Pratite nas

Herceg Bosna

U Federaciji BiH danas Dan žalosti, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici

Objavljeno

na

Prilog Video
U prilogu je prvi dio dokumentarnog filma, Snimljeno 1995. u okolici Srebrenice, na području Tuzle odmah nakon pada Srebrenice i na područjima gdje su boravili prpadnici “jakih” snaga UN-a. Film odbijen na Danima Hrvatskog filma 2005. godine, a original i kopija “zagubljeni” tako da nije bio prikazan ni u selekciji “odbijenih” filmova.. Dokument jednog vremena..


Vlada Federacije BiH je na sjednici 2. srpnja donijela Odluku kojom se 11. srpnja 2014. godine – Dan sjećanja na genocid u Srebrenici proglašava Danom žalosti u FBiH.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade FBiH i institucija Federacije Bosne i Hercegovine. Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija na teritoriji Federacije BiH, dužni su prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Sjećanje na genocid, veliko poštovanje prema žrtvama genocida, kao i briga o njihovim obiteljima, velika je i stalna obaveza ove Vlade FBiH, na čemu kontinuirano radi, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

I Hrvatski Sabor pridružio se sjećanju na stradale

ZAGREB – Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Nedžad Hodžić pozvao je jutros zastupnike Hrvatskog sabora da se prisjete žrtava Srebrenice.

Danas je Dan sjećanja na žrtvu Srebrenice, podsjetio je Hodžić i pozvao kolege da u saborskoj stanci podijele cvjetove Srebrenice i prisjete se stradalih.

Danas se obilježava 19. obljetnica genocida nad Bošnjacima što su ga na tom području u srpnju 1995. godine počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.

Taj se događaj smatra jednim od najvećih masakara u Europi nakon Drugog svjetskog rata, u kojemu je planski ubijeno oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u dobi od 12 do 77 godina.

 

Danas je 11. srpanj

Danas je Dan boli..

Danas je Dan tuge..

Danas je Dan kad kamen suzu pušta.

Danas je Dan tišine.

Danas je Dan žalosti u Hrvatskoj.

Danas je Dan žalosti samo u većem entitetu države Bosne i Hercegovine.

Dan žalosti koji u manjem entitetu a  zove se Republika Srpska, (naziv Republika uz prefix, “srpska”, vjerojatno želi dati do znanja koji narod je “dobrodošao” u tu republiku)  ne obilježavaju iako ima karakter kao Međunarodni Dan žalosti. Zašto je to tako?  Zašto su mišljenja da u Srebrenici srbočetnička armada nije  počinila zločin..?

Što je u stvari genocid?? Kako ga objasniti?
Evo definicije:
“Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu zapovjedi da se članovi skupine ubijaju ili da se nanose teške tjelesne ozljede, ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno stanje, ili da se pučanstvo raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primjene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem počini neko od navedenih djela”.

Objašnjeno…Definirano… Ali..
Srebrenička tragedija u srpnju 1995. ima sličnosti sa ranijim događajima u BiH i HR početkom devedestih godina prošlog stoljeća.

U srpnju, 1992. godine ubijeno je 3500 Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru i protjerenao oko 25 000 nesrba…
Samo par mjeseci ranije, (studeni) 1991.godine, razoren je Vukovar gdje je ubijeno 3600 a protjerano 20 000 stanovnika..
Vidimo da su ubijanja, progoni, etnička čišćenja, započeli mnogo ranije…
Da, to je zločin! A Srebrenica?
Srebrenica je zadnji krvavi pir, krvi žednih velikosrpskih vampira.
Srebrenica, enklava, zaštićena zona je bila u potpunom okruženju preko tri godine. Svakodnevno bombardirana. Bez hrane. Lijekova. Bez pitke vode. Bez struje.

Iako su “plave kacige” imale dužnost da štite iznemogle, bolesne, gladne, iscrpljene Bošnjake oni to nisu učinili.

Gledali su kako  bradate i pijane spodobe, (kojima je jedina misao bila “ubiti što više balija, osvetiti se dahijama i Turcima”) ne čineći ama baš ništa da bi spasili iznemogle ranjene, žene, starce i djecu.
Plave kacige i Međunarodna zajednica su  postali učesnici i saučesnici najvećeg zločina poslije drugog svjetskog rata…
8372 ubijenih Bošnjaka. Na žalost, taj broj nije konačan.

U naseljima oko Srebrenice otkriveno je preko pedeset masovnih grobnica.

Od 23 Džamije koliko ih je bilo 1991 u opčini Srebrenica, u srpnju 1995. nije ostala niti jedna! Sve su minirane ili zapaljene…
Kako nazvati brisanje tragova i postojanja jednog naroda, nacije i vjerske skupine u Srebrenici ili Prijedoru ili Zvorniku.., ?

Postavljam sebi pitanje: kako komunicirati sa onima koji kažu da se u Srebrenici desio “samo” zločin..? Kako očekivati mir, pomirenje i suživot a neki još nisu raščistili sa svojom savješču?

Zločin nad Bošnjacima počinjen je na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine!!
Od Prijedora, Zvornika, Bratunca, Vlasenice, Banjaluke…. i na kraju, Srebrenice.
Ubijanje, progoni, logori, silovanje i masovne grobnice…
To su temelji Republike Srpske!
A ovi podaci idu u prilog zločinačke politike:
Od svih osuđenih u Den Haagu, 96,8 % su Srbi!
Ukupna zatvorska kazna za 64 osuđenika srpske nacionalnosti je skoro 1120 godina računajući i i četiri maksimalne kazne od po 40 godina!

Da, gospodo, u srcu Evrope, na kraju dvadesetog stoljeća, počinjen je najveći zločin nakon drugog svjetskog rata.
Ima li neka druga riječ koja bi imala veću težinu od riječi ZLOČIN??
Ima…
GENOCID!!!

Sva stradanja Bošnjaka Srebrenice, Prijedora, Zvornika, Vlasenice,..daju do znanja da je GENOCID jedina riječ koja može sve reći… Sva bol, tuga, žalost, stradanje i patnja jednog naroda. Dok neki uporno ponavljaju da nije bio GENOCID, svjesno izbjegavajući relevantne činjenice, narod koji je preživio genocid, ne smije i ne može šutjeti!! Da, Bošnjaci su preživjeli genocid!

Genocid, genocid, genocid, genocid, genocid, genocid,…
Ponovit ću tu riječ danas,11.srpnja,  8372 puta.
Vječni rahmet-pokoj duši, žrtvama genocida!
Možda neki mogu oprostiti ali zaboraviti ne smiju. Nikad!!

Ferid Krak,
Zamjenik načelnika općine Cetingrad, Hrvatska

 

Izvor: http://islamska-zajednica.hr

Autor Dokumentarca: D.T/arhivcrotv

kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HAŠKA PRAVDA: Za zločine u hrvatskobošnjačkom ratu – Hrvatima 273, Bošnjacima 8,5 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Da su Haško tužiteljstvo i Haški sud imali različite kriterije za procesuiranje odgovornih za zločine u hrvatsko-bošnjačkom ratnom sukobu, najilustrativnije pokazuju usporedni podatci o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima i HVO-a nad Bošnjacima, koji su u frapantnom raskoraku s brojem osuđenih i ukupno izrečenim kaznama. I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojne dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačkim dužnosnicima presudio ukupno 8, 5 godina zatvora, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako međunarodna zajednica definira ratni zločin), koje je počinila  tzv. Armija RBiH, od Grabovice, preko Doljana, Uzdola, Trusine, Križančeva sela, Buhinih kuća, do Travnika, Vareša, Bugojna, Zenice, Kaknja…. Među onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je 1088 hrvatskih civila. Kroz 331 logor tzv. Armije RBiH prošlo je, prema podacima Hrvatske udruge logoraša 14.444 Hrvata, dok su 632 Hrvata ubijena u tim logorima. S prostora pod nadzorom Armije RBiH protjerano je 172.000 Hrvata.

Za 1088 hrvatskih civila 8,5 godina zatvora

Za zločine ARBiH nad Hrvatima Haški sud osudio je bošnjačke vojne dužnosnike na ukupno 8,5 godina zatvora. Načelnik Glavnog štaba Armije RBiH Rasim Delić osuđen je na 3 godine zatvora (umro prije izricanja pravosnažne presude), zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH Envera Hadžihasanović na 3, 5 godina zatvora i zapovjednika 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH Amir Kubura na 2 godine zatvora. I to je sve.

Tko su osuđeni Hrvati?

S prostora pod nadzorom HVO-a prognano je, pak,  52.000 Bošnjaka. U presudi Haškog suda u predmetu “Prlić i ostali” spominje se sedam logora HVO-a; Heliodrom i Vojno kod Mostara, Strojarski fakultet, Dretelj, Gabela, Ljubuški i “Koštana bolnica” u Stocu. Nema službenih podataka o tome koliko je kroz ove logore prošlo Bošnjaka niti o broju ubijenih logoraša. Neslužbeno spominje se kako je u logoru na Heliodromu ubijeno 52 Bošnjaka, a u presudi “Prliću i ostalim” spominje se kako su pripadnici HVO-a ubili 10 bošnjačkih civila na Bivoljem brdu kod Čapljine.

Najteži zločin nad bošnjačkim civilima dogodio se u selu Ahmići kod Viteza gdje su pripadnici HVO-a ubili 116 Bošnjaka, te u selu Stupni dol gdje je ubijeno između 31 i 38 bošnjačkih civila.

Za Ahmiće i Stupni dol 119 godina zatvora

Za zločine u Ahmićima i Stupnom dolu pred Haškim je sudom osuđeno 9 Hrvata na ukupno 119 godina zatvora i to; Zlatko Aleksovski na 7 godina zatvora, Anto Furundžija na 10, Miroslav Bralo na 20, Drago Josipović na 12, Vladimir Šantić na 18, Tihomir Blaškić na 9, Dario Kordić na 25, Mario Čerkez na 6 i Ivica Rajić na 12 godina zatvora.

Nakon godina provedenih u Haškom pritvoru optužbi za ratne zločine oslobođeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, te Drago Papić.

Za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 25, a Vinko Martinović Šetla na 18 godina zatvora.

Dužnosnicima HRHB 111 godina zatvora

U posljednjoj Haškoj presudi za zločine nad Bošnjacima, kao, prema pravosnažnoj presudi Haškog suda, članovi udruženog zločinačkog podhvata, osuđeni su dužnosnici Vlade HR HB, premijer Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, ministar unutarnjih poslova Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, te predsjednik Kosmisije za razmjenu zatočenih Berislav Pušić na 10 godina zatvora, te načelnici Glavog stožera HVO-a pokojni general Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, ukupno 111 godina zatvora.

Dužnosnici Vlade RBiH nisu ni optuženi

S druge pak strane, ni protiv jednog dužnosnika Vlade RBiH, koja je u ratu de facto bila bošnjački entitet, Haški sud nije ni podigao optužnicu, pa im u Haagu nije ni suđeno.

I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojni dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačke dužnosnike osudio na ukupno 8, 5 godina zatvora. I to je haška pravda./HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obitelji žrtava tzv. ARBiH iz Križančeva sela i Buhinih kuća još čekaju pravdu

Objavljeno

na

Objavio

Ovih dana navršavaju se 24 godine od pokolja kojeg su pripadnici tzv. Armije RBiH počinili nad Hrvatima u Križančevu selu, nadomak Viteza. To selo najveće je stratište Hrvata u BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.

U žestokoj borbi tog maglovitog jutra u noći s 22. na 23. prosinca 1993, najelitnije postrojbe A BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle, u operaciji poznatoj kao “Krvavi Badnjak” probile su liniju obrane HVO-a. U borbama su poginula 34 vojnika i hrvatska civila, mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika HVO-a odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica.

Selo spalili zarobljenike odveli, pa pobili

Pripadnici tzv. Armije BiH su selo temeljito opljačkali i potom zapalili sve kuće i gospodarske objekte. Snage HVO koje su već 23. prosinca 1993. god. potisnule tzv. ABiH iz Križančeva sela, udaljenog samo kilometar od središta Viteza, našli su selo kao veliko zgarište. Izuzev što su u borbama i neposredno nakon njih ubijena 34 vojnika i civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo žena i staraca, zarobljeno je  trideset vojnika HVO-a.

Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, Europskih promatrača i Međunarodnog crvenog križa, nakon 39 dana predana su obiteljima. Za ovaj strašan zločin, još nitko nije odgovarao niti su pokrenute bilo kakve istražne radnje.

Zločin u Buhinim kućama

Samo 18 dana nakon Križančeva Sela, 9. siječnja, pripadnici tzv. Armije RBiH u viteškom prigradskom naselju Buhine Kuće počinili su novi strašan zločin.

Tog 9. siječnja, 1994. godine, pripadnici elitnih postrojbi iz Zenice, Tuzle i Kalesije, uz izravno zapovijedanje zapovjednika Trećeg korpusa tzv. ARBiH, generala Mehmeda Alagića, pod okriljem maglovite noći, ušli su neopaženo iza leđa domobranima I bojne Viteške brigade HVO-a, upale u naselje i među vojnicima i civilnima, među kojima je bilo djece, žena i staraca, napravili pravi pokolj.

Opljačkano je i zapaljeno desetak kuća i gospodarskih objekata, a među 27 žrtava bila su i devetorica pripadnika PPN „Munje“. Njih devetorica bili su te noći na odmoru, uhićeni su na spavanju, vezani su žicom, mučeni, masakrirani i svirepo ubijeni.

Logori ARBiH

Tijekom rata u logorima Armije BiH, u Počulici, Grbavici, Kruščici, Mahali i Sivrinom Selu bilo je, duže ili kraće vrijeme, zatočeno 195 osoba hrvatske nacionalnosti.

Uz maltretiranja, ponižavanja, premlaćivanja, odvođenje na kopanje rovova…, ubijeno je pet, teže ranjeno šest i lakše još desetak osoba hrvatske nacionalnosti.

Više od 650 poginulih u Vitezu

Inače, tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline koja je trajala 316 dana u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika HVO-a i civila.

Među 78 ubijenih hrvatskih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od dvije tisuće vojnika ihrvatskih  civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba a 431 dijete bez jednog roditelja. Žrtve zločina još čekaju pravdu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari