Pratite nas

Iz Svijeta

U Crnoj Gori je konačno pokopana ideja o Velikoj Srbiji

Objavljeno

na

Situacija u Crnoj Gori smirila se u petak, dan nakon burnog usvajanja spornog zakona o crkvama zbog čega je policija uhitila 18 zastupnika prosrpske oporbe, od kojih su trojica zadržana u pritvoru.

Zbog incidenta u parlamentu u pritvoru su još Andrija Mandić, Milan Knežević i Milun Zogović, zastupnici Demokratskog fronta (DF).

Osumnjičeni su za kazneno djelo sprječavanje službene osobe u obavljanju dužnosti za koje je predviđena zatvorska kazna od 3 mjeseca do 5 godina.

Ostali uhićeni neće se kazneno goniti, nego će se protiv njih pokrenuti prekršajni postupci.

Unatoč tome što su zastupnici DF-a uporabom pirotehnike, uništavanjem inventara, uvredama i prijetnjama pokušali prekinuti rad parlamenta, nakon intervencije policije zastupnici vladajuće većine su u petak u 2.30 sata izglasali zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Njemu se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdeći da je paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u Crnoj Gori.

Čelnik DF-a Nebojša Medojević je na konferenciji za novinare rekao da očekuje puštanje na slobodu svih svojih stranačkih kolega.

Najavio je i da će brzo krenuti u političke konzultacije “kako dalje postupati i artikulirati ogromno narodno nezadovoljstvo zbog onog što je viđeno u parlamentu”.

Usvajanju zakona prethodili su incidenti u parlamentu nakon što je vlada odbila amandmane Mitropolije crnogorsko-primorske koje je u proceduru stavio DF.

Nakon donošenja zakona, policija je probila blokade koje su po prometnicama u cijeloj državi postavili simpatizeri DF-a, pa je promet u Podgorici i drugim gradovima normaliziran.

Mitropolija crnogorsko-primorska priopćila je u petak da pravoslavci u Crnoj Gori dočekuju jedan od najtužnijih Božića u novijoj povijesti.

Episkop Joanikije je istaknuo da borba nije prestala, već će samo poprimiti malo drugačije oblike.

“Mi ćemo se organizirati. U svim krajevima, u svim gradovima, u svim selima, formirat ćemo odbore i bratstva za obranu svetinja. Ne možemo dopustiti skrnavljenje svetinja koje su naši preci Bogu posvećivali i da one padnu u ruke bezbožnika”, poručio je Joanikije.

Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine.

Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u koji u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina. (Hina)

Važnost zakona za širu regiju

Još jedan razlog važnosti zakona jest i za širu regiju. Naime, kako je to nebrojeno puta kazao crnogorski književnik Milorad Popović, gubljenjem utjecaja u Crnoj Gori, odnosno slabljenjem prosrpskog pečata, ideja Velike Srbija, koja poput aveti i dalje lebdi oronulim salonima (glasnog dijela) beogradske akademske i trenutno vladajuće, ali i značajnog dijela oporbene političke elite, postaje izlišna.

Naime, ne treba podsjećati da je u Vučićevoj Srbiji na djelu puzajuća rehabilitacija i opravdavanje politike Slobodana Miloševića, iz čijeg su šinjela konačno i izašli gotovo svi važniji akteri trenutne režimske srbijanske političke scene.

Bez Crne Gore, ideja Velike Srbije praktički je u magličastom malignom stanju i knock-downu. Ovo je važna odluka Crne Gore, ali treba vidjeti kako će se stvari odvijati nadalje te kako će reagirati Aleksandar Vučić, koji ionako ima (i želi imati) sve Srbe u regiji na svom daljinskom upravljaču, a ne treba zanemariti i poziciju Moskve, koja još uvijek rogobori oko prijama Crne Gore u NATO, čime su u potpunosti izgubili mogućnost realizacije svog višestoljetnog sna (od carevina, preko SSSR-a do danas) o izlasku na toplo more. Na Jadran. Ovo je svakako velika pobjeda Mila Đukanovića i crnogorskih suverenista, ali treba vidjeti kakav će biti odgovor SPC-a, Srbije i DF-a, piše Jutarnji list

 

Kaos u srbijanskoj skupštini zbog transparenta protiv vlasti Crne Gore

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska agencija za lijekove: Klorokin i njegov derivat namijenjeni samo za ‘hitne programe’

Objavljeno

na

Objavio

Antimalarik klorokin i njegov derivat hidroksiklorokin mogu se primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u kliničkim ispitivanjima i u “hitnim programima”, upozorila je u srijedu Europska agencija za lijekove (EMA).

Nekoliko zemalja svijeta omogućilo je da se pacijentima oboljelim od koronavirusa propišu antivirusni lijekovi, ne čekajući rezultate kliničkih ispitivanja koja se upravo provode o njihovoj djelotvornosti.

Premda rezultati prvih istraživanja u Francuskoj i u Kini obećavaju, učinkovitost klorokina i hidroksiklorokina “još treba dokazati” i te se aktivne tvari smiju primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u slučaju krajnje nužde, ističe europska regulatorna agencija.

“Jako je važno da u liječenju Covida-19 pacijenti i medicinsko osoblje koriste klorokin i hidroksiklorokin samo kod odobrenih indikacija i u okviru kliničkih ispitivanja i hitnih programa na nacionalnoj razini”, obrazlaže.

SAD odobrio liječenje Covida-19 klorokinom i hidroksiklorokinom u bolnicama

I klorokin, sintetski derivat kinina i hidroksiklorokin koji se uglavnom primjenjuje u liječenju lupusa i reumatoidnog artritisa, mogu imati teške nuspojave, napose ako se uzimaju u većoj dozi od preporučene ili zajedno s drugim lijekovima.

“Ne smiju se uzimati bez recepta i bez liječničkog nadzora i ne smiju se propisivati bez odobrenih indikacija osim u okviru kliničkih ispitivanja i protokola odobrenih u pojedinoj zemlji”, dodaje EMA.

Prevelika očekivanja koja postoje u vezi s tim lijekovima potiču zabrinutost za redovitu opskrbu pacijenata koji se liječe hidroksiklorokinom. (Hina)

Što je klorokin i može li pobijediti koronavirus?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska komisija predlaže skraćeno radno vrijeme za spas radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija (EK) najavila je u srijedu program skraćenog radnog vremena za koji će jamčiti zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike.

“To je europska solidarnost na djelu. Za Italiju, Španjolsku i druge. To je za budućnost Europe”, rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen o tom novom instrumentu pod nazivom “Sure”.

On je sličan instrumentu koji su koristile neke članice tijekom financijske krize 2008., poput njemačkog programa Kurzarbeit.

Prema tome modelu, država je plaćala dio radničkih plaća, što je omogućilo tvrtkama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize. Za sada nema pojedinosti odakle će se namaknuti novac za taj instrument.

“Ideja je jednostavna. Ako nema narudžbi i tvrtke nemaju posla zbog privremenog eksternog šoka poput koronavirusa, one ne otpuštaju radnike nego oni ostaju zaposleni iako ima manje posla. U slobodno vrijeme radnici bi se mogli naučiti, primjerice, novim vještinama koje će koristiti i kompaniji i njima samima”, kaže predsjednica komisije.

Ursula von der Leyen dodaje da je to lekcija naučena iz prethodne financijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milijunima ljudi da zadrže posao i tvrtkama da prebrode krizu.

“To je ublažilo posljedice recesije, zadržalo ljude na poslu i omogućilo tvrtkama da se vrate na tržište s novom snagom”, istaknula je.

Nakon što se kriza s pandemijom završi i ukinu ograničenja kretanja i okupljanja, radnici će se moći vratiti na puno radno vrijeme.

“To je ključno za ponovno pokretanje gospodarskog motora Europe. Komisija će ovaj tjedan predložiti novi instrument za potporu skraćenom radnom vremenu”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da će taj program omogućiti radnicima plaću tijekom krize kako bi mogli plaćati stanarinu i kupovati ono što im je potrebno te će pozitivno utjecati na gospodarstvo. (Hina)

Rat protiv virusa: Poludiktature, izvanredna stanja i policijski sati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari