Pratite nas

Gospodarstvo

U Hrvatskoj više od milijun turističkih kreveta

Objavljeno

na

U Hrvatskoj je u 2017. turistima bilo dostupno ukupno nešto malo više od milijun kreveta u komercijalnom smještaju, od čega najviše ili 56,7 posto u kućanstvima, gdje je bio i najveći rast broja kreveta, dok je u kampovima bilo 21,5 posto od ukupnih kreveta, a u hotelima oko 12 posto.

To pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o komercijalnim smještajnim kapacitetima prošle godine, kada je nešto malo više od milijun stalnih turističkih kreveta bilo raspoređeno u 8540 objekata s ukupno 403 tisuće smještajnih jedinica.

Usporede li se ti podaci s onima za 2016., vidljivo je da je lani stalnih turističkih kreveta bilo ukupno više za 72,2 tisuće ili 7,2 posto, dok je broj objekata porastao za 2200, a smještajnih jedinica – soba i apartmana – za 35,2 tisuće.

Za turizam registrirano 90.000 kućanstava

Prema vrstama komercijalnih smještajnih objekata, najveći dio od ukupnih turističkih kreveta, čak 90 posto, nalazilo se u tri vrste – kućanstvima, kampovima i hotelima, dok je ostatak u 20-ak ostalih vrsta smještaja, poput turističkih naselja, pansiona, hostela, lječilišta, prenoćišta, planinarskih, lovačkih, studentskih i učeničkih domova, gostionica, kampirališta, kamp odmorišta, objekata za robinzonski turizam i drugih.

Kućanstava registriranih za usluge turističkog smještaja bilo je lani gotovo 90 tisuća, što je 13 tisuća ili 17 posto više nego u 2016., a broj kreveta u tom je smještaju porastao za više od 66,5 tisuća ili za 12,3 posto, na gotovo 605 tisuća.

Tako je lani udio kućanstava u ukupnom broju turističkih kreveta iznosio 56,7 posto, što je više u odnosu na 54,2 posto u 2016. godini.

U kućanstvima, uključujući i seljačka, ostvareno je i najviše od ukupnih lanjskih 86,2 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, odnosno gotovo 41 milijun ili 15 posto više nego u 2016., a potom slijede hoteli s 19,6 milijuna noćenja ili 6,7 posto više, te kampovi s 18,2 milijuna noćenja ili gotovo 9 posto više.

Spor rast broja kreveta u hotelima i kampovima

Hotela je u Hrvatskoj u 2017., prema podacima DZS-a, ukupno bilo 783 ili 30 više nego u 2016., a u njima je bilo gotovo 680 više smještajnih jedinica ili 63,3 tisuće, s ukupno 125 tisuća kreveta, što je porast za 1150 kreveta ili za 1 posto. Udio hotelskih kreveta u ukupnom broju u 2017. od oko 12 posto nešto je niži od 12,4 posto koliko je iznosio u 2016.

Za pet, na ukupno 208, lani je povećan broj kampova, u kojima je za 1500, na 76,3 tisuće porastao broj smještajnih jedinica, odnosno za 1200 broj mjesta za kampiranje, na 75,3 tisuće.

Stalnih je kreveta u kampovima bilo četiri tisuće ili 2 posto više nego u 2016., odnosno gotovo 230 tisuća, čime je njihov udjel u ukupnim krevetima iznosio 21,5 posto, što je nešto manje od udjela od 22,6 posto koliko su imali u 2016.

Staničić: U bližoj budućnosti promjene u strukturi smještaja

Slična kretanja rasta u smještajnim kapacitetima pokazali su i podaci iz sustava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) eVisitor, koje DZS preuzima i dalje statistički obrađuje, a što je direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić za Hinu komentirao rezultatom stalnih ulaganja u novi smještaj i sadržaje, što uz promotivne aktivnosti i brendiranje na jakom i konkurentnom međunarodnom tržištu, kako kaže, donosi i odlične rezultate hrvatskom turizmu unazad nekoliko godina.

Podsjećajući kako je prema smjernicama strateških razvojnih dokumenata do 2020. u turizmu predviđen porast hotelskih kapaciteta više kategorije, ali i unapređenje kvalitete ostalog smještaja, posebice obiteljskog, Staničić iznosi i podatke da je u Hrvatskoj ukupno i u komercijalnom i u nekomercijalnom smještaju lani bilo registrirano oko 1,5 milijuna kreveta, od čega najviše u objektima u domaćinstvima, potom u kampovima te hotelima.

“Siguran sam kako će u bližoj budućnosti doći do određenih promjena u navedenoj strukturi smještaja, ali sam isto tako uvjeren i da ćemo zadržati našu resursnu osnovu koja nam daje komparativnu prednost pred konkurencijom. Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nudi ovako široku smještajnu ponudu”, zaključio je Staničić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

Goran Marić: Na četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija

Objavljeno

na

Objavio

Goran Marić, ministar državne imovine, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, u vezi s jučerašnjim potpisivanjem ugovora o prodaji hotela “Maestral”, da će se za tri posljednja hotelska društva uprihodovati najmanje 500 mil. kuna. Radi se o društvima “Makarska” iz Makarske, “Jadran” iz Crikvenice i “Maestral” iz Dubrovnika.

– Bilo je bitno ne žuriti se s prodajom i ne prodati ih za 100 mil. kn, već za pola milijarde. Uspjeli smo dobiti gotovo 600 mil. kn za ova tri hotelska društva, kazao. Spomenuo je i da je “Club Adriatic” bio u predstečaju, a da se za njega dobilo 50 mil. kn u proračun. “Na te četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija”, kazao je Marić.

Govoreći o hotelima “Maestral”, Marić je rekao da su za njih dva puta raspisani natječaji.

– Drugi put je prodan i za njega je postignuta konačna cijena 26,5 mil. kn veća od početne, dodaje.

Istaknuo je da se natječaji pripremaju na vrlo transparentan način i da tako privlače najozbiljnije investitore.

– Imamo još dva velika projekta na području Baške Vode. To je bivše dječje selo koje je u 30 godina opustošeno i potpuno zapušteno. Početna vrijednost bit će viša od 100 mil. kuna, a natječaj će biti raspisan do ljeta, kazao je te dodao da postoji i dječji hotel na tom području za koji će natječaj također biti do ljeta.

Ministar Marić govorio je i o Zakonu o upravljanju državnom imovinom.

– Zatekli smo 78 ugovora o poslovnim prostorima koji nisu bili na natječajima. Imamo i problem s neprocijenjenom vrijednošću imovine prilikom procesa pretvorbe i privatizacije, kazao je i naglasio da je “preuzeta samo imovina koja nije bila u funkciji”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat – Spašavamo što se spasiti može nakon Milanovićeve Vlade!

Objavljeno

na

Objavio

U slučaju broda jaružala koji se treba dovršiti u Puli primorani smo sanirati zatečeno stanje i pokušati maksimalno umanjiti štetu po porezne obveznike zbog jamstva od 124 mil. € a koje je olako izdala bivša Vlada. Kao odgovorna Vlada koja je rekla dosta takvom „poslovanju“, spašavamo ono što se spasiti može! Smatram pragmatičnim da Uljanik, strateški partner i potencijalno država investiraju 22 mil. € kako bi se dovršio brod i na taj način spriječila aktivacija skoro 6 puta većeg jamstva! – poručio je ministar Darko Horvat.

U sklopu svog boravka u Bruxellesu, povodom održavanja Vijeća za konkurentnost, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s predstavnicima luksemburškog brodogradilišta Jan De Nul Group na temu broda samopogonjenog jaružala s kopačem koji se trenutno gradi u brodogradilištu u Puli. 

Kako je istaknuo, brod se nalazi u visokoj fazi gotovosti, te bi za njegov završetak bilo potrebno uložiti još otprilike 30 milijuna eura kako bi se na taj način spasila državna jamstva u iznosu od 124 milijuna eura.

„Uspjeli smo dogovoriti kako ovaj brod do svog završetka ostaje u Puli. S naručiteljem broda pristupit ćemo izradi Memoranduma o razumijevanju putem kojeg ćemo u narednim tjednima pokušati pronaći zajednički model financiranja kojim bismo osigurali potrebna sredstva za njegov završetak.

Preostaje nam uvjeriti ga kako u Puli i Rijeci postoji kvalitetna radna snaga koja je u stanju dovršiti ovaj brod do 1. rujna ove godine“, istaknuo je ministar Horvat. Dodatno je pojašnjeno kako se u predmetnom modelu financiranja očekuje uključenost Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera po modelu koji treba usuglasiti u sljedećih nekoliko dana.

„Ovdje se ne radi o novim projektima i viziji budućnosti, već o saniranju zatečenog stanja i rješavanja problema koji se vuče još od nekih prijašnjih Vlada koje su olako izdavale jamstva koja očito nisu imala pokrića. U ovom trenutku, kao odgovorna Vlada koja je jasno rekla dosta ovakvom načinu funkcioniranja i poslovanja, spašavamo ono što se spasiti da i maksimalno umanjujemo štetu po državni proračun, odnosno porezne obveznike“, objasnio je ministar te istaknuo kako smatra pragmatičnim i opravdanim investirati 22 milijuna eura, kako bi se na taj način spasila naplata 124 milijuna eura.

Sveukupno 600 milijuna kuna vratilo bi u život riječki i pulski škver, pola država pola strateški partner

Paralelno s održavanjem Vijeća za konkurentnost, predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.

Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija u ovom trenutku ne daje izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja.

No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji. „Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver.

Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.

„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari