Connect with us

Komentar

U Hrvatskoj niti među počelima nema mira

Objavljeno

on

U Hrvatskoj je nemirno u mnogim sferama javnog života. U nekima se tako nešto i očekuje jer im je dinamizam sastavni dio postojanja; u gospodarstvu, pravosuđu, politici, napose tijekom predizbornih godina, u športu itd. No, u nekima se tako nešto ne očekuje jer ime statičnost ili neka vrsta sporosti sastavni dio postojanja, primjerice u filozofiji. Naime, ne postoji toliko značajna filozofska zamisao koja ne može pričekati koju godinu dok o njoj ne saznamo temeljem filozofskog članka u kakvom važnijem časopisu. Tako je možda i u kulturi. Ali, tako je zasigurno u većini institucija koje se bave čuvanjem vrlo starih stvari. Među njih spadaju i arhivi.

[ad id=”68099″]

Arhiv (od lat. archīvum, grč. ἀρχεῖον od ἀρχή = počelo, vlast, a to od ἄρχω = započeti, vladati) je mjesto u kojem su se nekad potpisivali, čuvali i istraživali dokumenti vladara, ali danas se uglavnom samo čuvaju i po potrebi istražuju. Najstariji poznati arhivi potječu iz trećeg tisućljeća pr. Kr. Arhiv je muzej dokumenata. Postoje razne vrste arhiva. Privatni koje imaju privatne osobe ili institucije, ali i javni koje imaju javne službe i države. U arhivu se nalaze povijesni dokumenti koji su rijetko zanimljivi bilo kome osim onima koji se bave poviješću, bilo općom, bilo posebnom, ili pak onima kojima su povijesni podatci relevantni za kojekakva longitudinalna istraživanja ili temeljem istih predviđanja budućnosti.

Arhiv je mjesto na kojem se ništa ne događa u beketovskom smislu riječi događaj, a ako se i štogod događa, to je uglavnom apsurdno u kamijevskom smislu događaja. Ono što se događa uglavnom su ne-događaji koji su tu kako bi svojim ne-događanjem manifestirali neke velike stvari, npr. povijesne događaje, a ako se štogod relevatno i događa, to su uglavnom događaji na rubu paradoksa, poput premiještanja jednog dokumenta s jednog na drugo mjesto u arhivu, čitanje dokumenata i sl.

Ipak, u arhivima se samo čuvaju dokumenti, tako da svaki arhiv, koji po definiciji čuva poznato i prošlo, s vremenom i povećanjem količine građe postaje sve nepoznatiji i time zaista nepoznat i potpuna novost što je pomalo paradoksalno, jer nije se jednom dogodilo kako su se velika otkrića zbila baš u arhivima. Naime, često mislimo da je budućnost ( i područje futurizma) izvorno vrijeme za novosti, te da je prošlost (i područje historicizma) zaista izvorno mjesto za poznate stvari. No, kako vrijeme odmiče i povijest se nakuplja, a budućnost je „sve bliže“, iako je nelogično, ali ipak i mjesta poznatog  mogu postati nepoznata, jer kolikoća građe postepeno nadilazi moći analize te iste građe. Sve više građe postaje izvorno nepoznato, čak nepoznatije nego što je to budućnost koja nas manje ili više vjerojatno čeka. Tu možemo slutiti paradoks arhiva.

Kako god bilo, arhiv ili mjesto na kojem se ništa ne zbiva. No, tome je samo prividno tako. U Hrvatskoj čak su i arhivi mjesto živih prijepora i to prije svih, ni manje ni više nego Hrvatski državni arhiv (HDA, http://zagreb.arhiv.hr/). Tako je 13. 7. 2015. u Jutarnjem listu objavljen intervju s ravnateljicom HDA Vlatkom Lemić (http://www.jutarnji.hr/prijete-mi-zbog-nelegalnih-poslova-privatnih-arhivara–vrijednih-50-milijuna-kuna/1381469/). Dakako, povod nije bio kakva obljetnica, revolucinarna novost, ili otkriće, nego kako to kod nas biva, afera.

Ukratko, ravnateljicu HDA postavila je Vlada RH na čelu s Zoranom Milanovićem 2013. godine. Ista je po dolasku na službu posumnjala u mnoge nepravilnosti rada instuticije koje su se pokazele točnima. Raskinula je mnoge ugovore. Dobivala je usmene i pismene prijetnje. Štoviše, podnjela je i nekoliko kaznenih prijava, ali, kako kaže, nije primjetila da je DORH postupao prema njima. No, primjetila je kako je isti DORH vrlo žurno postupao po prijavama protiv nje osobno.

Bjelodano je njezin rad zasmetao mnogima koji su namjeravali osobno profitirati od preuzimanja posla od HDA. To je bez daljnjeg jasan privatni financijski motiv. No, možda postoje i drugi motivi, naime politički, štoviše ideološki. Šećer dolazi na kraju.

Zanimljivo je kako je, između mnogih firmi, ravnateljica raskinula ugovor i s firmom Pismohrana Servis (http://pismohrana-servis.hr/SigurnostZastita.htm) koja je dobila dopusnicu za čuvanje arhivske građe, iako, kao i druge takve firme, prema riječima ravnateljice, ne zadovoljava uvjete za obavljanje tog posla (članovi uprave su direktor Hrvoje Čabrajić i direktor Ante Baković).

Situacija postaje pikantnom kad se u HDA u više navrata (tijekom 2012. i 2013.) s predstavnicima Pismohrane Servisa, tj. s Bakovićem, pojavio i Krešimir Milanović, brat Zorana Milanovića i to u svojstvu „suradnika“ firme Pismohrana Servis. Kakav je to „suradnički posao“ iz teksta nismo saznali.

HDA zanimljv je ne samo financijski, nego i politički jer se u njemu čuvaju mnogi dokumenti važni za razumijevanje hrvatske povijesti 20. st. koja je tema živih prijepora nacije posljednjih 25 godina. Obrnimo situaciju. Brat Krešimira Milanovića, Predsjednik Vlade RH Zoran, poznat je po svojim doslovnim povijesnim pogreškama i vidnim dvojbenim tumačenjima novije svjetske, europske i napose hrvatske povijesti i u tom smislu možemo slutiti i veze koje nisu samo financijske naravi.

Zanimljivo je kako se o propustima u HDA i o dvojbenim ugovorima piše već neko vrijeme. Zanimljivo je dakako i to, da prema rječima ravnateljice HDA, DORH postupa selektivno, jer je bjelodano da ne postupa prema redu zaprimanja kaznenih prijava od kojih se, prema riječima iste, neke odnose na milijunske preplate ugovora temeljem kojih ništa relevatno nije isporučeno arhivu. Na koncu, zanimljivo je kako tuzemni povjesničari u svemu ne vide problem, iako im je mnogima baš HDA izvor pouzdanih dokumenata za njihovo istraživanje. Kako god bilo, izgleda da nas tek u budućnosti RH čeka rasplet događaja s obzirom na povijest koju čuva HDA, jer, bjelodano, u Hrvatskoj niti među počelima i temeljima nema mira.

Kristijan Krkač/À Propos

>>Šefica Državnog arhiva: ‘Prijete mi privatne arhivarske tvrtke, a najviše ona u kojoj je suradnik premijerov brat’

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari