Pratite nas

‘U Kanadi svi imaju posao osim onih koji ne žele raditi’

Objavljeno

na

Radio je kao videoreporter u jednom od najtiražnijih dnevnih listova u Lijepoj našoj. No unatoč tomu, odlučio je napustiti posao te više sreće i zadovoljstva, kao i novih iskustava potražiti u dalekoj Kanadi.

kanadaSaša je 26-godišnjak, koji je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a još dok je studirao dobio je i posao blizak struci. Naime u vrlo tiražnom dnevnom listu nacionalne razine, radio je kao videoreporter. Međutim zbog nezadovoljstva te novih izazova odlučio je, zajedno sa suprugom otići putem jednog međunarodnog programa na privremeni rad u Kanadu. I nije se pokajao, mada tamo radi fizički posao, dalek od njegove struke. Kakva je iskustva skupio u nepunih godinu dana te kakva je perspektiva u često spominjanoj Kanadi, otkriva nam sam.

U Kanadi pati slobodno vrijeme, u Hrvatskoj novčanik

U vremenu kada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nešto manje od 300 tisuća ljudi, rijetki se usuđuju napustiti posao u struci i krenuti u daleku nepoznatu zemlju, bez ikakve egzistencijalne sigurnosti. Saša se upustio u taj rizik preko programa razmjene mladih ljudi.

– Odlučio sam otići u Kanadu jer sam htio putovati i upoznati kanadsku kulturu, ali također i raditi i pri tome nešto i zaraditi. Čini se da taj pojam zarade nije nigdje u svijetu priča iz bajki, nego ipak surova realnost puna odricanja i žrtve. No da se razumijemo, u Kanadi pati slobodno vrijeme, a u Hrvatskoj ipak pati novčanik.

Došao sam preko međunarodnog programa razmjene mladih ljudi od 18-35 godina pod nazivom International Experience Canada – Working Holiday. Ovaj program je pogodan za mlade koji nemaju puno radnoga iskustva. Oni dobivaju otvorenu radnu dozvolu i mogu raditi bilo gdje u Kanadi za bilo kojega poslodavca. Isto tako, mladi državljani Kanade mogu doći putem International Experience programa u Hrvatsku, objašnjava Saša.

Dodaje i da postoji puno načina kako se može doći raditi u Kanadu, ali se o tome najbolje informirati direktno na web stranicama kanadske vlade.

‘Ovdje svi zapravo imaju posao, osim onih koji zaista ne žele raditi’

Saša je po spomenutom programu u Kanadu otišao zajedno sa suprugom. No, nisu oboje imali istu sreću s pronalaskom posla.

– Tražio sam posao u struci, ali nisam ga uspio pronaći pa se bavim soboslikarstvom, s kojim prije dolaska u Kanadu nisam imao previše iskustva. Posao je prilično opušten u smislu da baš i nema previše stresa, osim ako ne proliješ kantu uljane boje na pod u nečijoj kući. Živim u kanadskoj provinciji Alberta gdje je najtraženija radna snaga u građevinarstvu i bliskim fizički zahtjevnim zanimanjima.

Supruga se pak uspjela zaposliti u struci. Ona je završila socijalni rad i pronašla je posao u jednoj humanitarnoj organizaciji. I ovdje je dakle faktor struke presudan. Neka su zanimanja u većoj potražnji od drugih, kao i svugdje u svijetu, rekao nam je Saša.Ipak, otkrio nam je je da i da bi s jednom plaćom bilo teško izaći na kraj supruzi i njemu.- Standard života je i ovdje naravno – kako za koga. Mislim da supruga i ja ne bismo mogli živjeti samo od moje plaće. Srećom i ona ima posao pa je puno lakše. Ovdje svi zapravo imaju posao, osim onih koji zaista ne žele raditi, jasan je 26-godišnjak.Nedostaju mi kafiće i terase, ljudi, vesela druženja

Naš sugovornik nam je rekao da radne smjene u Kanadi traju od 8 do 12 sati, a minimalna satnica u provinciji Alberti gdje je on nastanjen je 9.95 kanadskih dolara (malo više od 50 kuna). Saši uskoro ističe dozvola boravka koju je dobio spomenutim programom razmjene, ali probat će na sve načine ostati u Kanadi.

– Htio bih ostati, no neće biti lako. Ovdje su mnoga zanimanja regulirana i za njih trebate imati certifikat, a bez njega ili bez iskustva teško da ćete dobiti pozitivno mišljenje tržišta rada za vašu radnu dozvolu. U posljednje vrijeme aktualne su i razne izmjene u sustavu dobivanja mišljenja tržišta rada (Labour Market Impact Assesment – LMIA) za izdavanje radnih dozvola, a s početkom 2015. godine najavljen je novi kanadski sustav za uvoz stranih radnika i njihovu imigraciju pod nazivom ‘Express Entry’.

Uglavnom sva zanimanja u Kanadi imaju svoj nacionalni klasifikacijski kod, a dijele se na skilled i unskilled, grubo prevedno vještinska i nevještinska zanimanja. Za potonja nije potrebno imati puno kvalifikacija da bi se radilo u tom poslu, pojasnio je 26-godišnjak.

Ipak uz sve beneficije koje donosi život u ovoj dalekoj i razvijenoj zemlji, nostalgiju za rodnom zemljom, teško je zatomiti.

– Nedostaju mi kafići i terase. Ovdje je sve većinom zatvoreno u sklopu šoping centara, jedino u određenim dijelovima grada, gdje se nalazi više kafića na jednom mjestu postoje terase, ali ni one nisu baš neka sreća. Nedostaju mi i naši ljudi, naša vesela druženja, kroz sjetu zaključuje Saša.

Autor: Ivan Božić/srednja.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Rusija spremna u lipnju testirati cjepivo za koronavirus

Objavljeno

na

Objavio

Direktor velikog ruskog istraživačkog centra rekao je u utorak predsjedniku Vladimiru Putinu da je njegov laboratorij spreman od lipnja testirati na ljudima eksperimentalno cjepivo protiv novog koronavirusa.

Na sastanku Putina s direktorima glavnih ruskih istraživačkih centara koji je prenosila televizija, Rinat Maksjutov, ravnatelj državnog laboratorija Vektor, najavio je prvu fazu kliničkih ispitivanja triju cjepiva za 29. lipnja na uzorku od 180 dragovoljaca.

“Već su osnovane skupine dragovoljaca. Primili smo više od 300 kandidatura”, rekao je Maksjutov.

Dodao je da su znanstvenici u laboratoriju blizu sibirskog grada Novosibirska razvili prototipove cjepiva bazirana na šest tehnoloških platformi. Trenutno se testiraju na miševima, zečevima i drugim životinjama kako bi se odredio prototip do 30. travnja.

Pojasnio je da bi predklinička testiranja trajala do 22. lipnja, a potom bi počela testiranja na ljudima.

Rinat Maksijutov je također rekao da bi prva ispitivanja na ljudima mogla početi već od svibnja “ako to odobri ministarstvo zdravstva”.

Po njegovim riječima, Vektor raspolaže s cjepivima za druge bolesti koja bi se mogla upotrijebiti za razvoj cjepiva protiv koronavirusa.

Laboratorij Vektor je vodio tajna istraživanja biološkog oružja tijekom sovjetskog razdoblja i raspolaže uzorcima raznih virusa, od velikih boginja do ebole.

U Rusiji je trenutno 7497 oboljelih, a 58 ljudi umrlo je od novog koronavirusa. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Koronavirus kao maska za stvaranje bošnjačke državice i eliminaciju Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/Fena

Svaka kriza, tako i posljednja s korona virusom izrodi junake, velike ljude koji narodu ulijevaju povjerenje, ali i negativce, koji čak i ovakvu pošast zlorabe za političke probitke, vlastitu samoreklamu ili, kako je to slučaj u Bosni i Hercegovini, za realizaciju ratnih nacionalističkih ciljeva.

Daleko od statističkih brojki zaraženih, izoliranih, umrlih i ozdravljenih, odvija se pravi rat koji bošnjačke tajne i javne vlasti i politike provode prema Hrvatima nastojeći suspendirati rad parlamenta i preuzeti potpunu prevlast nad drugim procesima te iskoristiti ovaj trenutak za promociju Sebije Izetbegović, supruge prvoga čovjeka bošnjačke politike Bakira Izetbegovića. Čovjeka koji u Federaciji BiH provodi sve ono za što se u Republici Srpskoj optužuje Milorada Dodika. No takvu politiku međunarodna uprava i domaća bošnjačka javnost uglavnom odobrava, što u biti govori da čak i u vremenu korona virusa nacionalistički projekti, čiji je cilj posve očistiti ovaj dio BiH od Hrvata, predstavljaju kontinuitet pokušaja da se politička jednadžba s dvama entitetima i trima narodima pojednostavi izbacivanjem iz igre jednoga naroda, piše Domagoj Tolić/Hrvatski tjednik

Bilboardi Sebije Izetbegović

Dok se javnost u BiH počela navikavati na novi režim povezan s bombardiranjem do besvijesti vijesti o korona virusu i novim zaraženim osobama, u središtu Sarajeva na više lokacija osvanulo je desetak plakata na kojima je pisalo: ‘Dragi sugrađani, molimo vas da ostanete u kućama kako bismo mi mogli raditi s onima kojima je potrebno. Zdravstveni radnici koji imaju puno znanja su na prvoj liniji. Hrabri smo i borit ćemo se za svaki život kao da je naš vlastiti. Poštujte pravila kriznog štaba i mjere opreza’. Potpisala ga je dr. Sebija Izetbegović, direktorica Univerzitetskoga kliničkog centra u Sarajevu, najveće zdravstvene ustanove u BiH.

Supruga Bakira Izetbegovića, nominalno prvog kod Bošnjaka, s time je započela službenu kampanju za izbore. Zakupljeni su plakati kod SDA partnera, što dodatno potiče sumnje u transparentnosti ovoga poteza. Nakon toga slavodobitno je u javnosti poručila kako je zahvaljujući ‘privatnim vezama’ pokrenula postupak nabavke 150.000 testova za provjeru zaraze korona virusom. To je isto kao da se prof. dr. Stjepko Pleština, ravnatelj zagrebačkoga KBC Rebra odluči na takav potez mimo svih institucija koje vode koordinirani rat protiv širenja korona virusa. Naravno da to nije moguće.

U BiH je moguće pa tako supruga prvog kod Bošnjaka bukira testove. No nakon toga dobila je hladan tuš Kriznoga stožera Federacije BiH kojoj je na čelu također žena, HDZ-ova ministrica financija i dopredsjednica Vlade Jelka Milićević. Podlogu za takav stav iznijela je Marina Bera, pomoćnica ministra za organizaciju i razvoj zdravstvenoga sustava Federacije BiH, koja je bila i član kriznoga stožera, tražeći da se dobiju tri ponude za testove kako bi se dobio najučinkovitiji rezultat. Poručili su kako nabavka mora biti donesena na temelju procjena Zavoda za javno zdravstvo i jasnom raspodjelom prema sredinama koje su najviše ugrožene zarazom korona virusa, a to je u ovoj fazi područje Hercegovine, a ne da o tomu odlučuje Sebija Izetbegović.

S obzirom na to da je u javnosti ranije najavila kako će nabaviti testove te ih onda dijeliti drugim zdravstvenim ustanovama, Sebija je naložila premijeru Federacije BiH da smijeni Krizni stožer za borbu protiv korona virusa. Većina u bošnjačkoj Vladi preglasala je Hrvate te ispunila njezine želje pa se od tijela koje je brojalo 21 član napravilo krnji Krizni stožer s osam članova. U novome stožeru nisu mogli izbjeći Milićevićevu zbog toga što je potpredsjednica Vlade i tako piše u Zakonu, no zanimljivo je kako su iz tijela koje se bori protiv zaraze korona virusom izbacili predstavnika ministarstva zdravstva Federacije BiH. To je isto kao da u nogometnoj utakmici sudac na početku utakmice odstrani vratare.

Uredbe umjesto zakona

Novi krnji stožer donio je odluku da se krene u nabavku testova, kako je to bukirala Sebija Izetbegović, koja je sve to organizirala preko sarajevske kompanije bliske strukturama vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije. Smjenu staroga stožera, koji je svoj posao radio uspješno, čak i u vremenu poplava 2014. ili snijega 2012., ministrica Milićević nazvala je nasiljem u provedbi politike SDA. Mnogo jasniji bio je njezin stranački kolega i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara koji je rekao kako se ne će dopustiti Bošnjacima da preko korona virusa posve ovladaju Federacijom BiH. Umjesto Seke Izetbegović u nastavku rata protiv Hrvata javnosti je preko megafona ove bošnjačke politike izašlo kako su se hrvatski ministri protivili nabavci testera za otkrivanje korona virusa, što je ravno gebelsovskoj propagandi. Zajedno s tim pritiscima pokušalo se sa čak tri usporedne političke diverzije. Najprije je ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara zatražio donošenje uredbe kojom bi se umjesto regularnoga zakona omogućilo slanje u zatvor svakoga tko prekrši mjere koje u izvanrednim situacijama proglasi Vlada Federacije BiH. To u budućnosti može značiti i slanje u zatvor svakoga tko zatraži političku slobodu bh. Hrvata.

U biti to je bio uvod za drugu mjeru – da Vlada Federacije BiH donosi sve odluke sa zakonskom snagom suspendirajući potpuno entitetski parlament. S obzirom na to da su Bošnjaci apsolutna većina u vladi, to bi značilo da bi mogli ukinuti i sve ovlasti te nadležnosti županija zlorabeći izvanredno stanje sa zarazom korona virusa. Kako to obično biva, pokušali su na svoju stranu dobiti američko veleposlanstvo i Ured visokoga međunarodnog predstavnika, koji su do sada uglavnom služili kao servis bošnjačke politike. No ovoga puta jednom krajnje administrativnom formulacijom da je potrebno donositi žurne mjere, ali u skladu s Ustavom, OHR i američko veleposlanstvo stali su na stranu pravde. Naime, Ustavom Federacije BiH predviđeno je i kada Vlada Federacije BiH može preuzeti nadležnosti parlamenta, a to je isključivo kada nije moguće sazivati parlament što, pokazuje se u demokratskome svijetu, nije problem ni kada vlada zaraza korona virusom.

‘Vlada Federacije je ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju ukoliko Parlament Federacije nije u stanju djelovati. Ovakva će uredba imati snagu zakona, te ne smije umanjiti prava i slobode utvrđene Ustavom’, stoji u federalnome Ustavu.

Šimunićevo: Za dom spremni

Valja reći kako postoji mogućnost održavanja sjednica posredstvom on line komunikacije, ali i primjenom zaštitnih mjera. No problem je što Bošnjaci nemaju većinu u oba doma federalnoga Parlamenta. U Gornjem, nacionalno koncipiranome Domu naroda, hrvatske stranke imaju većinu i Bošnjaci ih tu ne mogu preglasati. Na taj način ni ovi ‘žurni’ zakoni koje pokušavaju nametnuti bošnjačke stranke ne mogu proći. Jedan od tih je i pokušaj da se Krizni stožer u Federaciji BiH postavi kao krovna organizacija za županijske krizne stožere, što je u ovome entitetu ovlast niže razine vlasti. Tako je umjesto Jelke Milićević zapovijed da županije ne smiju donositi svoje autonomne odluke bez koordinacije s federalnim stožerom uputio ravnatelj Civilne zaštite Fahrudin Solak.

No zakon koji definira ovakve krizne situacije kaže kako Federacija BiH daje samo instrukcije, a one nemaju obvezujući karakter. S pokušajem stigmatiziranja Hrvata, iz iste velikobošnjačke kuhinje na Facebooku je objavljen pa uklonjen video na kojemu se u Mostaru u večernjim satima navodno uzvikuje ‘Za dom spremni’ u trenutcima kada se širom svijeta plješće zdravstvenim radnicima. To je dočekano kao krunski dokaz kako su Hrvati u BiH ‘fašisti’, a sve je trebalo poslužiti kao zadnji adut da međunarodni tutori dodatno stisnu ovaj narod, a bošnjačka politika nastavi dalje ostvarivati svoje ratne ciljeve. Svi dežurni ‘antifašisti’ potrčali su osuditi Hrvate i tako podržati novu represiju. Pokazalo se na kraju kako je u pitanju ipak montirani video s glavnim protagonistom Joeom Šimunićem, također još jednim Hrvatom čiji su roditeljski korijeni iz BiH.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari