Pratite nas

Kronika

U Danskoj preminuo istaknuti diplomat, anesteziolog i publicist Mladen Ibler

Objavljeno

na

Bio je u prvim redovima uz povjesničara i državnika dr. Franju Tuđmana. Među graditeljima suvremene Republike Hrvatske bio je još od osamdesetih i sloma komunizma na europskome tlu, za što je odlikovan Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom kneza Branimira s ogrlicom

Ovoga ljeta, u osamdesetoj godini života, zauvijek nas je napustio istaknuti hrvatski diplomat, dansko-hrvatski anesteziolog i plodan publicist Mladen Ibler.

Odselivši se kao mladi liječnik u Dansku prije 48 godina iz rodnoga Zagreba, nije prekidao veze s domovinom, a potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih akademskih obitelji. Krasila ga je čestitost i eruditska naobrazba, zbog koje je taj poliglot i domoljub s lakoćom izgradio trostruku uspješnu karijeru, piše mojahrvatska.vecernji.hr

Bio je brižan suprug i otac troje djece koja također u Danskoj ostvaruju zapažene karijere. Bio je u prvim redovima uz povjesničara i državnika dr. Franju Tuđmana. Među graditeljima suvremene Republike Hrvatske bio je još od osamdesetih i sloma komunizma na europskome tlu, za što je odlikovan Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom kneza Branimira s ogrlicom. S Tuđmanom se povezao sredinom 1984., u kući profesora Veterinarskoga fakulteta Ivana Ljubića u zagrebačkim Mlinovima.

Ibler je u Zagrebu završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na Medicinskome fakultetu 1963. Također je diplomirao na Medicinskome fakultetu u Århusu u Danskoj 1969. Specijalizirao je anesteziologiju i intenzivnu medicinu 1975. Bio je docent kliničke anesteziologije na Medicinskome fakultetu u Kopenhagenu te predavač na poslijediplomskim tečajevima anesteziologije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u razdoblju od 1975. do 1979. Od 1979. voditelj je Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu Općinske bolnice u Holbaeku. Znanstveno se usavršavao od Amerike do europskog susjedstva i to u Houstonu, Minneapolisu i Grazu. Objavio je mnogobrojne radove. Od 1972. pisao je članke o hrvatskoj povijesti, politici i kulturi u iseljeničkim, domovinskim i inozemnim časopisima i novinama. O tim je temama držao predavanja na Sveučilištu u Århusu, na televiziji i u danskom parlamentu. Posljednjih četvrt stoljeća zrele životne dobi posvetio se našoj diplomaciji.

Organizirao je hrvatski seminar na međunarodnim konferencijama Zaklade za mir i sporazumijevanje u Kopenhagenu (1989.) i Beču (1991.). Godine 1989. učlanio se u HDZ, a 1990. organizirao je Hrvatsku kulturnu zajednicu u Kopenhagenu, čiji je bio predsjednik. U suglasnosti s hrvatskim predsjednikom dr. sc. Franjom Tuđmanom bio je neslužbeni hrvatski predstavnik u Kraljevini Danskoj (1990. – 1993.). Tijekom Domovinskoga rata bio je opunomoćenik Hrvatskoga Crvenog križa u Danskoj (1992.), kao i počasni konzul Republike Hrvatske u Danskoj (1994. – 1996.). Obavljao je dužnost veleposlanika Republike Hrvatske u Švedskoj od 1996. do 1999., uz akreditaciju i u Finskoj (1997. – 1998.) te u Estoniji, Litvi i Latviji (1997. – 1999.). Ostat će zapamćen i kao uspješan veleposlanik Republike Hrvatske u Australiji i Novome Zelandu (1999. – 2005.).

Mladen Ibler otkrio je dio izvornih povijesnih vrela o Frankopanima istražujući arhive od Senja do Stegeborga, od Krete do Lofota, preko Dubrovnika i Venecije do Jeruzalema – približivši nam čarobnu srednjovjekovnu Skandinaviju i hrvatske kolijevke državnosti na Mediteranu u svojoj posljednjoj knjizi Ivan VI. Anž Frankopan: U službi nordijskoga kralja, koja je objavljena u Zagrebu krajem 2014.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Preminuo Jasmin Jaganjac, zapovjednik obrane Mostara

Objavljeno

na

Objavio

General Jasmin Jaganjac preminuo je u petak od posljedica infarkta u svojoj 60. godini, potvrdila je za medije njegova obitelj.

On je početkom rata bio zapovjednik HVO-a, kada je sudjelovao u obrani Mostara, a bio je i savjetnik predsjednika BiH Alije Izetbegovića.

Također, bio je član Nadzornog odbora ‘Fabrike duhana Sarajevo’, kao i direktor Federalnog fonda za pomoć stradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije BiH.

Detalji o mjestu i vremenu sahrane bit će naknadno poznati.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Mladen Pavković: Sjećate li se Zvonimira Červenka?

Objavljeno

na

Obilježavamo još jednu obljetnicu smrti jednog od Junaka hrvatskog obrambenog  Domovinskoga rata – stožernog generala Zvonimira Červenka  (13. studeni 1926.-17. veljače 2001.).

Da, obilježavamo, ali na koji način? Gdje ste nešto čuli ili pročitali o tome? Je li Hrvatska radiotelevizija (HRT) na taj dan prikazala dokumentarni film o njemu? Je li ga se sjetio Hrvatski generalski zbor?  Čini se da suviše pitamo.

A Červenko nije bio bilo tko. Zbog hrvatskog nacionalizma, 1972., osuđen je na 18 mjeseci strogog zatvora. Sve do početka devedesetih godina, odnosno stvaranja hrvatska države, pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika i vojskovođe dr. Franje Tuđmana, bio je bez posla i primanja! Među prvima se uključio u Domovinski rat. Njegovom zaslugom u Zagrebu su osnovane gotovo sve ratne brigade. Sudjelovao je u mnogim ratnim operacijama, a od 1995. do 1996. bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, što znači da je bio i na čelu ratnog stožera Vojno-redarstvene operacije Oluja 95!

Tko to pamti, tko to zna? One koji sve to i te kako dobro znaju uhvatila je sinkopa!

Čini se, ne samo na ovom primjeru, da smo sve više postali društvo zaborava te da imamo jako slabo pamćenje. Srbi, koji su nam opravdano često na udaru kritika pamte i slave svoje junake i od prije 500 godina! A, mi se „ne sjećamo“ ni zaslužnih hrvatskih velikana od prije 20 ili 30 godina. Sramota.

Državne institucije u koje je relativno najviše na rukovodeće položaje uhljebljeno tzv. partijskih kadrova uglavnom bježe od ovih tema, (svaka čast iznimkama), jer većina tih „zaslužnika“ nikada nisu niti će  zapaliti svijeću na grobove ratnih hrvatskih velikana. Nisu oni iz „tog filma“.

Međutim, u Hrvatskoj navodno djeluje čak oko 1200 braniteljskih udruga.

Stječe se dojam, neka se ne ljute, da je i većina od njih „oboljela“ od Alzheimerove bolesti!

Nu, kako bilo da bilo, ime časnog, poštenog i uvaženog hrvatskog generala Zvonimira Červenka ne smije se zaboraviti!

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati