Pratite nas

Pregled

U kriptu nove spomen-crkve u Zrinu položeni posmrtni ostaci Zrinjana ubijenih 1943.

Objavljeno

na

Posmrtni ostaci Zrinjana, pronađeni prilikom arheoloških istraživanja na crkvištu župne crkve u Zrinu koju su u rujnu 1943. spalili partizani, položeni su u utorak u kriptu nove spomen-crkve, a na središnjem obilježavanju 76. godišnjice stradanja Zrinjana u subotu misno slavlje će predvoditi kardinal Bozanić.

Utvrda Zrin, poznata kao imanje hrvatskih plemića i banova Šubića postala je simbolom tragične sudbine istoimenog naselja, koje se nalazilo podno te utvrde. Naime, 9. i 10. rujna 1943. godine partizani su razrušili sve kuće u selu, spalili župnu crkvu Našašća sv. Križa, trećina od oko 800 stanovnika je ubijena, a ostali su raseljeni.

Danas u selu živi tek desetak stanovnika.

Sisačka je biskupija 2013. godine naručila arheološka istraživanja na mjestu bivše župne crkve. Tijekom radova, uz ostatke još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, pronađeni su ostaci ljudskih kostiju, za koje je utvrđeno da su iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Budući da je obnova gotičke crkve bila nemoguća, odlučeno je da se u blizini izgradi nova crkva, a temelji da se urede kao arheološki nalaz.

U kriptu nove spomen-crkve danas su položene i pronađene kosti Zrinjana. Sprovodne obrede poredvodio je sisački biskup Vlado Košić, a svečanosti su nazočili generalni vikar i ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić te župnik vlč. Stjepan Filipec.

Središnja komemorativna svečanost, uz misno slavlje i blagoslov nove crkve u povodu 76. obljetnice najvećeg stradanja Zrinjana, bit će održana u subotu 14. rujna, na blagdan Uzvišenja sv. Križa. Komemoracija ispred križa na crkvištu počet će u 10 sati, a misno slavlje uz blagoslov novoizgrađene spomen-crkve počinje u 10,30 sati. Predvodit će ga zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, te biskupima Zagrebačke metropolije. (Hina)

 

Genocid nad Hrvatima u Zrinu nikad nije sankcioniran i zato se kroz povijest ponavljao

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Što je ostalo od Berlinskog zida?

Objavljeno

na

Objavio

O tome što imamo 30 godina nakon pada Berlinskog zida na Tribini Trećeg programa HR-a govorili su Davor Dijanović, Ivo Banac, Josip Mihaljević i Karlo Jurak.

U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine – riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine.

Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio “kraj povijesti”, pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje “sukoba civilizacija” koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica?

Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati?

Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim?

Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske – je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi?

Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine? Odgovore potražite u video prilogu Davora Dijanovića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Ne znam zašto Milanović nije reagirao kada su mu MIG-ovi padali s neba kao kruške

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je na prozivke Zorana Milanovića o odgovornosti za slučaj šverca oružja, za koji se sumnjiče i pripadnici Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, da je jedina velika afera u Oružanim snagama ona s MIG-ovima 2013. koji su išli na popravak u Ukrajinu.

Kako je istaknula, radilo se s nestabilnom zemljom koja je tada praktički bila u ratnom stanju.

“MIG-ovi su došli u dijelovima, a kad su sastavljeni, utvrđeno je da papirologija ne odgovara onome što je isporučeno. Na cijeli posao potrošeno je više od 170 milijuna kuna”, rekla je predsjednica.

Dodala je kako nikada u vrijeme Vlade Zorana Milanovića nije provedena detaljna istraga jer za takve propuste, “da imate četiri zrakoplova koja uopće ne mogu dobiti dozvolu za letenje, treba malo veća istraga nego što je ona koja je obuhvatila dvojicu nižih činovnika koji su jedan drugome navodno dali 10.000 eura mita”.

“Ne znam zašto gospodin Milanović tada nije reagirao kad su mu MIG-ovi padali s neba kao kruške”, upitala je hrvatska predsjednica. “Zašto danas spominje aferu s nabavom zrakoplova kad je jedini razlog zašto je ova Vlada morala biti u žurbi s nabavom zrakoplova činjenica da su resursi MIG-ovima koje je on nabavio istjecali i umjetno se produživali pa danas jedva imamo dvojac koji leti i štiti hrvatsko nebo”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kako je ocijenila, nikada nije provedena istraga koja bi otkrila počinitelje, a Milanović nikada nije imao hrabrosti početi proces nabave novih zrakoplova.

Na novinarski upit bi li DORH zbog toga trebao istražiti Zorana Milanovića, odgovorila je kako je s DORH-om “nekoliko puta razgovarala zbog afere o tim zrakoplovima” i nikada nije dobila zadovoljavajući odgovor.

“Kao što sam rekla, to je prevelik posao da bi bila odgovorna samo dvojica nižih činovnika”, dodala je.

Također je rekla da je Milanović kad je riječ o Oružanim snagama najpoznatiji po skoku s Patrije. “Srećom, očito je u životu naučio padati pa je to za njega dobro prošlo”, dodala je Grabar-Kitarović.

Predsjednički kandidat Milanović danas je u Puli za slučaj s helikopterima ustvrdio da je druga katastrofa nakon slučaja s nabavom borbenih zrakoplova, koji je primjer kako se ne smije raditi. Dodao je da će kao predsjednik Republike to onemogućavati – zakonito i racionalno.

Davoru Bernardiću hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović je poručila da prije svega nauči da više ne postoji Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost, nego Vijeće za nacionalnu sigurnost i Vijeće za obranu.

“Vijeće za nacionalnu sigurnost raspravlja o strateškim smjernicama i sigurnosti Republike Hrvatske, a događaji u jednoj vojnoj bazi nisu nikako probili nacionalnu sigurnost. U ovom trenutku traje istraga. Ovo ne može biti montirani politički proces kakve smo viđali kad se Vijeće za nacionalnu sigurnost zloporabilo u vrijeme Vlade Zorana Milanovića za raspravljanje o pojedincima, odnosno o tome gdje su zaposleni ako su bili u srodstvu s novinarima” rekla je Grabar-Kitarović.

“Ministar i ja do utorka očekujemo od načelnika Glavnog stožera kompletno izvješće i tada ćemo zajedno donijeti odluku o zapovjednoj odgovornosti jer za to nam nije potrebno niti Vijeće za obranu, niti Vijeće za nacionalnu sigurnost”, dodala je.

Predsjednik SDP-a Bernardić se danas u Zagrebu upitao kako je moguće da švercer oružja neometano uđe u vojni helikopter i probije se čitav niz sigurnosnih protokola. “Mora postojati zapovjedna odgovornost i mora se ustanoviti tko je kriv i kako je moguće da je sigurnosni sustav zemlje probijen. Ne znam što čeka predsjednica Republike, ona ‘u roku odmah’ mora sazvati Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost. Milanović sasvim sigurno ne bi tolerirao takvo ponašanje“, poručio je Bernardić.

Novinare je u Zadru zanimalo misli li predsjednica da, osim zapovjedne odgovornosti, u slučaju šverca oružja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu ima i političke odgovornosti.

“Ne možemo govoriti o političkoj odgovornosti jer je riječ o vojnicima. Kad je riječ o zapovjednoj odgovornosti zapovjednika kojeg smo postavili ministar i ja, temeljem činjenica mi odlučujemo o tome i onda se ili razrješuje ili stavlja na raspolaganje negdje drugdje, ali – uvjeravam vas da će ovo biti istraženo do kraja. Drugo, nema ugroze nacionalne sigurnosti. Treće, nemojte zbog ovog slučaja i nekoliko pojedinaca bacati ljagu na Oružane snage”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari