Pratite nas

U hrvatsku Lašvansku dolinu Hrvati se ne vraćaju

Objavljeno

na

Podijeljenost Bosne i Hercegovine vidljiva je ne samo u njenom dvojnom imenu kojoj ga povijest dodijelila i zauvijek je podijelila, več i u nizu drugi zidova što je išarali i ogradili svoje nacije, svoje prošlosti i svoje sadašnjosti. Toliko je tih zidova da kada ih čovjek gleda izgledaju neki veliki labirint po kojem mnogi hodaju i nigdje se ne susreču, ili ne mogu ili ne žele. No nitko u tom hodanju gotovo i ne traži zajednički izlaz, svatko od tih lutalica traži svoj put, svoj izlaz, budući da su svi uvjereni da zajedno nikako ne mogu. I to je to, pored drugi, najveće zlo koje potresa ovu zemlju, i ćini je nepodnošljivom svakoj njenoj posebnosti i razlici. Ono što današnju Bosnu i Hercegovinu svijetu pokazuje snažno i duboko podijeljenom zemljom, dva desetljeća poslije krvavog građansko konfesionalnog, europsko mudžahedinskog, rata za teritorij i utjecaj je stanje prognanih i izbjeglih. Ta najstradalnija kategorija beha rata slika je i te zemlje koja nestaje onako brzo kako nestaju i njeni prognani i izbjegli, odnosno kako se uspješno vraćaju u svoja oteta, spaljena, u korov zarasla sela, i ona u kojima su drugi, drugačiji, oni koji su Bosni i Hercegovini zauvijek izmijenili europsku sliku na kojoj se isticala boja snošljivosti, tolerancije i suživota. A po broju povrataka vraća se stara bosanskohercegovačka slika. No do tog prijeratnog izgleda Bosne i Hercegovine najmanje je stalo onima, i najmanje čine na tome, oni koji su i pozvali i doveli te vjerske ratnike, ubojice u ime Alaha, zločince i teroriste koji su svijet uveli 11. rujna 2001. u sukob civilizacija i vjera

U ratu razrađena Izetbegovićeva taktika samoprogona danas se realizira u povratku „prognanih“ koji se vraćaju i sa sobom dovode svoje suratnike u suubojice, džihad borce, ne samo u svoja mjesta i sela, već i u hrvatska sela i na hrvatsku zemlju. Suvremena slika Lašvanske doline odraz je ratne džihad-mudžahedinske Bosne i Hercegovine, pokazatelj brutalnosti zaraćenih strana, koje na svijetlo iznose brojevi povratnika Hrvata i prognanih Muslimana. Ista slika je i na prostoru genocidne američke tvorevine u Daytonu nazvane Republika srpska. Na jednoj strani podijeljene Bosne i Hercegovine, u Republici srpskoj, etnički i vjerski čista slika velikočetnika i velikosrba, i stopostotni povratak prognanih Srba, na drugom dijelu BiH u američkoj tvorevini nazvanoj Federacija, etnički i vjerski čista slika velikomuslimana i velikomudžahedina, te povratak u stopostotnom dijelu Muslimana i naseoba mudžahedina. Svaki oblik opstruiranja povratka prognanih Hrvata.

Na tim dvjema bosanskohercegovačkim stranama bezbroj je dokaza o „zločinačkom pothvatu“ njihovih srpskih i muslimanskih političkih, vojnih i vjerskih vođa, te armija koje su te zločine počinili. Republika srpska na genocidu stvorena, u Daytonu priznata i legalizirana, genocid u Srebrenici dokazan i osuđen, entiteski je prostor sve od Daytonskog nesporazuma hermetički zatvoren za povratak nesrba, u prvom redu Hrvata. Takav radikalan odnos prema prognanim Hrvatima ima uporište u gubitničkom položaju Hrvata u Daytonu, koji im je, oduzimanjem entitetskog prostora i zabranio povratak ne samo u Republiku srpsku, već i u cijelu Bosnu i Hercegovinu. Potpuno ista slika „zločinačkog pothvata“ je i u američkoj tvorevini Federaciji, glede povratka prognanih Hrvata i njihova položaja u tom federalnom okviru. Koji je to federacijski grad kojeg su muslimansko-mudžahedinske snage „obranile“ danas isti kao prije etničko-vjerskog progonskog čišćenja Hrvata. Ni jedan, apsolutno ni jedan. Čak ni Sarajevo kao definirani glavni grad i Federacije i Bosne i Hercegovine. Niti Bugojno, niti Travnik, Zenica, Kakanj, Vareš, Fojnica, ama baš ni jedan drugi više nema prijeratnu multi sliku. To govori o uistinu planiranom zločinačkom pothvatu muslimanskoga, političkog, vojnog i vjerskog vodstva u Bosni i Hercegovini, namjerama i ciljevima ratovanja, etničkog čišćenja i progona Hrvata.

Na trećoj pak, hrvatskoj strani, koji je to grad, selo ili prostor na koji se nisu, može se tvrditi, vratili sto posto prognani Muslimani, ili Srbi. Zaista nema tog grada, ni prostora, ni sela. Jesu li se, primjera radi, svi prognani Muslimani vratili u Ahmiće, sigurno da jesu. A jesu li se prognani Hrvati vratili u Miletiće, Maljine, Grahovčiće, Brajkoviće, Čukle, Bukovice, Guču Goru, Brdo, Putkoviće… i sva druga opustošena sela iz kojih su ih protjerali „nenaoružani“ Muslimani i mudžahedini. Zasigurno nisu. Nije niti jedna trećina prognanih se vratila, a u Miletiće, kraj Gluhe Bukovice mudžahedinskog centra za obuku islamskih terorista nije se vratio niti jedan prognani Hrvat. Nepovratak prognanih Hrvata govori o strahoti zločina njihovih progonitelja, i o njihovim zločinačkim namjerama osvajanja i etničkog čišćenja Bosne i Hercegovine. Također to govori i o zločinačkim namjerama daytonista, tenk-pregovarača, kao i o šerifima, visokim predstavnicima međunarodne zajednice koji šutnjom na te činjenice ponovno ubijaju i progone Hrvate. To je naprosto nekažnjeni čin ponavljanja zločina, ponovno ubijanje žrtve.

O sudionicima bosanskohercegovačkog sukoba izvjestila je i Američka obavještajna služba CIA. Naime, ta sveznajuća organizacija koja prati pokrete gotovo svakog pojedinca u svijetu, i koja zna kada i gdje ručava i spava onaj kojeg prate i nadgledaju, gdje tko, kako i čime ratuje, te s kojim namjerama i ciljevima o ratu u Bosni i Hercegovini, došla je do podataka koji govore, ali i potvrđuju ono što se dugo znalo. Tako ta služba izvješćuje da je u bosanskoherecgovačkom ratu za teritorij 1995. godine sudjelovalo oko 400 Iranaca i 1500 mudžahedina. Prisutnost tih vjerski islamskih ratnika sukob je učinilo vjerskim i svjetskim ratom.

maljine

Uz materijalnu milijunsku pomoć radikalnih islamskih zemalja Muslimanima stizala je i velika ljudska pomoć vjerskih fanatika, koji su iz korijena izmijenili staru sliku Bosne i Hercegovine. Njihovo vjersko sudjelovanje u ratu i brutalnosti ubijanja protivnika te terorističko rušenje kršćanskih bogomolja (Lašvanska dolina – crkva Svetog Ante u Docu, Svetog Frane u Gučoj Gori, granatiranje crkve u Novoj Biloj, Vitezu…) zauvijek je ubilo mogućnost suživota nacionalnih i vjerskih razlika. Pored nemogućnosti povratka prognanih Hrvata i ta činjenica je nepobitan razlog trodjelnog uređenja Bosne i Hercegovine kao konfederalne zajednice triju nacionalnih kantona/županija. To je jedino pravedno i trajno rješenje dosad nerješivog bosanskohercegovačkog problema. Za realizaciju tog rješenja odgovorna je svjetska zajednica koja je i odgovorni sudionik njegova stvaranja i zamršavanja.

Vinko Đotlo

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari