Pratite nas

Politika

U Domoljubnoj Koaliciji sigurni da će oni sastaviti Vladu

Objavljeno

na

Danas se dogodio ključni preokret, a Milanoviću su propali mnogi planovi – uvjeravao nas je sinoć jedan od čelnika Domoljubne koalicije nakon konzultacija na Pantovčaku, piše Jutarnji List

[ad id=”93788″]

Kakav je to ključni preokret i s koliko mandata raspolaže HDZ-ova koalicija, nitko, međutim, ne želi otkriti. U Domoljubnoj koaliciji vlada zavjet šutnje. Tek nam je jedan od njihovih čelnika, koji je također sinoć bio predsjednice, rekao:

– Imamo više od 59 mandata, i to ne samo jednog više.

Naš sugovornik nije skrivao zadovoljstvo što su, kako tvrdi, propali Milanovićevi planovi da na svoju stranu pridobije zastupnike manjina.

 Šok prije konzultacija

– Vjerojatno je danas Milanović doživio šok kad je neposredno prije dolaska kod predsjednice čuo da SDSS-ov zastupnik Rašković ne želi dati potporu lijevoj koaliciji. A nikako mu ne ide niti na ruku niti ti to što su neki predsjednici priznali da se na njih vrši pritisak da se priklone SDP-ovoj koaliciji. Predsjednica je i javno rekla kako su se neki požalili na pritiske. Milanovića bi to moglo skupo koštati jer je upravo on taj koji vrši pritisak – tvrdi naš izvor.

Premda je nakon jučerašnjih konzultacija zastupnica albanske manjine pobjegla od novinara pa nije bilo prilike da ju se pita zašto nije podržala Milanovića za mandatara, u Domoljubnoj koaliciji nas uvjeravaju kako to nije zato što su ju oni vrbovali. Tvrde da nemaju veze niti s time što se jedan SDSS-ovac odmetnuo od odluke stranke da podrže Milanovića.

– I Ermina Lekaj Prljaskaj i Mirko Rašković nisu htjeli dati podršku Milanoviću jer žele podržati onu opciju koja će imati većinu, a nisu sigurni da će to biti Milanović – tvrdi naš sugovornik koji kaže da nema istine niti u napisima da iza albanske zastupnice ustvari stoji Milan Bandić koji joj je financirao kampanju.

– Ma kakvi. Baš suprotno, ona je protiv one albanske struje koju je gurao Bandić – dodaje.

Inače, sinoć na Pantovčaku Domoljubna koalicija zadržala se pola sata, a Hrvatska raste svega pet minuta.

Razlika u vremenu

– Pa nije nam trebalo više vremena. Rekli smo joj da imamo 66 mandata, a ona nama kada će biti drugi krug konzultacija i sjednica Sabora – otkriva sugovornik iz lijeve koalicije. Oko toga kako je tekao drugi dio razgovora postoje dvije verzije. Oba naša izvora potvrdila su da je Kolinda Grabar Kitarović pitala Milanovića imali li još kandidata za mandatara osim njega i Tomislava Karamarka. On joj je na to odgovorio: pa to biste vi trebali znati.

No, prema jednoj verziji ona je uzvratila: Vi ste zasad prvi koji se izjasnio da želi biti mandatar, a prema drugoj je rekla: a što je s Petrovim?

U prilog tezi da predsjednica ipak nije spominjala čelnika Mosta u kontekstu mandatara ide i izjava glasnogovornika Mosta Nikole Grmoje. On je na naše izravno pitanje je li i Petrov kandidat za mandatara, odgovorio niječno. A također nam je rekao da Petrov takvu ulogu ne bi prihvatio i ako bi mu ju HDZ ponudio.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari