Pratite nas

Iz Svijeta

U Jeruzalemu otkrivena spomen-ploča bl. Alojziju Stepincu

Objavljeno

na

Prigodom prvog hodočašća Hrvatske magistralne delegacije Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog u Svetu zemlju, od 23. do 30. travnja, u subotu 27. travnja u Austrijskom gostinjcu Svete obitelji u Jeruzalemu, na ulazu u kapelu otkrivena je spomen-ploča na Hrvatsko nacionalno hodočašće u Svetu zemlju godine 1937. i boravak bl. Stepinca, hrvatskog mučenika i viteza Svetoga groba, jeruzalemskog u tom gostinjcu.

Spomen-ploča postavljena je na inicijativu Hrvatske magistralne delegacije čiji je zaštitnik bl. Alojzije Stepinac. Austrijski gostinjac nalazi se u Via Dolorosa kojom je bl. Alojzije 23. srpnja 1937. nosio križ tijekom križnog puta.

Mons. Markus Stefan Bugnyár, rektor Austrijskog gostinjca i član Reda, s radošću je pozdravio hrvatske hodočasnike. Naglasio je da život bl. Stepinca primjer i nadahnuće za svakog vjernika. Prisjetio se svojih hrvatskih korijena i doprinosa Hrvata u izgradnji gostinjca, koji je do kraja 1918. godine pripadao svim narodima Austrougarske Monarhije. Poručio je da su Hrvati uvijek dobro došli i da se osjećaju kao u svojem gostinjcu.

Magistralni delegat za Hrvatsku Claude Grbeša zahvalio je rektoru gostinjca što je omogućio postavljanje spomen-ploče. Istaknuo je kako su službeni portret bl. Stepinca s Hrvatskoga nacionalnog hodočašća od 1937. godine, zajedno s preslikom njegova potpisa u knjizi dojmova dio stalne izložbe gostinjca.

Glavni cilj hodočašća što ga je bl. Stepinac predvodio kao zastupnik cijeloga hrvatskog episkopata bio je posveta oltara tada blaženog Nikole Tavelića, prvoga franjevačkog prvomučenika u Svetoj zemlji. Spomenuti oltar bl. Nikole Tavelića izradio je hrvatski kipar Ivo Kerdić, a bio je smješten u ondašnjoj češkoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda na Maslinskoj gori – danas Apostolskoj delegaturi u Jeruzalemu. Lik bl. Nikole Tavelića naslikan je 1908. u trijumfalnom luku apside svetaca Austrougarske u kapeli Austrijskoga gostinjca.

Naglasio je kako su hrvatski hodočasnici ujedno došli odati počast onomu koji je nosio križ cijeloga hrvatskog naroda.

Nadbiskup Stepinac životom je platio vjeru u Isusa Krista i vjernosti Svetoj Stolici jer se protivio osnivanju “nacionalne Crkve“. Tijekom II. svjetskog rata pomagao je brojnim osobama u potrebama, neovisno o njihovoj rasi ili vjeri. Spasio je živote brojnih Židova. Hrvatski narod moli se za njegovu kanonizaciju.

Grbeša je zahvalio svima koji su na bilo koji način pridonijeli ostvarivanju ovog projekta, a posebno klesarskoj radionici Atelijer Propadalo J. d.o.o. iz Solina, koja je izradila spomen-ploču, uz stručnu pomoć Kuzme Kovačića, viteza Svetoga groba, i darovala je. Zaključio je govor čitanjem poznate rečenice koju je izgovorio bl. Alojzije, koja se može staviti u kontekst dramatičnog položaja kršćana u Svetoj zemlji i šire na Bliskom istoku : „Kad vam oduzmu sve, ostaju vam dvije ruke. Sklopite ih na molitvu i tada ćete biti najjači!“

Hrvatski vitezovi Svetoga groba jeruzalemskoga poklonili su rektoru gostinjca fotografiju koja prikazuje bl. Stepinca zajedno s hrvatskim hodočasnicima ispred austrijskog gostinjca 20. srpnja 1937. godine, koja će obogatiti stalnu izložbu gostinjca posvećenu uglednim osobama koje su posjetile i boravile u gostinjcu, poput službenice Božje Zite, posljednje austrijske carice i hrvatske kraljice.

Nakon otkrivanja spomen-ploče misu u kapeli gostinjca predvodio je fra Miroslav Modrić, duhovni voditelj hodočašća. (ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik katalonske vlade najavio novi referendum o nezavisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

„Ponovo ćemo to učiniti“, rekao je Torra u utorak na obilježavanju smrti nekadašnjeg predsjednika katalonske vlade Lluísa Companysa, zagovornika nezavisnosti, kojeg je 1940. godine streljala policija španjolskog diktatora Francisca Franca.

„Nećemo odustati od prava na odlučivanje“, rekao je novinarima pored groba Companysa.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“.

Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling.

Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

„Sutra, baš kao i danas, ovo nastavlja biti politički problem koji tek treba biti riješen“, rekao je novinarima španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell. Tvrdi da se zagovornici nezavisnosti „ponašaju totalitarno“ ne poštujući Katalonce poput njega koji podržavaju cjelovitost Španjolske.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto.

Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.

Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.

Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.

Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Prosvjedi su se tijekom jučerašnjeg dana odvijali i središtu Barcelone, a također i u drugim katalonskim gradovima, a prema posljednjim informacijama bile su privedene tri osobe. Bilo je blokirano više prometnica i željezničkih pruga.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je zagovornike nezavisnosti Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske za 7,5 milijuna, na „odlučan, demokratski i nenasilni“ odgovor na izrečene presude.

Španjolski mediji u utorak ocjenjuju kako posljedice i snaga prosvjeda nisu bili snažni, barem ne na onoj razini kakvu su mnogi očekivali uslijed presuda koje su pobudile emocije kod zagovornika nezavisnosti, a kod nekih izazvale i šok.

Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. i posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Oni su osuđeni za poticanje stanovništva na ustanak u cilju rušenja državnog poretka te za korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Katalonska vlada u Barceloni presudu je nazvala “nepravednom” i “osvetom” dok je središnja španjolska vlada u Madridu poručila kako je sudski postupak “bio pravedan” te da su dužnosnici osuđeni zbog “kršenja zakona”. Suci Ustavnog suda su poručili kako su bili nepristrani u donošenju odluke.

Indeks madridske burze IBEX-35 u ponedjeljak je bio oslabio za 0,29 posto u odnosu na dan ranije, čime nije osjetio posljedice donošenja presude. Ulagači su kupovali i prodavali dionice u istom ritmu kao i na ostalim europskim burzama. U utorak jutro IBEX-35 je porastao 0,5 posto što je signal da ulagači nisu zabrinuti aktualnim događanjima.
Katalonija je jedan od industrijski i turistički najrazvijenih dijelova zemlje, gdje nastaje 19 posto španjolskog BDP-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari