Pratite nas

Kultura

U Dubrovniku otkriveno oko 60 inkunabula i knjiga iz 16. stoljeća koje su nekoć pripadale Marku Maruliću

Objavljeno

na

U Knjižnici Male braće, u Dominikanskoj knjižnici, u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku, kao i u Bogišićevoj zbirci u Cavtatu, otkriveno je oko 60 inkunabula i knjiga s početka 16. st. koje su nekoć pripadale Marku Maruliću, ili je on, neke od njih, svojeručno po marginama komentirao, boraveći kod svojih prijatelja u Dubrovniku, na Badiji i u Kotoru.

U Knjižnici Male braće ih je zasada pronađeno 31, u Dominikanskoj knjižnici 15, u Znanstvenoj knjižnici 10, a u Bogišićevoj zbirci 5. Brojke nisu konačne, istraživanje se nastavlja, a Bogišićeva zbirka trenutačno nije dostupna za istraživanje, pa je identifikacija bila moguća samo za neke inkunabule od kojih postoje stare fotografije.

Knjige je pronašao i prema rubnim bilješkama, paleografijskim, sadržajnim i kaligrafijskim osobinama Marulićevoj biblioteci pripisao, kao i nedavno u Franjevačkoj knjižnici na Poljudu, njemački profesor (viši studijski savjetnik) i istraživač hrvatske renesansne kulture, Zvonko Pandžić, u sklopu projekta „Nepoznata djela Marka Marulića“. S pogledom na 500. obljetnicu smrti Marka Marulića 2024. on i njegovi hrvatski i njemački suradnici pokušavaju u Splitu organizirati europski projekt kulture „Marko Marulić – Marcus Marulus.“

Kako tvrdi Pandžić, sada je postalo jasno da je „sačuvan veći dio knjiga iz privatne biblioteke Marka Marulića“, u svakom slučaju najznačajniji autori (latinski i grčki klasici, djela patrističke literature, brojni srednjovjekovni autori, Dante i Petrarka, te sva najvažnija djela firentinske renesanse), usve barem 160 svezaka. Osim u Splitu (Franjevački samostan na Poljudu (35), Samostan franjevaca konventualaca na Obali (5), Dominikanski samostan (11), Arheološki muzej (7), Znanstvena knjižnica (7), Nadbiskupsko sjemenište (1)), i već spomenutih u Dubrovniku, ne mali broj Marulovih knjiga nalazi se u Franjevačkom samostanu Sv. Frane u Zadru (25, pregledan tek dio goleme građe), u Znanstvenoj knjižnici 10, a u Državnom arhivu jedna.

U nekoliko slučajeva pronađeni su i posebni rukopisni sastavci Marka Marulića kao privezi inkunabulama, tako Život sv. Jeronima na latinskom, kao i crteži i inicijali. Kritičko izdanje svih Marulovih sada pronađenih komentara zahtijeva nekoliko novih svezaka u njegovim sabranim djelima, što bi osobu i djelo, način rada i širinu njegovih ideja moglo prikazati u posve novom svjetlu. Pronađeni su i latinski predlošci nekih njegovih poznatih prijevoda na hrvatski. Novopronađeni se svesci iz raznih knjižnica u odnosu na oporuku Marka Marulića međusobno nadopunjuju, što također govori da se radi o njegovoj biblioteci.

Ttridesetak tih inkunabula već je bilo izloženo u Splitu i Zadru 1950. u povodu proslave 500. obljetnice rođenja Marka Marulića, koju je narodna vlast bila proglasila događajem republičkog značaja. No, kada je jedan jedini ali moćan čovjek cenzurirao i dijelom uništio „Zbornik Marka Marulića“ objavljen te godine, a Kruno Krstić, koji je pisao o Marulićevim inkunabulama u Zadru, bio denunciran i ugrožen, umukla je rasprava – do danas – o Marulićevim inkunabulama i hrvatskim rukopisima. Prema profesoru Pandžiću u pravu su bili Kruno Krstić, Hrvoje Morović i Carlo Verdiani, a u krivu svi njihovi revnosni osporavatelji, koji, međutim, uopće nisu išli u knjižnice i arhive provjeravati izložene argumente ili tražiti Markove knjige i rukopise.

Marulić je u svojoj oporuci 1521. odredio da manji dio njegovih knjiga dobiju njemu bliski ljudi, a najveći se dio trebao prodati kako bi se nahranila sirotinja u vrijeme velike oskudice, kuge, i borbe za obranu Klisa od Turaka. Marulićevi nasljednici pokapali su se na Poljudu, tu je kasnije živio i fra Marko Marulić iz iste obitelji, pa je Franjevačka knjižnica tijekom vremena dobila veći broj njegovih knjiga, uz one koje joj je oporučio sam Marko Marulić.

Na nekim Marulićevim knjigama iz samostana Male braće u Dubrovniku stoji zapisano da pripadaju samostanu na Poljudu. Ne zna se točno kojim su sve putevima Marulićeve knjige završile u drugim franjevačkim samostanima Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, ali zasigurno su neke od njih franjevci kod premještaja s Poljuda ponijeli sa sobom.

misija / ika

Senzacija iz poljudskog samostana: pronađeno 30 knjiga Marka Marulića

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Sve je spremno za dugoočekivanu premijeru filma ‘General’

Objavljeno

na

Objavio

Sve je spremno za ovogodišnje 66. izdanje Pulskog filmskog festivala i za večerašnje otvaranje kojem će nazočiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pod čijim se pokroviteljstvom festival i održava, potvrdila je ravnateljica Festivala Gordana Restović.

Uz brojne dnevne programe i projekcije, prvi festivalski dan obilježit će dugoočekivana premijera filma “General”, redatelja Antuna Vrdoljaka, o životu i značaju za Hrvatsku i hrvatsku povijest generala Ante Gotovine, s Goranom Višnjićem u naslovnoj ulozi. Za taj film iznimno je velik interes publike još od prvog dana puštanja karata u prodaju, rečeno je na konferenciji za novinare u Puli.

“‘General’ je prvi od osam filmova nacionalne produkcije koji će biti prikazan u Areni, a tim se filmovima u hrvatskom programu i konkurenciji za Zlatne arene pridružuje još šest filmova hrvatske manjinske produkcije u Istarskom narodnom kazalištu. U svakom slučaju, tijekom festivala očekuje nas 110 filmova na sedamnaest lokacija”, istaknula je Gordana Restović.

Svečano otvaranje festivala počinje u 21,30 sati i izravno će se prenositi na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije. U sklopu programa otvaranja sestre Marija Husar Rimac i Ivana Husar Mlinac izvest će nacionalnu i istarsku himnu a tijekom ceremonije uručit će se iznimno važna festivalska nagrada, koja nosi ime po svom osnivaču, Marijanu Rotaru koja je ove godine dodijeljena Povijesnom i Pomorskom muzeju Istre. Nakon svečanosti otvorenja slijedi tradicionalni vatromet koji simbolično označava početak novog izdanja Pulskog filmskog festivala.

Ovogodišnja 66. Pula nudi tri premijere, a umjetnički direktor festivala Zlatko Vidačković iz bogatog programa izdvojio je povratak PoPularnog programa i europskih filmova u Arenu tako da će gledatelji moći uživati u šest filmova uglavnom biografskim, posvećeni posvećeni životopisima velikih umjetnika.

“Mislim da je ova kombinacija hrvatskog i europskog filma dobitna kombinacija koja se, kada smo je prije deset godina pokrenuli, pokazala dobrom za publiku, ali ujedno daje i europski kontekst hrvatskoj kinematografiji”, poručio je Vidačković te dodao kako postoji više razloga vraćanja europskog filma u drugi termin u Areni – od povećanja kvalitete i žanrovske raznovrsnosti do atraktivnosti programa za publiku u Areni.

Foto: Hina

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nikakvo čudo što ‘neki ne mogu razumjeti o čemu govori’ Gradonačelnik…

Objavljeno

na

Objavio

Facebook

OBERSNEL: Ja sam ponosan i zadovoljan intendanturom Marina Blaževića. Jasno mi je da neki ne mogu razumjeti o čemu govorim, ali nemam namjeru nikoga educirati.

JA: Gradonačelnik ne bi educirao educirane ljude! Ima jedna “sitnica”, na mjesto intendanta poželjno je da ima više kandidata sa zacrtanim programima. Zašto nitko, baš nitko više ne želi doći u Rijeku? Nikakvo čudo što “neki ne mogu razumjeti o čemu govori” Gradonačelnik.

OBERSNEL: Smatram puno važnijom činjenicu da se u Zagrebu, Ljubljani, Trstu i drugim gradovima u okruženju s poštovanjem priča o Riječkom kazalištu i da se od tamo organiziraju autobusni prijevozi na programe.

JA: Iruda ti, vidim puno autobusa s talijanskim registracijama koji dovoze ljude na popravak zuba u Rident na Turniću; ne vjerujem da takvi uzgred idu na predstave u HNK Ivana pl. Zajca – po preporuci stomatologa! Sjeća li se Gradonačelnik koliko je HNK Ivana pl. Zajca u posljednje tri (3) godine dobilo godišnjih nagrada hrvatskoga glumišta; trebaju mu prsti samo jedne ruke!

OBERSNEL: Činjenica je da građani Rijeke to Kazalište doživljavaju na drugačiji način i da su oni koji to kazalište vole svojim prilozima praktički obnovili sjedalice u parteru i ložama. To je način na koji rade sve kazališne kuće jer se i time dokazuje odnos prema kazalištu.

JA: A kad je bila radna akcija za gledatelje, kad su se sakupljali dobrovoljni prilozi? Koje to kazališne kuće koje posluju na tržišnim principima prose svoje gledatelje za pomoć u obnovi sjedalica?

OBERSNEL: Za one koje jedino to brine, kazališni zahodi biti će obnovljeni tijekom ljeta iz gradskog proračuna.
JA: Ma svaka čast! Ne će valjda ljudi pišati u Mrtvi kanal ili Kazališni park! Mi smo ipak grad kulturnih ljudi! Hoće li predplatnici dobrovoljno pomoći u obnovi zahoda?

OBERSNEL: Međudržavnim ugovorom Republika Italija obvezala se financirati aktivnosti talijanske manjine, ali se nigdje u tom sporazumu izrijekom ne spominje Talijanska drama.

JA: ??? A kakav se program talijanske manjine treba financirati ako ne u prvome redu kazališni program Talijanske drame, književnost, tiskovine i uobće kulturno stvaralaštvo talijanske manjine? Tu nešto vonja…!

OBERSNEL: U Rijeci postoji jaka svijest o postojanju talijanske manjine jer je prva predstava na talijanskom jeziku izvedena već 1946. godine. Zaposlenici Talijanske drame su redovni zaposlenici Kazališta i primaju plaću iz proračuna Grada Rijeke.

JA: Ne će financirati Talijanska vlada, ali hoće “Riječka vlada”? Jaka “svijest o postojanju talijanske manjine jer je prva predstava, bla, bla, bla”… I jaka savjest! Da se razumijemo, poštujem obstojnost Talijanske drame, jedinstvene u Lijepoj našoj, ali (eto ga na!) koliko je njihov program kvalitetan, gdje su nagrade i priznanja, festivali, gostovanja, itd, etc… Talijanska vlada ne želi financirati njihov program, a mi ćemo im davati plaće!?

OBERSNEL: Stav Talijanske vlade je takav kakav je, a riječ je, kako je vijećnik Skerbec već kazao, o tehničkom problemu i sredstva ipak pristižu s određenim zaostatkom od godinu dana.

JA: A što je sad ovo, ipak plaća “s određenim zaostatkom” (od godinu dana!) Talijanska vlada sa stavom (borilački pojam)? U ovome slučaju, Gradonačelnik je trebao gradskim vijećnicima predočiti konkretno mišljenje (stav!) Talijanske vlade, a ne palamuditi o “tehničkom problemu”!

OBERSNEL: Netočno je da je Rijeka 2020 preuzelo financiranje Talijanske drame, već je točno da će kroz programsku djelatnost EPK 2020 na određeni način biti nadoknađen dio sredstava od ovog dijela financiranja drame, zato što su to programi posebno definirani kao dio programa EPK 2020.

JA: Netočno postaje točno i to “na određeni način”! Dakle, “EPK Rijeka 2020” financira se iz Gradskog proračuna, a to znači da će djelatnici Talijanske drame dobiti novac za izvršenje programa, iz Gradskog proračuna plaće, a to je isto! Talijanska vlada dat će nešto “s određenim zaostatkom” što znači jednog dana, a možda i prije!

Siniša Posarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari