Pratite nas

U Hrvatskoj se osniva banka koja – ne “pljačka”

Objavljeno

na

22.4.2014., na Dan Planete zemlje, u Mimari, u dvorani multimedijalnog centra MMC u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom “Načela etičnog bankarstva“ kao uvod u osnivačku skupštinu Zadruge za etično financiranje.

Raspravljajući o načelima etičnog bankarstva na okruglom stolu, koji je organizirala Zaklada Freiedrich Ebert i Liga za inovativno bankarstvo i održivi razvoj, posjetitelji su mogli direktno dobiti odgovore na svoja pitanja.
Ebanka_okrugli_stol_ebankaEtično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja su jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske Unije i Hrvatske u periodu 2014.-2020. te su vezane uz cijeli niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanja društvenih inovacija, poticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i sl.
Etične banke su banke koje nastaju unutar zajednice svojih budućih korisnika koji su ujedno i njeni suvlasnici. To po definiciji znači da one idu suprotnim putem gdje nisu inicirane od strane malobrojnih osoba i poduzeća s velikom količinom kapitala nego udruživanjem velikog broja entiteta s manjim ulozima. Takve banke su transparentne, otvorene, dobro poznaju svoje korisnike i čine s njima društvenu mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju. Samim time etične banke funkcioniraju na drugi način i imaju drugačiji tip odnosa sa svojim klijentima nego komercijalne banke te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati svoje potrebe kroz usluge komercijalnih banaka.
Na okruglom stolu sudjelovali su Goran Jeras voditelj projekta ebanke, prof.dr.sc. Ivan Lovrinović ugledni stručnjak i profesor iz područja monetarne politike, međunarodnih financija i financijskih institucija i tržišta. Teo Petričević iz – CEDRA-e (Cluster za eko društvene inovacije), Dražen Šimleša, iz Zelene mreža aktivističkih grupa, Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza te Vedrana Stecca iz Hrvatskog saveza zadruga.
U uvodnom dijelu Blanka Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert i Filip Miličević iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava pozdravili su prisutne te izrazili podršku osnivanju Zadruge za etično financiranje koja za cilj ima osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj.
Prof.dr.sc. Ivan Lovrinović u svom predavanju osvrnuo se na temeljne postavke bankarstva te nužnost prihvaćanja ovog održivog modela financiranja koji će počivati na vrijednostima kroz koje zajednica raste i razvija se. Istaknuo je kako ekonomski i bankarski sustav trebaju biti u službi naroda te kako je isključivo profitni model neodrživ. Dosadašnja iskustva pokazuju prisutnost procesa koji imaju negativne posljedice te je samim time važno podržati inicijativu koja se vraća početnim premisama bankarstva koji treba biti podrška razvoju društva.
Teo Petričević govorio je o primjerima stvaranja novih, drugačijih modela te je kroz model društvenog poduzetništva objasnio kako ovakav pristup ekonomiji mijenja dosadašnji način poslovanja koji nas je i doveo u gospodarsku krizu u kojoj se trenutno nalazimo. Objasnio je načela društvenog poduzetništva i što ga povezuje sa DOP-om (društveno odgovornim poslovanjem) te sa kakvim se izazovima susreće kao društveni poduzetnik, osobito kada se radi o financiranju projektnih ideja.
Dražen Šimleša smatra da je etično bankarstvo jedan od najvažnijih naprednih ekonomskih modela, koji su nam sve više potrebni u svijetu koji, kao na pokretnoj traci, proizvodi krize. “Radi se o naprednim modelima u smislu odnosa prema ljudima, lokalnoj zajednici, okolišu. Presudno je da imamo modele koji su i financijski održivi i socijalno pravedni i odgovorni prema okolišu, a etična banka zaokružuje sva tri cilja. Stoga je potrebno etične banke staviti u kontekst širih društvenih promjena na bolje, gdje postoji široki prostor i za ovakav način poslovanja“, naglasio je Šimleša.
Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza dala je primjer drugacijeg modela, ali ne novog vec postojeceg, donekle zanemarenog i neshvaćenog u ovom vremenu kroz princip zadruge. Izlažući zadružna načela osvrnula se na izazove s kojima se susreće te rješenja kojima zadružno poslovanje može utjecati na promjenu ekonomije.
Voditelj projekta etične banke Goran Jeras potaknuo je raspravu o sadašnjoj ekonomskoj krizi koja, prema njegovim riječima nije neočekivana, već se radi o jednoj od inherentnih kriza samog kapitalizma. Drugi dio izlaganja posvetio je predstavljanju drugačijeg pristup i modela koji, svaki na svoj način, preispituju temelje ekonomije kakvu poznajemo danas, naglasivši kako je cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana.
Zaključak rasprave ponudio je Jeras osvrčući se na načela eticnog bankarstva koja oko sebe okupljaju zadružna te načela društvenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja čime se rješava problem financiranja njihovog poslovanja kroz stvaranje alternativnog modela financijskog sustava namijenjenih upravo ovakvim, ali i svim drugim subjektima koji ih razumiju i žive.
ebanka
Ebanka bi svojim članovima-klijentima trebala osigurati najpovoljnije uvjete bankovnog poslovanja, a zbog drugačijih principa poslovanja, u odnosu na klasične komercijalne banke, klijenti bi trebali dobivati stalnu podršku u svom poslovanju.
Etične banke u Europi imaju bilancu od 21 milijardu eura i 528 tisuća klijenata
Iako je koncept “etične banke” u Hrvatskoj novitet, u nekim europskim zemljama takve banke postoje godinama.
FEBEA – Europska federacija etičnih i alternativnih banaka, koja je osnovana 2001. godine u Briselu, trenutno okuplja 22 članice.
Među članicama nalazi se 11 banaka, 6 štedno-kreditnih zadruga, 5 investicijskih društava te 3 zaklade. Njihova bilanca ukupno iznosi 21 milijardu eura, a imaju 528 tisuća klijenata. Iako se razlikuju po obliku u kojem funkcioniraju, zajednička im je transparentnost poslovanja i briga za društvenu korist od njihovih aktivnosti.
Lokacije članica Europske federacije etičnih i alternativnih banaka (Izvor: Febea)
Povratak izvornom bankarstvu
Od 30-ih godina prošlog stoljeća, bankarstvo, koje je u osnovi imalo socijalnu komponentu, te funkcioniralo kroz poslovanje zalagaonica, štedionica te uzajamnih banaka, počelo je gubiti svoje izvorne etične crte.
Time je stvorena potreba za stvaranje “etičnih banaka”, koje žele promovirati pozitivnu ulogu u prikupljanju i korištenju novca. Ovaj tip banaka ulaže u ekološku poljoprivredu, obnovljive izvore energije, neprofitni sektor te “Fair Trade”, odnosno pravednu trgovinu.
Etične banke nastale su kao odgovor na sve veće potrebe onih koji su isključeni iz komercijalnog bankarskog sustava, kao i onih koji žele da se njihova štednja koristi na bolji način.
Novac za kreditne aktivnosti banke dolazi od štednje klijenata, koji je stvoren u realnoj ekonomiji te se na  taj način “etične banke” vraćaju izvornoj ulozi banaka. Osim toga, ne prihvaćaju “prljavi” novac od ilegalnih aktivnosti, novac od industrije naoružanja, zagađivača okoliša, te novac upitnog porijekla.
Osim toga, ovaj tip banaka se ne bavi špekulacijama na tržištu radi ostvarivanja kratkoročnog profita, a zarada se temelji na kamatama koje naplaćuje na plasirana sredstva. Banka mora ostvarivati određenu dobit, kako bi se osigurala održivost poslovanja banke, ali se većina dobiti reinvestira, kako bi se ostvarili društveno korisni ciljevi banke.
S obzirom da su klijenti banke ujedno i članovi, ovakve banke su duboko ukorijenjene na području na kojem djeluju, što banci omogućuje dobro poznavanje klijenata i projekata koje financiraju.
Za osnivanje hrvatske “etične banke” potrebno 40 milijuna kuna
Hrvatska Ebanka planira biti financijska temelj solidarne razvojne ekonomije u zemlji koja se sastoji od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi, kroz procese realne ekonomije.
Iako nam iz Ebanke nisu htjeli detaljnije komentirati realizaciju ovog projekta, pred njima je svakako zahtjevan posao.
Naime, prema Zakonu o bankama, za osnivanje banke potrebno je osigurati kapital od 40 milijuna kuna. Osim toga, poznato je da Hrvatska narodna banka posljednjih godina nije baš bila sklona izdavanju novih bankarskih licenci, te su nove banke dolazile na tržište, uglavnom, kupnjom nekih postojećih banaka.
Ako osnivanje Ebanke uspije i dobije licencu za obavljanje bankarskih usluga, građani će u njoj moći otvarati račune, vršiti transakcije i koristiti gotovo sve usluge koje nude i komercijalne banke. Ipak, zbog ciljeva koji etične banke žele postići, građani neće moći dobivati nenamjenske potrošačke kredite, već će biti poticani na štednju.
Prema najavama, banka će biti usmjerena na korištenje internetskih alata, što će im već u startu donijeti znatne uštede, a za poslove koje nije moguće obaviti putem interneta, zaposlenici banke obilazit će klijente na terenu.
Osim toga, banka neće samo osigurati novac za odabrane projekte, a nakon toga ih prepustiti tržištu, već će biti partner koji zajedno s klijentima kreira poslovni proces. To banci smanjuje rizik, a klijentu olakšava uspješnu realizaciju projekta.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Silvana Oruč Ivoš: Aca u građanskom ratu – sa samim sobom

Objavljeno

na

Objavio

Mogla je to biti savršena predstava zamišljena po savršenom scenariju. Koju minutu prije 14 sati, činilo se kao da sve ide po planu i nedjeljni je voditelj već trljao ruke zamišljajući sutrašnje naslovnice iz kojih bi bilo razvidno da je on, popularni Aca, dao još jedan obol tezi kako nikada Hrvatska nije bila napadnuta.

Uh, možda će me opet potapšati Pupi, razmišljao je veselo. A kako i ne bi!?

Sve je razradio do detalja. Srbina i vukovarskog branitelja Predraga Mišića Peđu trebalo je samo malo pogurati da potvrdi tezu da se u Hrvatskoj umjesto nekakvog Domovinskog rata vodio građanski rat. Nek’ ovaj malo priča o Vukovaru, borbama i zarobljavanju da zadovoljim formu, mislio je Aca, nek se opusti, a onda ću ga dočekati. Jer, imao je on svoje argumente koje će ispucati u trenutku kad se Peđa ne bude ni najmanje nadao.

Piše: Silvana Oruč Ivoš

Negdje oko 47. minute je krenuo. Lagano. Bez nervoze. Pa sjedili su njemu nasuprot i veći zalogaji od ovog vukovarskog branitelja. Smireno je Aca Mišića priupitao što je zasmetalo Hrvatskoj konzervativnoj stranci u izjavi Aleksandra Vulina o tome da se u Hrvatskoj vodio građanski rat? Uslijedio je hladan tuš, Mišić ga je pogledao i hladno kazao da nije bilo nikakvoga građanskog rata već da je Hrvatska napadnuta i da je riječ o agresiji JNA.

I onda se naš nedjeljni voditelj počeo koprcati nadajući se da Pupi ne gleda TV. Panika je bila sve veća i odlučio je zaigrati na sve ili ništa te mrtvo-hladno izjavio da se radilo o građanskom ratu jer je bilo dosta ljudi srpske nacionalnosti koji su bili građani ove države i koji su se pobunili protiv Hrvatske, a kao dokaz toj tezi naveo je primjer Mišićeva brata koji je bio građanin RH i ratovao je na agresorskoj strani. „To su izdajice domovine“, opet je hladno odgovorio Mišić pa nedjeljnom voditelju nije ostalo ništa drugo nego da nervozno, kao posljednji pokušaj, pročita definiciju građanskog rata koju je netom prije početka emisije pažljivo prepisao s neke internetske stranice. I dobio je što je tražio. Vukovarski branitelj i Srbin (iako je to potonje manje važno) kazao mu je kako je Srbija napala Hrvatsku. I ostavio našeg nedjeljnog voditelja u neobranom grožđu.

No šalu na stranu. Možemo sada raspravljati o tome zašto ovaj voditelj Hrvatske televizije ne poštuje zakone. Možemo raspravljati i o tome zašto, očito namjerno, ignorira Deklaraciju o Domovinskom ratu koju je usvojio Sabor u kojoj jasno stoji da je Hrvatska vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome, u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica. Ili, se možemo zapitati je li ovaj nedjeljni voditelj čuo za presudu Haaškog suda hrvatskim generalima iz koje je razvidno da se Hrvatska branila. Sve to Stanković bi trebao objasniti svojim poslodavcima, ali i svima koji plaćaju preplatu ili pune državni proračun.

No isto tako treba biti pošten i reći da se inzistiranjem na građanskom ratu Stanković samo pridružio sramotnom nizu onih koji su i s većih pozicija branili velikosrpsku tezu o podjeli krivnje, u koju se građanski rat savršeno uklapa. Od Josipovića, Pupovca, Vulina, Vučića, Irineja, Nikolića, a svojedobno se čak i Milanović zaigrao s tim terminom.

Josipović je čak išao toliko daleko da je inzistirao na tome da Hrvatska odustane od tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. I to bez obzira na to što je Međunarodni sud pravde kao najviše međunarodno pravosudno tijelo ustvrdilo da je Hrvatska bila žrtva agresije u cilju stvaranja homogene srpske države. To mu nije smetalo pa je i dalje radio sve da se Domovinski rat proglasi građanskim, a onda bi se moglo govoriti i o drugačijoj preraspodjeli krivnje.

Ipak, u Stankovićevoj emisiji čulo se još nešto iznimno važno, a što je dobilo znatno manji medijski prostor. Predrag Mišić Peđa otvorio je temu vođa srpske manjine u Hrvatskoj, posebno Pupovca i Milakovića u Vukovaru, te kazao kako oni zapravo štete srpskoj manjini i uopće nemaju potporu.

Argumentirao je to činjenicom da je Srđan Milaković u Vukovaru dobio tek sedam posto glasova. „Problem je dok se 145.000 ljudi u ovoj državi izjašnjavaju kao Srbi, Pupovac dobiva 8.000 glasova – ma koga on to predstavlja? U tome je problem, to je osnova problema. Koriste novac hrvatske države, a ne predstavljaju srpsku nacionalnu manjinu, nego SDSS koji je dobio 8000 glasova. Ostalih 137.000 živi za ovu Hrvatsku“, jasno je kazao Mišić. I to je jedina istina. Velikoj većini Srba u Hrvatskoj dosta je konflikata i ratnog huškanja u koje ih gura Pupovac.

I to je razlog zašto, unatoč zakonskoj mogućnosti, ne žele birati zastupnike s manjinske liste. A podsjetimo, na posljednjim parlamentarnim izborima čak 86 posto pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj nije htjelo glasovati i birati svoje zastupnike na posebnoj listi.

Dovoljno je to snažna poruka da je zrelo vrijeme da se promijeni izborni zakon na način da se ukinu jednakiji i ostanu samo jednaki.

Silvana Oruč Ivoš / Hrvatsko Slovo

Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

HNES donio etičku osudu Aleksandru Stankoviću, zvanom Aca

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

HND brani Aleksandra Stankovića i napada HRT

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje se ogradilo od svojeg novinara i urednika emisije “Nedjeljom u dva” Aleksandra Stankovića, priopćio je u srijedu HND.

Vodstvo HRT-a je u povodu nedavne emisije “Nedjeljom u dva” izdalo priopćenje u kojem se ističe kako se HRT, “poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje od stajališta iznesena u emisiji ‘Nedjeljom u dva’, u kojoj je Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s ‘građanskim ratom’”.

“Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara, kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se na način da ne uznemirava političke moćnike”, ističe se u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje potpisuje predsjednik udruge Saša Leković.

Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio, navodi se u dopisu HND-a.

“Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji sa gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta”, ističe HND.

Vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu, unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015. nedvosmisleno naglasio: “Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991.

Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter…. na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba”, kaže se u priopćenju.

“Vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio ‘građanski rat’, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne”, navodi HND.

Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava, koji Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje, a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše. Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu kao da je taj politički dokument dogma.

Takvim postupkom vodstvo HRT-a je potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ, i to iz najrigidnijeg razdoblja, poručuje HND. (Hina)

>>> Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi traži suspendiranje Aleksandra Stankovića

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari