Pratite nas

BiH

U FBiH stupio na snagu Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine

Objavljeno

na

U Federaciji Bosne i Hercegovine stupio je na snagu Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine kaznenim djelom, koji će se početi primjenjivati nakon polugodišnjeg pripremnog perioda, priopćeno je iz Federalnog ministarstva pravde.

U priopćenju se navodi kako se radi o najvažnijem anti-korupcijskom zakonskom propisu na kojem je Vlada Federacije BiH radila skoro tri posljednje godine do njegovog usvajanja u svibnju ove godine.

Ovim zakonom po prvi put u Federaciji BiH stvorene su pravne, institucionalne i organizacijske pretpostavke za sveobuhvatno oduzimanje svakog oblika imovine od onih koji su stekli imovinsku korist iz kaznenih djela.

“Ovim zakonom će se oduzimati svaki oblik kriminalno stečene imovine, bilo da se radi o pokretnoj ili nepokretnoj imovini, potraživanjima ili poslovnim udjelima, vrijednosnim papirima (dionicama), novcu, umjetninama, plemenitim metalima i dragom kamenju, kojima raspolaže ili su pod kontrolom počinitelja kaznenog djela ili sa njom povezane osobe”, navodi se u priopćenju.

Ističe se da se ovim zakonom omogućava oduzimanje kriminalno stečene imovine, ne samo od onih koji su počinili kazneno djelo i stekli imovinsku korist nego i tzv. “povezanih osoba“ na koje je takva imovina prenesena s ciljem prikrivanja i onemogućavanja oduzimanja.

U priopćenju se navodi da tako nešto do sada nije bilo moguće, “što su brojni kriminalci i tajkuni vješto koristili pa čak i iz zatvorskih ćelija potpisivali ugovore o prijenosu imovine na svoju rodbinu i suučesnike“. Takvoj praksi, novim zakonom, staje se u kraj.

Zakonom se po prvi put uvodi i institut financijske istrage kojom će tužitelji u okviru postupka za oduzimanje nezakonito stečene imovine moći utvrditi opseg i strukturu zakonitih prihoda neke fizičke ili pravne osobe kako bi se utvrdilo stvarno porijeklo imovine kojom ti subjekti raspolažu i omogućilo podnošenje zahtjeva sudu za privremeno ili trajno oduzimanje imovine za koju se sumnja da je stečena kriminalom. To znači da je sud jedini organ nadležan za ograničavanje ustavnog prava građana na mirno uživanje imovine i da niti jedan drugi organ nema ovlaštenje za takvo postupanje.

Dakle, navodi se u priopćenju, samo sud je taj koji može oduzeti imovinu bilo privremeno ili trajno.

U cilju stvaranja institucionalnih kapaciteta za primjenu ovog zakona u praksi, Vlada Federacije BiH je, na sjednici od 16. rujna, donijela odluku o pokretanju procedure za imenovanje ravnatelja Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom koja treba biti servis sudovima u Federaciji BiH u provođenju postupaka za privremeno i trajno oduzimanje imovine, čuvanje takve imovine, javnu prodaju oduzete imovine i druge poslove koji su zakonom stavljeni u nadležnost ovoj agenciji, pri čemu ova institucija nema bilo kakvu nadležnost nad provođenjem istraga koje su u isključivoj nadležnosti tužiteljstava.

“Smatramo kako će svojim djelovanjem Agencija značajno olakšati rad pravosudnim organima tijekom postupanja po odredbama Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine kaznenim djelom i da će rezultati primjene ovog zakona vrlo brzo biti prepoznati u vidu broja slučajeva u kojima je oduzeta kriminalno stečena imovina, i vrijednosti novca koji je uplaćen u budžet Federacije BiH nakon oduzimanja i prodaje takve imovine”, navodi se u priopćenju.

Iz Federalnog ministarstva pravde podsjećaju javnost kako je donošenjem ovog zakona ispunjen jedan od vrlo važnih uvjeta na putu naše države ka članstvu u Europskoj uniji, jer je nepostojanje adekvatnog zakonskog okvira i institucija za upravljanje oduzetom imovinom redovito bilo isticano kao veliki nedostatak u izvješćima Europske komisije o napretku BiH i ispunjavanju EU standarda u oblasti vladavine prava.

FENA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari