Pratite nas

Najave

U listopadu međunarodna znanstveno stručna konferencija o ‘gastarbajterima’

Objavljeno

na

Nikad nije održan niti jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. „gastarbajterske ere“, šezdesetih godina prošlog stoljeća, niti su stručno-znanstveno rasvijetljene uzročno-posljedične uvjetovanosti siline iseljavanja iz tog vremena na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i ukupni razvoj.

Tragovi su neospornog egzodusa vidljivi u cijelom razdoblju koje je slijedilo, a njegovim se obilježavanjem i političko-statističkom kategorizacijom pod privremeno iseljavanje, uz podvođenje pod ekonomsku emigraciju, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica tadašnje zajedničke države, a naročito se nastojalo prikriti njegovu političku uvjetovanost. Prošla su vremena prešućivanih demografskih tema pa su nam iskustva, zakonitosti, uvjetovanosti i spoznaje iz hrvatske gastarbajterske priče naročito bitna u razumijevanja recentnog egzodusa izHrvatske.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Hrvatski se građani još od kraja 60-tih godina protekloga stoljeća susreću s pojmom „gastarbajter“, jer je od trenutka otvaranja granica bivše Jugoslavije veliki broj njih otišao u inozemstvo kako bi zaradili za prijeko potrebni kruh. Mnogi su otišli sa željom da se jednog dana vrate doma. No, život je nepredvidiv pa su mnogi ostali u iseljeništvu. U listopadu ove godine će skupina znanstvenika sa Fakulteta hrvatskih studija, tamošnjeg Studija demografije i hrvatskog iseljeništva te Hrvatskog katoličkog sveučilišta organizirati međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju na kojoj će se govoriti na temu „Gastarbajterska iseljenička poema – od stavrnosti do romantizma“.

Tim povoodm organizatori skupa su objavili i javni poziv kojega prenosimo u cjelosti:

“Zadovoljstvo nam je izvijestiti Vas o tijeku organizacije međunarodne znanstveno-stručne konferencije pod nazivom „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“. Organizator skupa je Fakultet hrvatskih studija, Studij demografije i hrvatskog iseljeništva i Hrvatsko katoličko sveučilište. Hrvatski su iseljenički valovi i stradavanja tijekom cijelog 20. i u dva desetljeća 21. stoljeća u znanstvenom smislu u odnosu na druga zbivanja tijekom navedenog razdoblja bili uglavnom gotovo zaboravljana tema.

Nikad nije održan niti jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. „gastarbajterske ere“, šezdesetih godina prošlog stoljeća, niti su stručno-znanstveno rasvijetljene uzročno-posljedične uvjetovanosti siline iseljavanja iz tog vremena na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i ukupni razvoj. Tragovi su neospornog egzodusa vidljivi u cijelom razdoblju koje je slijedilo, a njegovim se obilježavanjem i političko-statističkom kategorizacijom pod privremeno iseljavanje, uz podvođenje pod ekonomsku emigraciju, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica tadašnje zajedničke države, a naročito se nastojalo prikriti njegovu političku uvjetovanost. Prošla su vremena prešućivanih demografskih tema pa su nam iskustva, zakonitosti, uvjetovanosti i spoznaje iz hrvatske gastarbajterske priče naročito bitna u razumijevanja recentnog egzodusa izHrvatske.

Stoga pozivamo sve zainteresirane znanstvenike i stručnjake (povjesničare, sociologe, politologe, ekonomiste, filozofe, antropologe itd.) u Republici Hrvatskoj, hrvatskoj dijaspori, kao i znanstvenike i stručnjake iz hrvatskog susjedstva da se prijave na skup koji će se održati 19. i 20. listopada 2020. u Zagrebu. Konferencija ima međunarodni znanstveni odbor i međunarodne suorganizatore.

Predviđeni paneli su: 1.) Političke i ekonomske uvjetovanosti iseljavanja; 2.) Demografski potencijali i gubici; 3.) Društvena i politička marginalizacija gastarbajtera; 4.) Politička emigracija (Hrvatski tisak u egzilu …); 5.) Gastarbajterski romantizam (san o povratku); 6.) Hrvatska umjetnost u egzilu (Hrvatski pisci, pjesnici, književnici u egzilu …); 7.) Identitetsko bogatstvo hrvatske dijaspore ( i uloga Hrvatskih katoličkih misija i hrvatskih udruga); 8.) Uloga gastarbajtera u obrani i oslobađanju Hrvatske. Ovim putem pozivamo i sve umjetnike na suradnju i doprinos temi, a također će biti organizirana izložba o Gasterbajterima u sklopu konferencije. Rok za predaju sažetaka je 15. srpanj 2020. godine. Sažetak rada ne smije sadržavati više od 500 znakova. Može biti napisan na hrvatskom/slovenskom/srpskom/bosanskom jeziku i isti na engleskom jeziku”. Recimo i to da su u organizacijskom timu ovog vleikoga događaja eminentni stručnjaci na oovm području prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Tado Jurić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Svaki ponedjeljak u drugom zagrebačkom kvartu odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak 1. lipnja 2020. godine u 20 sati kod spomenika hrvatskim braniteljima u Markuševcu, Trg svetog Šimuna, zapalit ćemo svijeće i pomolit se za sve poginule branitelje HOS-a, HV-a, HVO-a i MUPa.

Na inicijativu gospođe Mirjane Okun 29. travnja u Novom Jelkovcu kod križa zapaljene su svijeće i održana zajednička molitva za poginule članove HOS-a, HV-a, HVO-a i MUP-a, a posebno smo se prisjetili poginulih članova Prve satnije Ante Paradžik Jasenovac čija se imena nalaze na ploči koja je iz Jasenovca izmještena u Trokut (Novska).

Tom prilikom gospođa Mirjana Okun naglasila je kako su poginuli pripadnici HOS-a sudjelovali u obrani i dali život za Domovinu, dok slučajni predsjednik koji nije želio ovu hrvatsku domovinu pljuvanjem po HOS-u pljuje po hrvatskom narodu i cijelom Domovinskom ratu. U ponedjeljak 1. lipnja 2020. godine u 20 sati kod spomenika hrvatskim braniteljima u Markuševcu, Trg svetog Šimuna, zapalit ćemo svijeće i pomolit se za sve poginule branitelje HOS-a, HV-a, HVO-a i MUP-a.

Slijedeći ponedjeljak 8.lipnja o.g. počast ćemo odati u Petruševcu kod spomenika hrvatskim braniteljima. Inicijatori pozivaju hrvatsku javnost da organiziraju svaki tjedan odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima podsjećajući one koji Hrvatsku oružjem nisu branili kako nećemo dopustiti da prljaju svetu uspomenu na žrtvu hrvatskih ratnika.

Neka im je vječna hvala i slava!

S nama su!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Na Dan državnosti besplatno u Muzej Domovinskog rata u Karlovcu

Objavljeno

na

Objavio

Na Dan državnosti, 30. svibnja, ulaz u Muzej Domovinskog rata Karlovac -Turanj bit će besplatan za sve posjetitelje i to za sve sadržaje, među kojima je i dio vezan uz konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkoga Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990.

Riječ je o stalnoj izložbi o Karlovcu u razdoblju od 1991. do 1995. posvećenoj životu u gradu i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskog rata smještenoj u staroj austrijskoj vojarni, zgradi koju su branitelji tijekom Domovinskog rata ironično nazvali “Hotel California”.

Danas je i sama zgrada jedan od “muzejskih predmeta”.

Stalna izložba postavljena je na suvremen i interaktivan način što posjetiteljima omogućuje samostalno otkrivanje teme i istraživanje.

Dio izložbe posvećen je najmlađima, a riječ je o edukativnom kutiću u kojem kroz pitalice, slagalice i kviz mogu učiti o povijesti Domovinskog rata.

U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata. U vanjskom dijelu izložbe može se razgledati borbena tehnika, među kojom je i lovački zrakoplov MiG-21 bis.

Muzej će biti otvoren od 10 do 18 sati, s pauzom od 13 do 14 radi propisane dezinfekcije prostora. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari