Pratite nas

Iz Svijeta

U Kataloniji blokirane prometnice, Puigdemont pritvoren do daljnjeg

Objavljeno

na

Više desetaka osoba prepriječilo je u utorak ujutro promet na dvjema važnim katalonskim prometnicama prosvjedujući protiv uhićenja bivšeg katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta, priopćio je glasnogovornik prometne službe u Kataloniji na sjeveroistoku Španjolske.

Jedna cesta nalazi se na istoku blizu granice s Francuskom a druga na zapadu blizu granice s drugom autonomnom pokrajinom Valencijom. Prosvjednici su postavili barikadu od guma i transparente „Katalonska republika sada“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.

Katalonija, španjolska pokrajina na obali Sredozemnog mora, od petka je poprište prosvjeda nakon što je istražni sudac u Madridu potvrdio proces protiv 25 katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

Puigdemont, uhićen u nedjelju u Njemačkoj na zahtjev Španjolske, u ponedjeljak je saslušan pred njemačkim istražnim sucem u sjevernom gradu Neumünsteru. On mu je odredio ondje pritvor dok njemački suci ne odluče o izručenju Španjolskoj.

Predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent sazvao je za srijedu sjednicu parlamenta na kojoj bi tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu, mogle potvrditi Puigdemonta za kandidata za predsjednika vlade Katalonije. Te tri stranke su u ponedjeljak poručile da rade na načinu kako ga imenovati na tu funkciju.

On je vodio vladu Katalonije do 27. listopada kada je u katalonskom parlamentu izglasana uspostava samostalne republike Katalonije. Španjolska vlada raspustila je tada regionalnu vladu te preuzela direktno upravljanje Katalonijom.

Španjolska vlada je u ponedjeljak poručila Torrentu da pronađe kandidata protiv kojeg se ne vodi sudski postupak. U subotu je počeo teći rok od dva mjeseca u kojem Katalonija mora dobiti novog predsjednika vlade ili će 5,5 milijuna Katalonaca na nove izbore.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Rusija zabrinuta zbog turskih planova u vezi s Ajom Sofijom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Ruske vlasti i Pravoslavna Crkva izrazile su u ponedjeljak zabrinutost zbog spremnosti koju je javno očitovao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan da nekadašnju Baziliku svete Sofije u Istanbulu pretvori u džamiju.

Ruski patrijarh Kiril rekao je u priopćenju da je “veoma zabrinut” zbog eventualne promjene statusa “jednog od najvećih spomenika kršćanske kulture” do kojeg je “posebno stalo ruskoj Crkvi” koja baštini bizantsku tradiciju.

“Svaki pokušaj da se ponizi i pogazi tisućljetna duhovna baština Carigradske crkve doživljava se u ruskom narodu – danas kao i nekad – s gorčinom i s negodovanjem”, upozorio je Moskovski patrijarh.

“Prijetnja Svetoj Sofiji je prijetnja svekolikoj kršćanskoj civilizaciji, a time i našoj duhovnosti, našoj povijesti”, dodao je, pozivajući tursku vladu da bude “obzirna”.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se nada da će Ankara “povesti računa o statusu Bazilike svete Sofije kao spomeniku koji pripada svjetskoj kulturnoj baštini”.

Ocijenio je i da je Sveta Sofija za Ruse “svetinja”, napominjući ipak da je njezino preuređenje stvar “turske unutarnje politike”.

I zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin pozvao je Ankaru da “ne zanemari međunarodnu važnost” nekadašnje bizantske bazilike.

Turski visoki upravni sud proučavao je u četvrtak zahtjev za pretvaranje bivše Bazilike svete Sofije u džamiju, što je plan koji predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi ostvariti uz opasnost da potakne napetost s više zemalja.

Sud će odluku donijeti za dva tjedna.

U ovom remek-djelu bizantske arhitekture iz 6. stoljeća Bizantinci su krunili careve, a danas je na UNESCO-vu popisu svjetske kulturne baštine i jedna je od glavnih turističkih atrakcija Istanbula.

Kada su Osmanlije 1453. osvojili Carigrad pretvorili su je u džamiju, a 1935. ju je mladi Mustafa Kemal Ataturk pretvorio u muzej kako bi je “predao čovječanstvu”. (Hina)

Wahington poziva Tursku da ne pretvori Aju Sofiju u džamiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Preminuo Ennio Morricone jedan od najvećih skladatelja filmske glazbe u povijesti!

Objavljeno

na

Objavio

Ennio Morricone, talijanski skladatelj čije su partiture naglašavale uzavrele napetosti u špageti vesternima Sergija Leonea, umro je u 91. godini.

“Maestro”, kako su ga svi zvali, skladao je glazbu za 500 filmova, od čega sedam za svoga sunarodnjaka Leonea, kojeg je upoznao još u osnovnoj školi, preminuo je u Rimu od posljedica pada u kojem je slomio bedrenu kost.

Morricone, koji je rođen i cijeli je život proveo u Rimu, prvog je Oscara osvojio tek 2016. za glazbu u filmu “Mrska osmorka” Quentina Tarantina, velikog poklonika špageti vesterna.

Prethodno je bio nominiran pet puta – za filmove “Misija” Roland Joffea, “Nedodirljive” Briana de Palme i “Malenu” Giuseppe Tornatorea.

Počasnog Oscara dobio je devet godina prije autorskog. Uručio mu ga je, naravno, Clint Eastwood, koji je glumio u prva tri filma u kojima su od 1964. do 1966. surađivali Morricone i Leone (‘Za šaku dolara’, ‘Za dolar više’,’Dobar, loš, zao’).

“Ta glazba je bila ključna, jer su moji filmovi praktično nijemi filmovi. Malo je dijaloga i glazba naglašava akciju i osjećaje zapravo i više od riječi”, kazao je Leone prije smrti 1989. “Tjerao sam ga da sklada i prije nego što je počelo snimanje, on je zapravo bio dio scenarija”.

Morricone se često fokusirao na samo jedan instrument, poput trube u “Dobar, loš, zao”, usne harmonike Charlesa Bronsona u “Bilo jednom na zapadu” ili oboe koja odzvanja u pozadini “Misije”.

Maestro je volio i zvuk električne gitare, harfe i često svoju glazbu obogaćivao i crkvenim zvonima, zvižducima, zavijanjem kojota i pjevom ptica, kucanjem satova i pucnjavom.

“Sve vrste zvukova mogu se koristiti za prijenos emocija. Glazba je sastavljena od zvukova stvarnosti”, rekao je jednom.

Nije volio termin “špageti vestern” i naglašavao je da njegov rad u tom žanru samo djelić njegove karijere. A to je očito jer njegov briljantan opus uključuje suradnje, među ostalima, s redateljima Bernardom Bertoluccijem, Johnom Carpenterom, Williamom Friedkinom, Brianom De Palmom, Pedrom Almodovarom, Francom Zeffirellijem, Mikeom Nicholsom i Warrenom Beattyjem.

Kazao je da žali što nije radio glazbu za Eastwooda kao redatelja i što je zbog obaveza propustio priliku za suradnju sa Stanleyjem Kubrickom na Paklenoj naranči.

Tarantino, obožavatelj špageti vesterna, koristio je dijelove njegove glazbe u Kill Billu, Odbjeglom Djangu i Nemilosrednim gadovima.

Morricone je u siječnu 2016. kazao da je suradnja s Tarantinom na Mrskoj osmorci bila savršena. “Nije mi dao nikakve upute, smjernice, samo veliko povjerenje i slobodu. Glazbu je prvi put čuo kad je bila dovršena”.

Ennio Morricone rođen je u studenome 1928. u Vječnome Gradu. Diskretan i skroman, rijetko je napuštao svoj dom pokraj Kapitola. Otac Mario bio je trubač i truba je bila prvi instrument koji je Enio svirao.

Leonea je upoznao kad im je bilo osam godina, iako se kasnije neće sresti punih dvadeset goodina. Pohađao je konzervatorij Santa Cecilia Conservatory, gdje je studirao u klasi poznatoga talijanskog skladatelja Goffreda Petrassija.

Skladao je glazbu za radio drame i svirao u orkestru specijaliziranom za filmsku muziku. “Većina tih skladbi bila je ružna i uvijek sam vjerovao da može bolje od toga”, kazao je u intervjuu 2001.

“Poslije Drugoga svjetskog rata, talijanska filmska industrija jako se razvijala, ali ti novi realistični filmovi nisu imali dobru glazbu. Meni je trebao novac i mislio sam kako bi bilo sjajno raditi na filmu”.

Počeo je s redateljem Lucianom Salceom, a nedugo nakon toga angažirao ga je Leone. U prvim filmovima potpisivali su se kao Bob Robertson i Dan Savio kako bi uvjerili talijanske gledatelje, koji nisu bili oduševljeni talijanskim vesternima, da se radio o autentičnom holivudskom proizvodu.

“Postupno, s vremenom, on kao redatelj i ja kao skladatelj zajedno smo se razvijali i po mom mišljenju dosegli vrhunac u Bilo jednom u Americi”, kazao je Morricone.

Sa suprugom Marijom imao je tri sina. Pogreb će se održati u uskome obiteljskom krugu.

“S Morriconeom odlazi dio svjetske kinematografije. Njegiva poniznost i stvaralačka veličina su, i male i velike filmove na kojima je radio učinile savršenima i nezaboravnima”, kazao je talijanski producent Aurelio De Laurentiis. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari