Pratite nas

Hrvatska

U brodogradnju je upumpano 35 mlrd kn, kako opravdati dodatnih do 10 mlrd?

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako je analiza Ministarstva oko Uljanika pri kraju, kako je u hrvatsku brodogradnju dosad ‘upumpano’ 35 milijardi kuna te da ne vidi kako opravdati dodatnih 7 do 10 milijardi kuna za Uljanik, a čini mu se i nemogućim da troškovi restrukturiranja i stečaja Uljanika budu isti.

“Nema nikakvih razmirica, radimo kao članovi Vlade svjesni određenih stvari i problema”, rekao je Marić odgovarajući novinarske upite ima li razmirica između njega i ministra gospodarstva Darka Horvata oko Uljanika i rasprava o restrukturiranju ili stečaju pulskog brodogradilišta.

Marić je izjavio i kako je Ministarstvo financija pri kraju izrade analize oko Uljanika, da se dovršavaju zadnji detalji a nakon toga će ona biti predstavljena Vladi i vladajućoj koaliciji.

“Bez obzira što se problematika Uljanika trenutno gleda binarno – stečaj ili restrukturiranje – na to pitanje nije tako jednostavno odgovoriti, odnosno cijela je situacija kompleksnija. U toj analizi ne gledamo samo na situaciju same Uljanik grupe iz perspektive jamstava, izdvojenih segmenata, već gledamo jedan sveobuhvatni prikaz, a to je uz ostalo i kolika je to uloga u samom proračunu, u gospodarstvu, industrijskoj proizvodnji i izvozu, odnosno kakva je globalna situacija i trendovi na samom tržištu”, rekao je ministar financija odgovarajući na pitanja novinara na marginama svečanosti obilježavanja 25. obljetnice suradnje i partnerstva između Svjetske banke i Republike Hrvatske.

Marić je izvijestio i da je temeljem protestiranih jamstava za Uljanik s jučerašnjim danom plaćeno 3,1 milijardu kuna.

No, dodaje kako s obzirom na izdana jamstva postoji mogućnost da se taj iznos dodatno poveća za 300 do 500 milijuna kuna.

Istodobno se nastoji spasiti bar dio danih jamstava, prije svega za jaružar koji se gradi. “Nešto će se morati uložiti da bi se spasio puno veći iznos jamstava”, rekao je Marić, dodajući kako je trenutna izloženost države na tom brodu oko 130 milijuna eura odnosno nešto više od 900 milijuna kuna.

“Te brojke govorim da svi skupa budemo svjesni dubine problema, jer kada pribrojimo sve skupa što je do sada plaćeno za Uljanik grupu i kada pribrojite sve ono što smo platili do sada kao Republika Hrvatska cjelokupnoj brodogradnji – to je iznos od 35 milijardi kuna”, istaknuo je ministar financija.

U isto vrijeme, dodaje, udio brodogradnje u industrijskoj proizvodnji je zadnje tri godine manji od 1,5 posto, u siječnju 0,8 posto.

Na pitanje je li kao ministar financija iz proračuna spreman dati i lipe više osim onoga što država mora, a s obzirom da bi ministar Horvat želio ići u restrukturiranje, Marić je odgovorio kako to “nije stvar jednog ili drugog ministra, već će Vlada donijeti odluku”.

“Iz svih ovih brojki i svih ovih iznosa koje smo platili, naravno da se postavlja pitanje što dalje.

Temeljem ovoga svega i svih analiza koje smo i napravili i koje ćemo interno raspraviti, zauzet ćemo jasan stav.

Svaka opcija se treba razmotriti, međutim treba uzeti u obzir i koje su koristi i koji su troškovi. Danas sam govorio uglavnom o troškovima. Ako govorimo o 35 milijardi koliko se do sada upumpalo u hrvatsku brodogradnju, govorimo o nekakvih dodatnih sedam, osam ili 10 milijardi kuna, ja stvarno ne vidim na koji način i kako to ikome opravdati”, rekao je Marić.

Ministar financija osvrnuo se i na informaciju da bi troškovi restrukturiranja, a riječ je o milijardama kuna, bili jednaki trošku stečaja.

“Iskreno, ne vidim na koji način je to moguće. No, ponavljam još jedanput, sve ćemo mi to između ostalog prezentirati na Vladi”, poručio je Marić.

Na pitanje novinara je li tu ukalkuliran i rizik i da restrukturiranje ne uspije, Marić je rekao kako se postavlja pitanje što nakon cijele priče, jer ovo nije prvi put da se susrećemo s problematikom brodogradnje, toga je bilo i u proteklih 20 i nešto godina, kao i prilikom ulaska u EU.

Na primjedbu novinara kako ministar Horvat kaže da je razlika između troškova restrukturiranja i stečaja mala, oko sto milijuna, ministar financija kaže da ne komentira tuđe računice, već može govoriti samo o onima Ministarstva financija. “Mi ćemo završiti te naše izračune, koji su praktički gotovi i predstoji im par sitnih dorada.

U svakom slučaju, kada bude vrijeme, mi ćemo to prezentirati”, ponovio je.
Upitan kada će se znati odluka, Marić je odgovorio da nije do njega da to kaže, ali ako će u idućim danima sigurno biti više informacija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Tomo Medved: Brojni hrvatski branitelji osjećaju trajne posljedice Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Zajedno u miru, zajedno u zdravlju” naziv je Hrvatskog kongresa psihosomatske medicine i psihoterapije s čijeg je otvorenja u četvrtak u Karlovcu ministar branitelja Tomo Medved poručio da brojni hrvatski branitelji osjećaju trajne posljedice Domovinskog rata, a da je od 3.899 lani umrlih njih 74 posto bilo mlađih od 70 godina.

Kako je rekao ministar Medved, u svakodnevnim aktivnostima te ih “posljedice vraćaju na bojišnice, što se pak manifestira kroz bolesti s kojima se ostatak populacije suočava rijeđe.”

„Zato je psihosomatska medicina i psihoterapija za ovu populaciju i članove njihovih obitelji vrlo važna, kao i ovaj kongres na kojem će se razmijeniti iskustva kako bi se našla nova rješenja za očuvanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja“, rekao je ministar Medved, te je najavio da će s tim ciljem na ovom kongresu biti predstavljene nove zajedničke mjere Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva zdravstva.

„Zabluda i laži nije nedostajalo u proteklim godinama, a one su često imale grozan učinak na populaciju hrvatskih branitelja, a da bi se ta populacija razumjela treba znati da je od njih 438.437  u radnom odnosu 192.305,  nezaposlenih je 74.159 i oni nemaju primanja. Taj je broj od siječnja 2017., smanjen, jer je uz razne mjere 10.923 hrvatskih branitelja našlo zaposlenje.

U evidenciji je 508.325 hrvatskih branitelja, danas je živih 438.437 njih, u Domovinskom je ratu poginulo 8.394 njih, nestalo 438. Od početka Domovinskog rata umrlo je više od 61.000 branitelja, od kojih je samoubojstvo počinilo njih 3.267. Prosječna životna dob hrvatskih branitelja je 54,3 godine.

Medved: U evidenciji branitelja iz kolovoza ove godine sedam tisuća branitelja manje nego početkom 2017. 

U siječnju 2017. u evidenciji je bilo 445.478 branitelja, a  23. kolovoza ove godine za 7.041  manje i to unatoč ponovno otvorenom roku za stjecanje statusa hrvatskog branitelja, rekao je ministar Medved.

56.994 branitelja su invalidi Domovinskog rata. Među njima je 1.163 onih koji su taj status stekli od stupanja na snagu novog Zakona o hrvatskim braniteljima. Analiza smrtnosti u 2018. godini je između ostaloga rezultirala ovim kongresom, jer je od 3.899 umrlih lani 74 posto njih bilo mlađih od 70 godina starosti. Među njima je i 640 HRVI od kojih je suicid počinilo njih tri posto, rekao je Medved.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić je istaknuo kako medicina nisu samo skalpel i tableta, da integracija duhovnog, socijalnog i tjelesnog čini punoću zdravlja i bolesti, te da rane nastale u ratu nisu samo od metka, već i one nastale u duši i u srcu i to su rane koje treba liječiti.

Zato, rekao je Kujundžić, potpuno podržava ovaj kongres psihosomatske medicine i psihoterapije, jer da samo svi zajedno možemo pomoći.

„Kada liječnik sa skalpelom i tabletom napravi sve što se može, tada blaga riječ psihologa, psihijatra ili svećenika puno znači pacijentu i njihovoj obitelji“, rekao je Kujundžić.

Predsjednik Kongresa Veljko Đorđević pojasnio je uvodno da je cilj Kongresa unapređenje zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u kontekstu psihosomatske medicine, te su predavači na kongresu eminentne stručnjake iz mnogih područja medicine, predstavnici brojnih udruga, socijalni radnici, fizioterapeuti, duhovnici, nutricionisti i umjetnici.

Organizator kongresa je Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ), suorganizatori medicinski fakulteti iz Rijeke i Zagreba, stručna društva i braniteljske udruge.

Sutra će u Muzeju Domovinskog rata u Karlovcu s početkom u 18,30 sati biti održan okrugli stol o ulozi filma (dokumentarnog i igranog) u promicanju istine o Domovinskom ratu s projekcijom filma “Pouke o čovječnosti”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Dubrovniku počelo obilježavanje 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Obilježavanje 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice (HRM) počelo je u četvrtak u Dubrovniku odavanjem počasti i misom zadušnicom za hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu te Danom otvorenih vrata na brodovima HRM-a.

Izaslanstva Hrvatske vojske i Grada Dubrovnika položili su vijence i upalili svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu na Središnjem križu na gradskom groblju Boninovo, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov spustio je lovorov vijenac u more u uvali Danče u počast svim poginulim hrvatskim mornarima.

U dubrovačkoj katedrali potom je za poginule hrvatske branitelje održana misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan.

Tijekom dana za posjet građana bili su otvoreni brodovi HRM-a u dubrovačkoj luci Gruž.

Središnja svečanost 28. obljetnice HRM-a održat će se u luci Gruž sutra, a nazočit će joj potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov.

Na svečanosti će biti dočekan 2. hrvatski kontingent (2. HRVCON) iz NATO-ove operacije potpore miru „Sea Guardian“ na Sredozemlju, a novim pripadnicima satnije Mornaričko-desantnog pješaštva dodijelit će se beretke.

Dan HRM-a i 28. obljetnica osnutka Hrvatska ratna mornarica obilježava se od 18. do 20. rujna brojnim sadržajima u Puli, Splitu, Makarskoj i Dubrovniku. (Hina)

Foto: MORH / M. Čobanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari