Pratite nas

U ime obitelji zahtijeva ispriku od HRT-a: Do kada će vaši novinari Hrvate proglašavati nazadnim

Objavljeno

na

Građanska incijativa U ime obitelji reagirala je na još jedan neprofesionalan istup novinara HTV-a, ovaj put Stipe Alfierija

U ime obitelji od Hrvatske radiotelevizije zahtijeva objavu isprike radi uvreda koje je g. Stipe Alfier, urednik i voditelj središnjega Dnevnika HRT-a 29. 3. nanio svim građanima koji su na referendumu glasovali za ustavnu zaštitu braka, svima onima koji cijene demokraciju i referendum smatraju dijelom civilizacijskog demokratskog društva, kao i Udruzi U ime obitelji, kao inicijatoru referenduma, naglašava dopredsjednik Udruge U ime obitelji dipl. ing. el. Lino Zonjić u zahtjevu upućenom HRT-u.

Urednik i voditelj g. Stipe Alfier je u prilogu o statusu homoseksualnih parova u Engleskoj izjavio kako je „Hrvatska na dva sata leta od Engleske, a tisuću svjetlosnih godina od njih, u što smo se na nedavnom referendumu imali priliku uvjeriti.“

Ovakvi i slični prilozi ne doprinose objektivnom informiranju gledatelja, ne zastupaju različitost mišljenja gledatelja, nepristranost te vijest nije prikazana profesionalno i korektno. Kroz televizijski se prilog, bez uporišta u stvarnosti i znanstvenog utemeljenja, provlači i promovira zaključak da su civilizacijski napredna društva samo one države koje su izjednačile dvije, po prirodi stvari, različite zajednice, te brakom nazvale i zajednički život dvije osobe istog spola, poručio je dopredsjednik U ime obitelji.

Zar je na uredniku informativne emisije proglašavati što je napredno, a što nazadno u društvu? Je li necivilizacijski da urednik na javnoj televiziji, koju plaćaju svi građani ove zemlje, veliku većinu državljana Hrvatske pokušava proglasiti sramotnim na opisan uvredljiv način, pita Lino Zonjić u svom dopisu koji je upućen HRT-u.

Bitno.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izrael želi snažnije veze s Ukrajinom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je u ponedjeljak u Kijevu, u nastojanju da privuče birače u domovini, na snažnije veze između Izraela i Ukrajine, odakle potječe puno izraelskih državljana.

To je prvi posjet nekog izraelskog premijera Ukrajini od 1999. i analitičari ističu da ima stratešku važnost pred parlamentarne izbore u Izraelu 17. rujna.

“Možemo krenuti u budućnost sami, ali možemo bolje zajedno”, rekao je Netanyahu tijekom sastanka s novim ukrajinskim predsjednikom, Volodimirom Zelenskijem, pozvavši ga da posjeti Jeruzalem.

On je uzvratio da Ukrajina “može učiti od Izraela, posebice na području sigurnosti i obrane”.

Dvojica čelnika posjetila su memorijalni centar Babin Jar, poprište najvećeg strijeljanja Židova tijekom holokausta. U travnju 1941. ondje je ubijeno više od 33.000 Židova.

Prije holokausta, velik dio ukrajinskog stanovništva činili su Židovi. Zelenskij je i sam židovskog podrijetla.

Više od milijun ljudi iz bivših sovjetskih republika nastanilo se u Izraelu nakon pada ‘željezne zavjese’, čineći petinu stanovništva svoje nove domovine.

Oni su obično skloni glasati za nacionalističku stranku Yisrael Beiteinu koju vodi Avigdor Lieberman.

(Hina)

 

Predsjednica: Moj glavni interes je podići razinu prijateljskih odnosa s Izraelom na strateško partnerstvo

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH će dobiti još 10 milijuna eura od EU za smještaj migranata

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija odobrila je u utorak dodatnih deset milijuna eura pomoći Bosni i Hercegovini koja će biti iskorištena za jačanje kapaciteta te zemlje u suočavanju s migrantskom krizom, priopćeno je iz sjedišta Delegacije EU-a u Sarajevu.

Uz ovih deset milijuna eura ukupna sredstva Europske unije za rješavanje problema migracija u Bosni i Hercegovini od početka 2018. godine dosegnula su iznos od 34 milijuna eura.

Sredstva Europske unije će najvećim dijelom biti korištena za uspostavu dodatnih privremenih prihvatnih centara i pružanje osnovnih usluga i zaštite, uključujući hranu i smještaj, te pristup sanitarnoj zaštiti i higijeni.

EU će također nastaviti pružati potporu jačanju kapaciteta vlasti u Bosni i Hercegovini za identifikaciju, registraciju i kontrolu državljana trećih zemalja koji prelaze granice te za potrebe granične kontrole i nadzora, doprinoseći na taj način sprječavanju i borbi protiv krijumčarenja migranata, trgovine ljudima i drugih vrsta prekograničnih kaznenih djela. To se odnosi i na stvaranje uvjeta za dobrovoljni povratak migranata u njihove države podrijetla.

Prema procjenama vlasti u BiH u tu je zemlju od siječnja 2018. godine ušlo gotovo 36 tisuća izbjeglica i migranata. U zemlji se trenutačno nalazi oko 7400 izbjeglica i migranata kojima je potrebna pomoć, većinom u Unsko-sanskoj županiji. Oko 4100 ih je smješteno u privremenim prihvatnim centrima koje financira Europska unija.

(Hina)

 

Ivica Šola: Ovako će izgledati Europljanin 21. stoljeća

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari