godine. Posebno naglašavamo, da ukupan broj popisanih osoba nije isto što i ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva u Bosni i Hercegovini, a koji će biti objavljen u konačnim rezultatima Popisa. U članu 7. Zakona o popisu stanovništva,domaćinstava i stanova („Sl. glasnik BiH“, br. 10/12 i 18/13) jasno je navedeno koje osobe se uključuju, a koje ne uključuju u ukupno stanovništvo određene teritorijalne jedinice. Preliminarni rezultati Popisa sadrže podatke o ukupnom broju popisanih osoba, ukupnom broju domaćinstava (bez kolektivnih) i ukupnom broju stanova (bez kolektivnih). Podatak o ukupno popisanim osobama obuhvata sve osobe za koje je popunjena Popisnica (obrazac P-1). S obzirom na to da se moglo desiti da je ista osoba u preliminarnim rezultatima prikazana dva puta, jednom u mjestu u kojem živi njeno domaćinstvo, a drugi put u mjestu u kome se školuje ili radi, ovaj duplicitet će biti eliminiran u konačnim rezultatima Popisa nakon obrade podataka. Prema preliminarnim rezultatima Popisa u Bosni i Hercegovini popisano je ukupno 3.791.622 osobe, od toga: u Federaciji BiH popisano je 2.371.603 osobe; u Republici
Srpskoj popisano je 1.326.991 osoba, i u Brčko distriktu BiH popisano je 93.028 osoba.

Ukupan broj domaćinstva

Prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2013. godini u Bosni i Hercegovini popisano je 1.163.387 domaćinstava, od toga: u Federaciji BiH 721.199 domaćinstava; u Republici Srpskoj 414.847 domaćinstava i u Brčko distriktu BiH 27.341 domaćinstava. Prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini ima 3,26 člana; u Federaciji BiH ima 3,29 člana; u Republici Srpskoj ima 3,20 člana, i u Brčko distriktu BiH ima 3,40 člana.

Ukupan broj stanova.

Prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2013. godini u Bosni i Hercegovini popisano je 1.617.308 stanova, od toga: u Federaciji BiH popisano je 991.384 stanova; u Republici Srpskoj 588.241 stanova i u Brčko distriktu BiH 37.683 stanova

vecernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Pavle Kalinić: Iza prosvjeda u Srbiji stoji strana obavještajna organizacija

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana urednika Tihomira Ladišića bio je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić. Komentirao je prosvjede u Srbiji, aferu oko selefija u BiH te sigurnosnu vježbu američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Pavle Kalinić smatra da iza prosvjeda u Srbiji stoji neka obavještajna organizacija izvana, te da je to uvijek slučaj kod ovakvih prosvjeda.

“Uvijek imate sto ljudi za, sto protiv i četiri milijuna nezainteresiranih. Sve je krenulo kao građanski prosvjed, a sada se desnica s Obradovićem želi izdignuti kroz prosvjede”, smatra Kalinić. Kaže da je Srbija u neizvjesnoj situaciji, ako Vučić prizna Kosovo on pada, a postoji mogućnost da onda i Vojvodina traži autonomiju, kaže naš gost.

“Na ovom prostoru se prelamaju različiti interesi. Organizacija ovog prosvjeda mora biti ozbiljna, vjerojatno postoji pomoć sa strane jer se želi dovesti u red Vučića da radi što treba raditi ili žele dovesti novu ekipu koja će bolje slušati”, zaključio je.

Komentirajući optužbe iz BiH da je SOA pokušala regrutirati pripadnike selefijskog pokreta kaže kako je teško odrediti što je točno s obzirom na informacije.

“Bit obavještajne zajednice je da prevenira neke stvari, prava obavještajna zajednica sama proizvodi probleme pa ih rješava, što nije neuobičajeno. S obzirom na količinu informacija s kojima raspolažem ne mogu točno tvrditi o čemu se točno radi. Mislim da će morati proći određeno vrijeme prije nego saznamo istinu, a pitanje je i hoćemo li i tada saznati”, smatra Kalinić.

Za vježbu evakuacije Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kaže kako je riječ o ozbiljnoj vježbi ozbiljne države. “Oni ne žele ništa prepustiti slučaju. Izašli su s  veleposlanstvom iz centra grada, vrlo blizu su zračnoj luci, imaju svoju strategiju i znaju što se može prevenirati, a što ne. To je razlika između SAD-a i Hrvatske, oni razmišljaju pedeset godina unaprijed, a mi nismo u stanju razmišljati ni 15 minuta unaprijed”, komentirao je Kalinić u Novom danu N1 televizije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Milan Ivkošić: To mi samo mislimo da biramo vlast u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ja li nastao ‘kaos u koloniji Hrvatskoj’?
Zašto ljevičari profitiraju ovakvom situacijom?
Zašto su mediji u Jugoslaviji bili zanatski kvalitetniji?
Zašto je medijska scena u Hrvatskoj premrežena nasljednicima komunističke partije?

Radi li se u Hrvatskoj namjerno kaos i tko ga radi?
Zašto je desnica medijski nepismena?

Kako je nestala hrvatska financijska i gospodarska suverenost?
Zašto je detuđmanizacija preduvjet pljačkanja Hrvatske?
Tko zapravo bira vlast u Hrvatskoj?
Kako je izgledalo poltronstvo svih predsjednika vlade nakon Tuđmana?

Kako se mađarski predsjednik Orban uspio oduprijeti Bruxellsu?
Kako je Plenković u vrijeme raspada Jugoslavije bio nadahnut marksističkim idejama?
Kako se Hrvatska razbija preko najjače stranke?

Ima li Plenković kompleks ‘Beograda’?

Kako to da Novosti koje potpisuje koalicijski partner Pupovac nazivaju Plenkovića šljamom?
Što je to privlačno u ideji hrvatstva?

Zašto mnogi stranci kroz cijelu povijest prihvaćaju ideju političkog hrvatstva kao svoju?
Što znači tvrdnja da Hrvati imaju nevjerojatnu asimilacijsku moć?
Kolika je odgovornost Crkve u Hrvatskoj za taj tzv. kmetovski mentalitet Hrvata?
Zašto se razdoblje NDH-a poistovjećuje isključivo sa zločinom?
Je li ‘Za dom spremni’ ustaški pozdrav i jesu li većina ustaša bila časni i hrabri domoljubi?
Kako izgleda politički zaplet na relaciji Srbija – Kosovo?
Zašto se u Hrvatskoj svaka tri mjeseca otkriva neka nova uljanik-muljanik afera?

Zašto je desnica izgubljena u marginalnim temama?
Koliko je kod hrvatskih političara dubok reflex sluganstva prema Bruxellesu?
Vlada li Hrvatskom sustav tzv. duboke države?
Jesu li Mislav Kolakušić i Dalija Orešković političke alternative u Hrvatskoj?
Jesu li zapadna civilizacija pa i Hrvatska s njom ušli u fazu propadanja identičnoj onom razdoblju s kraja Rimskoga carstva?
Koja je formula uspjeha hrvatskih sportaša?

Odgovore poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari