Pratite nas

Gospodarstvo

U četvrtom krugu reforme porezno rasterećenje za 2,4 milijarde kuna

Objavljeno

na

pća stopa PDV-a ostaje na 25 posto, dok će se snižena stopa od 13 posto od početka 2020. primjenjivati za jela i slastice u i izvan ugostiteljskih objekata, a osnovni osobni odbitak povećati na 4.000 kuna, utvrđeno je zakonskim izmjenama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Riječ je o paketu devet poreznih zakona, kojima je reguliran četvrti krug porezne reforme, koji donosi porezno rasterećenje za 2,4 milijarde kuna. Ukupno rasterećenje u sva četiri kruga iznosi gotovo devet milijardi kuna, više je puta tijekom rasprave o paketu poreznih zakona ponovio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

PDV za jela i slastice u izvan ugostiteljskih objekata 13 posto

Iako je u trećem krugu porezne reforme, koji je zakonski reguliran krajem 2018. godine, bilo predviđeno da opća stopa PDV-a od početka 2020. godine bude smanjena s 25 na 24 posto, Vlada je od toga odustala pa će tako i nadalje opća stopa PDV-a iznositi 25 posto. Time će državi ostati prihod od oko 1,8 milijardi kuna.

No, od početka iduće godine snižena stopa PDV-a od 13 posto obračunavat će se za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata. Za ugostiteljske usluge, pak, koje se odnose na sva pića – alkoholna i bezalkoholna, vino i pivo, i dalje će se primjenjivati stopa PDV-a od 25 posto. Snižena stopa od 13 posto na hranu i slastice, kako se procjenjuje, utjecat će na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje. Hoće li ta snižena stopa utjecati i na cijene odlučit će sami ugostitelji, no neke dosadašnje izjave pokazuju da se niža stopa neće preliti na cijene.

“Postavlja se pitanje da PDV na hranu smanjimo na 13 posto, bi li pojeftinile cijene u restoranima, a ja odgovaram da neće. Taj novac bi se akumulirao za plaće i podizanje kvalitete i na tome treba raditi, jer cijene se neće sigurno smanjivati. Uzalud nam kvalitetni hoteli s pet zvjezdica ako ne budemo podizali plaće, a bilo bi dobro pogledati i podatke od prije pet godina i danas, da se vidi ogromna razlika, jer danas kvalitetnog kuhara ne možete naći za plaću manju od 15 tisuća kuna”, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli krajem studenoga.

Izmjene Zakona o PDV-u reguliraju da će se od početka 2020. godine snižena stopa PDV-a od 13 posto primjenjivati i za nositelja fonografskih prava, čime će se rasteretiti njihovo poslovanje. Novina u sustavu PDV-a je i povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Izmjenama su također nacionalno zakonodavstvo usklađuje s EU direktivama 2018/1910 i 2019/475 u pogledu usklađivanja i pojednostavljenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama.

Porez na dohodak – osnovni osobni odbitak s 3.800 na 4.000 kuna, rasterećenje rada mladih

S početkom 2020. godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima se osobni odbitak povećava s 3.800 na 4.000 kuna. Prema riječima ministra financija, povećanjem osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna će se broj obveznika poreza na dohodak koji nisu u ‘poreznim škarama’ povećati za 75 do 80 tisuća. “Onaj broj od 1,7 milijuna građana koji nisu u škarama poreza na dohodak dodatno širimo. Zapravo, dovodimo se i već jesmo poprilično u situaciji da značajno manje od polovice poreznih obveznika sudjeluje u kontribuciji poreza na dohodak”, izjavio je krajem listopada Marić.

Povećani osnovni osobni odbitak od 4.000 kuna, napominju računovodstveni stručnjaci, primjenjivat će se pri obračunu plaće za prosinac koja se uobičajeno isplaćuje u siječnju, a obveznicima poreza na dohodak donijet će povećanje neto plaće za 50-ak kuna. Zakonske izmjene reguliraju i porezno rasterećenje rada mladih osoba, i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života. Mladi će te porezne olakšice moći koristiti do visine godišnje porezne osnovice od 360 tisuća kuna.

No, mladi će tu pogodnost osjetiti tek 2021. godine. Naime, oni umanjenje porezne obveze po osnovi godina života neće osjetiti na svojoj mjesečnoj plaći nego tek po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2020. godinu, a što će Porezna uprava obračunati do kraja lipnja.

Objašnjavajući zašto se Vlada odlučila na takvo rješenje ministar financija je uz ostalo isticao transparentnost i puniji obuhvat. “Ako idete na mjesečnu razinu, onda imate nešto veću mjesečnu plaću i nešto veću kreditnu sposobnost te veću osnovicu za obračun npr. bolovanja i sl. Ako se ide na godišnji obračun, onda se ima transparentniji i puniji obuhvat te se vrlo jasno definira i nema nekih razlika što se tiče same tehnike obračuna. Godišnji obračun daje mogućnost da ta osoba prilikom obračuna dobije puni iznos koji onda na različite načine može koristiti, planirati svoju štednju, ulaganja i slično”, objašnjavao je Marić.

Ministarstvo financija ukupni učinak promjena u sustavu poreza na dohodak u četvrtom krugu procjenjuje na 1,2 milijarde kuna (700 milijuna kuna porezno rasterećenja rada te 500 milijuna kuna povećanje osobnog odbitka).

Novine u sustavu poreza na dohodak odnosi se i na proširenje primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana. Od početka iduće godine u taj cenzus neće ulaziti naknade učenicima dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja pa će njihovi roditelji moći koristiti uvećani osobni odbitak. To je važno za roditelje učenika koji imaju uzdržavane članove obitelji. Naime, time se sprječava situacija da zbog par stotina kuna roditelji izgube pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana, isticao je ministar financija.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak od iduće godine omogućuju poslodavcima da svojim radnicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, do utvrđene svote i na temelju vjerodostojne dokumentacije. Zakonskim izmjenama se ukida i izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Kod “paušalista” odnosno dohotka od iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, po novome će se porez na dohodak plaćati prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi, a ne prema mjestu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta vlasnika te nekretnine. Novina je i mogućnost uvida poslodavcu odnosno isplatitelju plaće u neiskorišten iznos osobnog odbitka bivšeg radnika, najkasnije do dana dospjelosti plaće, s ciljem administrativnog rasterećenja.

Porez na dobit: stopa od 12 posto za prihode do 7,5 milijuna kuna

Izmjena Zakona o porezu na dobit od početka iduće godine podiže se prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna. Ministar financija kaže kako to znači da će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.

Procjena Ministarstva je da će stoga prihodi s osnove poreza na dobit biti manji za 200 milijuna kuna. Izmjenama je regulirano i da fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je poreza na dohodak po “sili zakona” postaje obveznik poreza na dobit, ako je u prethodnom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 7,5 milijuna kuna. Taj prag ukupnog primitka od 7,5 milijuna kuna, po novome postaje jedini kriterij za prijelaz obrtnika iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit (do sada su to bili i visina ostvarenog dohotka, vrijednost dugotrajne imovine i broj zaposlenih).

Zakonskim je izmjenama godišnji prag prihoda podignut s 3 na 7,5 milijuna kuna i kod mogućnosti izbora načina utvrđivanja porezne osnovice po novčanom načelu, kao i plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu za gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija.  Izmjenama se i uplata poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača omogućuje i inozemnim isplatiteljima, bilo da je riječ o umjetnicima, zabavljačima, sportašima i sličnim djelatnostima i profesijama.

Posebni porez – oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera

Izmjene Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića donose novine samo kod oporezivanja bezalkoholnih pića, kod kojih se uvodi oporezivanje prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka. Naime, do sada je praksa kod posebnog poreza na alkoholna pića bila da se on plaćao u fiksnom iznosu – 40 kuna na sto litara, dok će se po novome on plaćati ovisno o udjelu šećera u bezalkoholnom piću.

Poseban porez na motorna vozila i trošarine

Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila dodatno je regulirano oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju.

Naime, uočena je praksa da onaj kome je vozilo darovano, a prije registracije na svoje ime, otuđi to vozilo tako da ga daruje svom najbližem srodniku odnosno da se sklapaju dva ugovora isključivo s ciljem oslobađanja od plaćanja upravne pristojbe. Stoga je izmjenama regulirano oslobađanje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji koji stječu rabljeno vozilo na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.

S početkom 2020. na snagu stupaju i izmjene Zakona o trošarinama kojima se pravo na povrat trošarine na dizelsko gorivo proširuje i na komercijalni prijevoz robe i putnika željeznicom. Naime, to pravo su do sada imali samo cestovni prijevoznici. Također se regulira i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Opći porezni i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza

Izmjene Općeg poreznog zakona uređuju nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira se u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla. Nedopustivim se smatra i slučaj kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama, kao i kada koristi povezana društva radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze. U takvim slučajevima bi se, prema izmijenjenim odredbama, obračunavale porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno po propisanim poreznim stopama.

Izmjenama Općeg poreznog zakona se također propisuje oporezivanje inozemnih primitaka prema kojemu, ako porezni obveznik dobrovoljno prijavi inozemni primitak, neće biti naplaćivane kamate s obzirom na protok vremena. Time se, obrazlažu iz resora financija, stimulira dobrovoljno prijavljivanje tih primitaka. Od početka 2020. na snagu stupaju i izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, a kojim se taj zakon usklađuje s EU direktivama. Izmjenama se uz ostalo proširuje opseg obvezne automatske razmjene informacija na potencijalno agresivne prekogranične porezne aranžmane o kojima se izvješćuje. Izmjenama će se, kako su obrazložili iz resora financija, omogućiti poreznim tijelima brzo reagiranje na štetne porezne prakse provedbom odgovarajućih procjena rizika i poreznih nadzora, itd.

Fiskalizacija: od 2021. obvezan QR kod

U paketu zakonskih izmjena u četvrtom krugu porezne reforme su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, iako će njegove najvažnije promjene na snagu stupiti tek početkom 2021. godine. Naime, izmjene obveznicima fiksalizacije donosi obvezu ugradnje QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa, a kako bi se građanima olakšala provjera računa. No, kako obveznici fiskalizacije za to trebaju prilagoditi svoja fiskalna rješenja, dan im je dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. godine.

Od 1. travnja 2020. godine, pak, uvodi se obveza fiskaliziranja pratećih dokumenata (ponuda, narudžba i slično) koji se izdaju prije računa na kojima se navode podaci o plaćanju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marić: Veće nacionalno sufinanciranje EU projekata povećalo bi pritisak na državni proračun

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da bi povećanje udjela nacionalnog sufinanciranja u EU projektima predstavljao dodatni pritisak na državni proračun, izrazivši uvjerenje da će rasprave o tome pitanju u EU rezultirati kvalitetnim kompromisom.

Na upit novinara uoči drugog sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu pod hrvatskim predsjedanjem o tome što misli o prijedlogu da se u novoj dugoročnoj financijskoj perspektivi EU-a poveća komponenta nacionalnog sufinanciranja u EU projektima na 25 posto, Marić je kazao da će se to vidjeti na daljnjim sastancima.

U prošli petak, naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

U sklopu toga, Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad.

“Prijedlog je tu, brojne zemlje imaju svoja viđenja”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić te dodao kako je to važno pitanje za Hrvatsku, jer kao najmlađa članica EU-a još uvijek nije dosegnula razine pune iskoristivosti EU fondova.

Hrvatska trenutno ima 86 posto ugovorenih sredstava, a nešto više od 31 posto je isplaćeno.

“Naravno, i na tom tragu vodimo brigu i o nacionalnom proračunu, i u tom svjetlu povećanje komponente nacionalnog sufinanciranja stvara dodatni pritisak na državni proračun. Prijedlog koji je došao dobra je podloga za raspravu i dijalog”, ocijenio je Marić te izrazio uvjerenje da će dijalog biti konstruktivan i na kraju uroditi kvalitetnim kompromisom.

Na današnjem sastanka ECOFIN-a ministri financija EU-a, pak, usvojit će revidiranu listu tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

Marić je podsjetio da je prva takva lista napravljena još 2017. godine, s ciljem da se ispunjavanjem standarda i korištenjem najbolje svjetske prakse unaprijedi razmjena poreznih podataka, poveća transparentnost i općenito smanji izbjegavanje plaćanja poreza.

“U razdoblju iza nas preko 50 zemalja je ispunilo svoje zahtjeve koje smo pred njih stavili, što je plod konstruktivnog dijaloga. One sad više nisu na tim listama. Sad nam je namjera da se nastavi dijalog i s onima koji će i dalje biti na listi, te da i oni ispune kriterije”, kazao je Marić.

Krajem 2019. na toj listi su bile Američka Samoa, Fidži, Guam, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu Samoa.

Na današnjem sastanku ECOFIN-a razmatra će se proširivanje liste na Panamu, Kajmanske otoke, Sejšele i Palau. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Stvoriti ćemo ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HDZ BiH

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Ljubuški, koja je održana jučer u hotelu Bigeste, završena je ovogodišnja proslava Dana Grada Ljubuški, prva otkako je Ljubuški dobio status grada.

Sjednici su, uz gradske vijećnike i gradonačelnika Nevenka Barbarića, nazočili brojni gosti i uzvanici iz svih sfera života iz BiH i Republike Hrvatske.

Nakon intoniranja hrvatske himne, sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, koji je pozdravio uvažene goste i kratkim govorom nazočne upoznao s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom Ljubuškog.

Nakon toga je uslijedio je kratki videoprilog i obraćanje gradonačelnika Ljubuškog Nevenka Barbarića, koji je govorio o svemu postignutom u prošlog godini.

„Uistinu sam ponosan što smo uspjeli završiti proces stjecanja statusa grada“, rekao je Barbarić i zahvalio se svima koji su dali potporu ljubuškim projektima.

On je rekao kako projekti koji se rade u suradnji s međunarodnim institucijama i s višima razinama vlasti daju mogućnost brže i kvalitetnije doći do cilja.

„Cilj je urbaniji, ljepši i uređeniji Ljubuški, Ljubuški kao ugodan kutak življenja, mjesto u koje će se rado dolaziti i ostajati“, rekao je Barbarić između ostalog.

Nakon gradonačelnika, obratio se humački gvardijan fra Dario Dodig.

„Ako se osvrnemo unazad, onda možemo vidjeti da se prave dobri koraci i iskoraci naprijed na razini Ljubuškog. Svakim danom dobivamo obrise grada, perspektivu imamo. Ljubuški postaje pomalo i turističko odredište“, rekao je fra Dario.

Potom se obratio gradonačelnik prijateljskog grada Trilja Ivan Šipić. On je čestitao ovu povijesnu, prvu proslavu Dana Grada i dodao kako je Ljubuški ponosno mjesto, mjesto s bogatom poviješću.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske je istaknuo kako je Ljubuški sredina koja u svim područjima života, bez obzira radi li se o gospodarstvu, kulturi obrazovanju ili demografiji postiže izvanredne rezultate.

„Zasluga je to upravo ovih ljudi koje ste izabrali, vizije i koncipiranja projekata tako da oni doista doprinose dugoročnom razvoju ovog grada, podizanju kvalitete života, svega onoga što je potrebno ljudima za svakodnevnicu. Po tome je Ljubuški postao prepoznatljiv i dosita je povijesni i kulturni biser zapadne Hercegovine. Ponosan sam što vlada Republike Hrvatske, Središnji ured za Hrvate izvan RH i sve druge institucije sudjeluju u tome, što prepoznaju vrijedne projekte, što prepoznaju i pomažu sve ono što doprinosi ostanku ljudi na ovim krajevima i njihovom boljem životu“, rekao je Milas.

Potom je uslijedio govor predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića.

On je obećao potporu s viših razina vlasti.

„Moramo stvoriti ambijent da mnogo više sredstava sa viših razina vlasti kroz proračunski dio završi upravo tamo gdje pripada, pa time i u gradu Ljubuškom. Ja sam uvjeren da za to imamo snage, izboriti ćemo se mi za svoju potpunu jednakopravnost u BiH, u to ne sumnjajte. Stvoriti ćemo mi ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH i uvjeren da da nigdje nema ljepšeg mjesta za život, rekao je Čović.

Pri kraju sjednice upriličena je podjela javnih priznanja Grada Ljubuškog za 2019. godinu.

Denis Buntić je dobio nagradu Grada Ljubuškog za životno djelo za doprinos i promociju Ljubuškog. Godišnju nagradu Grada Ljubuškog dobila je tvrtka Džajić Commerce d.o.o. za izniman doprinos razvoju gospodarstva Grada Ljubuškog. Zlatni grb Grada Ljubuškog dobio je prof. dr. Mario Šiljeg za izniman doprinos uvjeta života na području Grada Ljubuškog, piše Radio Ljubuški, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari