Pratite nas

BiH

U Hrvatskoj se loše provode dobre preporuke

Objavljeno

na

Republika Hrvatska je do danas uplatila preko 2,4 milijarde kuna u Europski proračun, a od fondova nije ništa povučeno.  

Od 1. srpnja 2013. otvoreno nam je 450 milijuna eura (3,5 milijardi kuna) i još u pregovorima je sastavljena financijska omotnica iz koje je proizlazilo da će Republika Hrvatska do kraja 2013. dobiti barem predujam od 150 milijuna eura odnosno 1,1 milijardu kuna. Kraj je ožujka 2014. i još uvijek ništa od predujma jer je Europska komisija ocijenila da sustav nije spreman za rad. Revizori su ponovno bili prošli tjedan i došli su s ciljem da se dobije dozvola i predujam.

Nadamo se da će u travnju konačno sjesti sredstva koja su trebala stići još u srpnju prošle godine. Vladi to ne smeta, za njih vrijeme nije novac,  njima novac ne vrijedi više sad nego u budućnosti jer ionako nemaju projekte i ideje, a za tekuće troškove rado se zaduže i plate par milijuna kuna kamata.

Republika Hrvatska je država članica i treba sama snositi odgovornost za loš rad, ne želi Europska komisija doći u situaciju da se na nju prebacuje odgovornost za neuspjeh. Zato će dati dozvolu, ali s obzirom da sustav nije dobar svaki korak pratiti budnim okom i tražiti korekcije. Već su revidirali ugovaranje prvih projekata. Dva velika i važna infrastrukturna projekta: Vodovod i kanalizacija Osijek i željeznička pruga Dugo Selo- Križevci. Greške su pronađene i sad će se natječaji trebati ponavljati. U protivnom veći dio sredstava se vraća Europskoj uniji zbog nepravilnosti. Nije Vlada niti počela s radom, a već su moguće prve financijske korekcije zbog uočenih nepravilnosti. 34 milijuna eura je moguća financijska korekcija na projektu Dugo Selo – Križevci. 

U dubinskoj analizi Republike Hrvatske osvrnula se Europska komisija i na predstečajne nagodbe. Jedna od čestih preporuka državama članicama bila je upravo da se nagodbama pokušaju oporaviti i vratiti u tržišnu utakmicu oni vrijedni, kvalitetni i sposobni poduzetnici. Mnogi su se našli u problemima zbog domino efekta te Europska komisija savjetuje državama članicama da državnim intervencijama pomognu u zaustavljanju tog procesa.

Kod nas su problem nedorečenosti u Zakonu. Uloga države nije dovoljno dobro utvrđena jer ona sudjeluje i kao vjerovnik i kao administrator u postupku izvansudskog rješavanja sporova, upozorava Europska komisija. Postupkom bi se mogao poticati moralni hazard na način da neodrživa društva traže odgodu standardnog stečajnog postupka (u pokušaju izbjegavanja primjene prava vjerovnika na pokretanje ovršnog postupka) ili poticanjem zdravih društava da traže korekciju iznosa dugovanja.

Razlog za tu mogućnost mogao bi biti iznos potraživanja društava za restrukturiranje – riječ je o gotovo 53 milijarde kuna ili 16 posto BDP-a u razdoblju od nešto više od godine dana. Problemi s učinkovitom provedbom propisa proizlaze iz još uvijek slabe sposobnosti institucija u Hrvatskoj, ali i iz nejasnoća u zakonskim definicijama zbog kojih su bile potrebne četiri izmjene u razdoblju od godine dana. Ovo je primjer kako Vlada loše provodi dobre preporuke i umjesto dobrih rezultata dovodi u puno veće probleme čitavo društvo i državu.

Rast i razvoj, uspješnost Hrvatske, moraju postati glavni prioriteti. Amaterizam i igra pokušaja i pogreški na važnim temama treba prestati. Što nam je sve potrebno? Pokretanje projekata i ubrzano korištenje bespovratnih sredstava europskih fondova; otvaranje izvora financiranja srednjim i malim poduzetnicima; organiziranje potpornih institucija (logističkih i distributivnih centara, inkubatora, centara znanja…) koje bi pomagale poduzetnicima u lakšem administriranju i pozicioniranju na tržištu; uspostavljanjem sigurnog i stabilnog zakonodavnog okvira, efikasnog pravnog sustava te vođenje stabilne fiskalne politike. Hrvatska s Vladom koja zna što i kako treba napraviti, koja ima snagu, odlučnost i iskustvo može biti uspješna država članica s visokim stopama rasta. To je bio plan za Hrvatsku nakon zatvaranja pregovora u lipnju 2011.

business.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

“BEZ RAVNOPRAVNOSTI NEMA SLAVLJA” – Zašto Hrvati ipak neće slaviti tzv. “Dan državnosti BiH”

Objavljeno

na

Objavio

Onoga dana kad Hrvati kao narod budu mogli jednako sudjelovati u odlučivanju o budućnosti BiH, birati i smjenjivati svoje političke predstavnike bez bilo kakvih problema, onda će 25. studenog postati i hrvatski praznik. A do tad, Hrvatima će svečanosti u studenom završavati s 18. studenog – danom osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, posljednjeg ustavno-pravnog okvira u kojem je hrvatski narod na području BiH imao mogućnost odlučivati sam o sebi.

Bosna i Hercegovina, barem njen bošnjački dio, u subotu 25. studenoga obilježava Dan državnosti. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih.

Srbi taj datum odbijaju obilježiti kao dan državnosti moderne BiH, nego predlažu da to bude dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, Hrvati su do sada ima ambivalentan odnos prema 25. studenog. S jedne strane se zalažu za ono što je rečeno ZAVNOBIH-om, a odnosi se na jednakost naroda, dok su s druge strane svjedoci da BiH svakim danom sve više postaje sve, samo ne država jednakopravnih naroda.

„Nisam posebno osjetljiv prema tom danu. Za mene je 11. mjesec završen nakon što prođe 18. studenog (dan osnivanja HZHB, op.a.). Uvažavam značaj tog datuma za državnost BiH, no državnost BiH ne proistječe samo iz tog datuma 25. studenog, nego i iz nekih drugih povijesnih datuma“, prokomentirao je u izjavi za Dnevnik.ba zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Predrag Kožul.

Danas je 25. studenog definitivno datum kad samo bošnjačke elite slave Dan državnosti BiH, a to dovoljno govori o tomu koliko je BiH „država“. Moglo bi se slobodno reći da se obilježava „Dan tobožnje državnosti“, s obzirom na to da BiH danas nema gotovo nikakve elemente državnosti: vrhovni nositelj suvereniteta je međunarodni namjesnik – visoki predstavnik, u Ustavnom sudu BiH sjede stranci, a odluke tog suda se ne provode, monetarna politika nam ovisi o EU, ne postoji konsenzus o državnom uređenju, cijeli jedan entitet gotovo da i ne priznaje središnju vlast, cijeli jedan narod je, pak, gotovo izbačen iz mogućnosti utjecaja na državnu politiku…

„Kad bi danas državnost BiH značila konstitutivnost i jednakopravnost naroda koji u njoj žive, onda bi taj datum 25. studenoga za nas bio značajan. To bi bilo izvorno značenje tog datuma, ali nažalost činjenice danas nisu takve“, izjavio je za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Hrvatskog narodnog sabora BiH i izaslanik u državnom Domu naroda .

„Svi znamo u kakvoj državi danas živimo. No, naprosto nema nam druge nego se boriti za vrijednosti demokracije, ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja. A kad ćemo to postići, to je jako teško reći. Trebat će nam puno vremena. Ipak, mi radi naše budućnosti od tog ne možemo odustati“, rekao je Čolak.

Datum 25. studenog u ovakvoj BiH za Hrvate, naglasio je, još uvijek nije dan za slavlje.

Čolak, pak, prepoznaje važnost spomenutog datuma u kontekstu povijesti, ali pojašnjava da ga je u ovakvoj BiH Hrvatima jako teško slaviti.

Marinko Čavara, predsjednik FBIH, inače član HDZ-a BiH, uputio je, pak, čestitku povodom dana državnosti BiH u kojoj stoji kako je BiH danas na raskrižju.

„Danom državnosti slavimo neovisnost BiH koja se i danas nalazi na raskrižju puteva. Daytonskim mirovnim sporazumom BiH je postala država s ustrojem kakav danas imamo, uz jasnu definiciju BiH kao države tri konstitutivna naroda. Budućnost BiH su europski i NATO put, a na tom putu čeka nas niz prepreka koje ćemo, uvjeren sam, uspješno prevladati“, poručio je Čavara.

Čestitiku povodom dana Državnosti BiH uputio je i predsjednik HNS-a BiH, HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. On je ustvrdio kako “25. studeni pamtimo i slavimo kao povijesnu potvrdu državnosti naše domovine, zajednice tvorbenih i ravnopravnih naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata, kao i svih njezinih žitelja”.

„Simbolika ovog dana i njezin preveliki značaj pozivaju nas da ga dostojno obilježimo i prisjetimo se svih onih vrijednosti koje smo svakodnevno dužni baštiniti, kroz javno djelovanje, ali i u odnosu na naše neposredno okruženje. Naravno, mjera državnosti nisu samo proslave, akademije, ceremonijali i manifestacije, već jasna i snažna posvećenost ideji BiH koja je čvrsto ugrađena u strukturu naše domovine i zajedničko povijesno sjećanje. To je ideja jedinstva u različitosti, ravnopravnosti, priznanja i prilagodbe, uzajamnog poštivanja i tolerancije; kulturnog, etničkog i nacionalnog pluralizma. Na razini javnog djelovanja ključni elementi koji su iskaz ideje državnosti su ustavnost i konstitucionalizam, odnosno vladavina prava koju je kroz svakodnevnu potvrdu u praktično-političkom djelovanju nužno jačati, jer samo se tako jača i ideja državnosti BiH”, naveo je Čović.

Hrvatski član Predsjedništva BiH je poručio i kako su jednakost i ravnopravnost krovna vrijednost našeg društva i jasna ustavna obveza.

„Ako bismo odustali od tih vrijednosti, odrekli bismo se i državnosti BiH, a to je nešto što sebi nipošto ne smijemo dozvoliti. Ljubav prema domovini pokazuje se i poštivanjem institucija, bez čijeg autoriteta i povjerenja u njih ne možemo imati državu na kakvu nas obvezuju vrijednosti koje svakog 25. studenog slavimo i obilježavamo”, istaknuo je Čović.

Unatoč Čovićevom blagoglagoljivim tonu o Danu državnosti BiH, činjenica ostaje da su Hrvati kao narod u BiH podijeljeni oko simbolike 25. studenog.

Iako su upravo Hrvati najveći zagovornici poštivanja onog što je suština 25. studenog, a to je da BiH nije ni hrvatska, ni srpska, ni bošnjačka, nego i hrvatska i srpska i bošnjačka, stanje na terenu nam govori da je BiH svačija samo ne hrvatska. BiH je danas država koja sustavno radi protiv dijela svojih stanovnika, Hrvata. Kao takva je Hrvatima zapravo neprihvatljiva.

Onoga dana kad Hrvati kao narod budu mogli jednako sudjelovati u odlučivanju o budućnosti BiH, birati i smjenjivati svoje političke predstavnike bez bilo kakvih problema, onda će to postati i hrvatski praznik. A do tad, Hrvatima će svečanosti u studenom završavati s 18. studenog – danom osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, posljednjeg ustavno-pravnog okvira u kojem je hrvatski narod na području BiH imao mogućnost odlučivati sam o sebi.

Dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari