Pratite nas

Kultura

OVACIJE ZA IGORA VUKIĆA U DVORANI NA KAPTOLU

Objavljeno

na

knjiga igora vukića
foto: Zoran Filko

Dvorana Vijenac, na Kaptolu 29a u Zagrebu bila je sinoć (7. lipnja) pretijesna kako bi primila sve one koji su došli pozdraviti istraživača Igora Vukića na njegovom drugom predstavljanju knjige Radni logor Jasenovac.

Za ovu prigodu odstupilo se od uobičajene promocije, onako kako smo ih navikli gledati. Naime, na pozornici su se pojavili autor Igor Vukić, nakladnik Josip Pavičić i novinar i televizijski urednik i voditelj Marko Jurič.

Nakon što je gospodin Pavičić kratko predstavio autora i njegovo djelo, obavijestio je nazočne kako će se promocija odvijati u formi dijaloga i to tako što će Jurič postavljati autoru pitanja koja su se najčešće u javnosti čula od njegovih oponenata i osporavatelja, a ovaj će pokušati na njih odgovoriti.

Započelo je s kontroverzama iz vremena komunističkog razdoblja, prije svega vezano za broj žrtava, pri čemu je Vukić detaljno objasnio kako nema dokaza da su ustaše vršile bilo kakva masovna smaknuća, te da to potvrđuju izjave samih logoraša i svjedoka događanja u Jasenovcu, ali i ekshumacije posmrtnih ostataka čiji je broj minoran u odnosu na službene brojke „žrtava“, pa i onaj što ih danas sadrži službeni popis JUSP Jasenovac (od 1945. godine do danas iskopano je manje od 500 ljudskih kostura).

Ostatak razgovora protekao je u opisima života u logoru – prije svega onih koji potječu iz autentičnih izvora, odnosno svjedočenja samih logoraša. Prikazana su i dva kratka isječka iz budućeg dokumentarnog filma u kojima bivši logoraši Jasenovca jasno potvrđuju kako to nije bio logor smrti nego radni logor – kaznionica u koju se stizalo po presudi i na određeno vrijeme, te da su zatočenici imali među ostalim razvijen kulturno-zabavni i sportski život, pravo na liječničku skrb i osobnu higijenu, uvjete za školovanje itd., itd.

Vukić je naglasio kako nitko ne tvrdi da je ustaški logor Jasenovac bio odmaralište, ali su daleko pretjerane i potpuno neutemeljene tvrdnje o masovnom teroru i likvidacijama, jer za takvo što niti u dokumentima ni u iskazima logoraša nema nikakvih dokaza.

Postoje svjedočenja o egzekucijama, ali one su jednako provođene nad zatočenicima i ustašama ako se kršila stega i propisani red. To potvrđuju presude u kojima su opisani kompletni sudski procesi vođeni prema tadašnjim zakonima.

Dvorana Vijenac, na Kaptolu 29a u Zagrebu

Dvorana Vijenac, na Kaptolu 29a u Zagrebu bila je pretijesna / foto: S.Renić

Autor nije zaboravio pohvaliti i vrijedne istraživače dr sc Nikolu Banića i dr sc Mladena Koića koji rade na provjeri službenog mrežnog popisa žrtava JUSP Jasenovac i na tom polju postižu vrlo vrijedne rezultate, što također bitno doprinosi utvrđivanje konačne istine o ovom logoru.

Izrečeno je mnogo toga, ali 60 minuta bilo je premalo za odgovore na sva pitanja kad je riječ o temi koja hrvatski narod tako teško opterećuje već više od pola stoljeća.
Nakon promocije knjige, publika je strpljivo u redu čekala s kupljenim primjercima na autogram autora koji se u općoj gužvi trudio udovoljiti svakom zahtjevu.

Večer koju zasigurno neće zaboraviti nitko od nas, a vjerujem ni Vukić i njegovi suradnici.
Začudo, nije bilo nikoga s „druge strane“, iako su na vrijeme obaviješteni o mjestu i vremenu održavanja promocije knjige.
Dakle, ipak je dobro što se Jurič stavio u njihovu ulogu i nastojao autora isprovocirati – jer tako smo doznali mnoge stvari koje bi Vukić možda i izostavio da je sve išlo uobičajenim tijekom.

Jednom riječju, večer za pamćenje!

Hvala Igoru, gospodinu Pavičiću, Juriču i predivnoj publici koja je ovacijama pozdravila hrabrog istraživača.
Istina i činjenice najbolji su odgovor na klevete, podmetanja i objede.

Eppur si muove!

Dragi moji Hrvati, sve su prilike da se njihova kula sazdana od laži i krivotvorina dobro zatresla – iz temelja! I vrijeme je bilo.

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Međunarodni dan materinskoga jezika – Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje

Objavljeno

na

Objavio

21. veljače – Međunarodni dan materinskoga jezika

Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji.

Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.

Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj.

Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Prema “Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak” dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju manjinske jezike.

Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji, navodi UNESCO, ističući svoju presudnu ulogu u promicanju normativnih i provedbenih strategija i aktivnosti u očuvanju jezika.

Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim karakteristikama.

Stoga Međunarodni dan materinskoga jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari