Pratite nas

Naši u svijetu

U Mediteranu najviše ratnih brodova u suvremenoj povijesti – Lansiranje projektila bio test za Rusiju i Siriju – Na jugu Sirije SAD ubacuje pobunjenike koji ne uspijevaju zauzeti dio teritorija

Objavljeno

na

U isto vrijeme kada su se veliki amfibijski desantni brodovi iz sastava Crnomorske i Baltičke flote Novočerkask i Minsk zaputili ka ostatku ruske mornarice u Mediteranu, ministar obrane Ruske Federacije Sergej Shoigu je izjavio ‘kako će u onom trenutku kada dođu na svoja odredišta u Sredozemnom moru ruski brodovi iz operativne komande dobiti detaljnije upute’. U istočni Mediteran je blizu sirijske obale je 2. rujna pristigao i brod za praćenje i nadzor Priazovye, čija je zadaća ‘nadgledati moguću eskalaciju sukoba u Siriji’. Nakon toga Moskva zapovijeda premještanje u istočni Mediteran raketne krstarice Moskva, koja će se pridružiti ostatku brodovlja iz Baltičke i Crnomorske flote.

‘Krstarica Moskva upravo se kreće prema Gibraltaru. Za otprilike 10 dana ući će na prostor istočnog Mediterana gdje će preuzeti vodstvo nad pomorskim ruskim snagama’, izjavili su u ruskom ministarstvu obrane u četvrtak 4. rujna i dodali ‘kako će ruske pomorske snage biti raspoređene prije nego počnu pregovori između Vladimira Putina i Baracka Obame u St. Petersburgu’.

Ruski je predsjednik uoči konferencije G20 očigledno svima htio dati do znanja kako su njegove namjere kada je Sirija u pitanju itekako ozbiljne. Sama konferencija je umjesto razgovora o globalnim gospodarskim i financijskim problemima više ličila na igru živaca, otprilike kao u šahu u kojemu su velemajstori Rusi ili pokeraškom blefiranju po kojem su opet Amerikanci na prvom mjestu u svijetu. Tko je imao potez za šah mat ili pobjedničke karte, ovisilo je o tome tko ima ili nema dokaze o uporabi kemijskog oružja 21. kolovoza u Istočnoj Ghouti u blizini Damaska. Kako trenutno stvari stoje nitko od nas ne zna što tko drži u rukama, ali jednako tako znamo da se američki predsjednik razmeće ‘dokazima’ koje ne pokazuje javnosti i čiji ‘sadržaj’ znaju samo on i uski krug ljudi od njegovog povjerenja.

Ruska raketna krstarica ‘Moskva’

Kina također šalje jedan desantni amfibijski broj Type 071 – 999 prema Suezu

Kada je počela konferencija G20 i u trenutku kada je u St. Petersburgu s američkim predsjednikom Barackom Obamom kineski predsjednik Xi Jinping neformalno razmjenjivao par riječi, prema Siriji je plovio barem jedan desantni amfibijski brod kineske ratne mornarice: Type 071 – 999.

Citirajući kineske medije, ruski Vojni vjesnik navodi da Type 071/999 plovi prema Suezu i navode ‘kako slanje pomorskih snaga ima za cilj nadgledanje operacije NATO saveza i da je ova odluka donesena dva tjedna prije nego što će kineski ratni brod zaploviti prema Mediteranu’. To bi trebalo značiti da je Kina odlučila poslati svoj brod prije 21. 08 i napada u predgrađu Damaska zbog kojega je Obama odlučio ‘kazniti režim Bashara Al-Assada i povratiti kredibilitet i ugled Sjedinjenih Američkih Država’.

Kineski Type 071 – 999 koji prema ruskim vojnim izvorima plovi prema Suezu

Testiranje sirijske protuzračne obrane i ruskih radarskih sustava lansiranjem balističkih projektila u Mediteranu

3. rujna u 10 sati i 16 minuta radar OTH Voronezh-DM iz Armavira na jugu Rusije primjećuje lansiranje dva balistička projektila u Mediteranu, a koji su letjeli ka Siriji. Projektili su potom pali 300 kilometara od obale i Izrael je kasnije priznao ‘kako se radilo o rutinskoj vježbi’. Washington je iz početka negirao da ima bilo kakva saznanja o lansiranju, ali je nakon izjave izraelskog ministarstva obrane na kraju priznao kako je bio upoznat s operacijom, ali su i u Pentagonu ponovili ‘kako je riječ o ranije dogovorenoj vježbi’. Budući da do dan danas zbog kontroverznih izjava nitko ne zna s čime Sirija zapravo raspolaže, svakome je jasno da su Sjedinjene Države ovim potezom testirale sirijsku protuzračnu obranu.

Budući da se iz sigurnosnih razloga probna lansiranja moraju najaviti nekoliko tjedana ranije, lansiranje balističkih projektila u istočnom Mediteranu je bilo u suprotnosti s međunarodnim ugovorima o vojnoj suradnji. Tek kada su projektili pali u more, odgovornost je preuzeo Izrael. Rusko ministarstvo obrane je priopćilo ‘da su projektili lansirani iz središnjeg Mediterana i letjeli su ka istočnim obalama; prema Siriji ili Libanonu’.

Putanja projektila – Ispaljen je u središnjem Mediteranu i pao u more na 300 km od istočne mediteranske obale

Nakon što se više ništa nije moglo sakriti, Izrael je priopćio kako je isprobavao proturaketni obrambeni sustav Arrow, a za što im je kao meta poslužio projektil Silver Sparrow koji je simulirao let iranskog projektila Shahab-3 dometa 2.000 km. Cilj probnog lansiranja, prema riječima izraelskog ministarstva obrane, bio je ‘putem radara Super Green Pine slijediti putanju projektila-mete i informacije proslijediti u Centar za praćenje i nadzor Citron Tree. U pripremi ove operacije je sudjelovala američka agencija ‘Missile Defense Agency’, a polazna i točka udara su u potpunosti pod nadzorom područja kojeg pokriva radar iz Armavira. Cijeli tijek američko-izraelske operacije je kasnije objavljen u ruskim medijima.

Ruski ekspert Pavel Podvig tvrdi ‘kako sve navodi na razmišljanje da ruska vojska u potpunosti nadzire situaciju i kako operativna komanda ruske vojske u svakom trenutku zna što se događa i o tome izvještava predsjednika’.

Zamjenik ministra obrane Ruske Federacije Anatolij Antonov je naknadno izjavio ‘kako je probno lansiranje u puni stupanj pripravnosti podiglo cijeli Glavni stožer i snage za protuzračnu i svemirsku obranu ruske vojske’.

(Visoke tenzije na istočnom Mediteranu: ruski radari zabilježili ispaljivanje dvije balističke rakete)

Područje koje pokriva radarska postaja iz Armavira na jugu Rusije

Sirijska vojska odbila napad čiji je cilj bio zauzimanje teritorija na granici s Jordanom

Dok su trajale diplomatske aktivnosti, pregrupiranje oružanih snaga svjetskih super-sila i testiranje sirijske protuzračne obrane, sirijske trupe su na jugu zemlje uspješno odbile napad pobunjenika koje su u Jordanu pripremili američki instruktori i čija je zadaća bila zauzeti dio teritorija na južnom bojištu uz jordansku granicu, pozivajući se na zapadne diplomatske izvore prenosi World Tribune.

World Tribune piše kako je preko jordanske granice na sirijski teritorij ušlo nekoliko stotina pobunjenika kojima je zadaća bila zauzeti važno uporište na jugu zemlje. Pobunjenici su uspjeli ući u dubinu od 10 kilometara na sirijski teritorij, a potom su primijećeni od strane vladinih trupa koje su raspoređene u tom dijelu zemlje. Navodno se radilo o skupini od 600 egipatskih i saudijskih militanata, dobro naoružanih i opremljenih s protuzračnim i protutenkovskim ručnim bacačima, kao i opremom za noćno kretanje i borbena djelovanja. Postrojba se kretala u pravcu Damaska, ali na kraju nije uspjela izvršiti svoju zadaću i razbijena je u sukobu s vladinim snagama.

Sad je posve jasno koji je cilj bio zajedničkih američko-jordanskih vojnih vježbi koje su se prije dva mjeseca održale na samoj sirijskoj granici. Još tada su analitičari upozoravali ‘kako se vojne vježbe nikada ne održavaju uz granicu zemlje u kojoj traje građanski rat ili neki drugi oblik sukoba, osim ako se sudionici vježbi ne žele umiješati u sukob u tijeku’.
Odmah po završetku vježbi u Jordanu, 17. kolovoza dvije jedinice tzv. ‘Slobodne sirijske vojske’ koje su tamo prošle obuku prešle jordansko-sirijsku granicu i krenule prema Da’arai u koju, prema navodima washingtonskog dnevnog lista, nikada nisu stigle. Uništile su ih beduinske milicije i postrojbe druza koji su u otvorenom sukobu s FSA i Al-Nusra Frontom i ostalim ekstremističkim frakcijama. U isto vrijeme su se sirijski pobunjenici pokušali probiti i na Golanu dolazeći s izraelske strane. World Tribune piše kako su do 20. kolovoza su sve ove skupine likvidirane i Sjedinjene Države su izgubile svaku nadu da bi pobunjenici mogli uspješno odraditi zadaću i na jugu zauzeti dio teritorija koji bi trebao postati sirijski Benghazi, tj. teritorij u kojem će se ustrojiti tzv. ‘demokratska vlada slobodne Sirije’ i iz kojega bi se pokretale operacije kojima bi cilj bio poraziti sirijski vojsku i srušiti vladu u Damasku.

Washington je procijenio kako bi ova strategija mogla uroditi plodom jednako kao u Libiji, ali su očito zaboravili da Sirija nije Libija, te da Bashar Al-Assad nije Muammar Gaddafi. Mora se priznati kako Damask ipak ima moćnije saveznike od pokojnog lidera džamahirije, koji je do zadnjeg trenutka vjerovao kako ga jedan Sarkozy ili jedan Silvio Berlusconi ‘na kraju ipak neće izdati’ i to je bila njegova kardinalna greška. Sjedinjene Države to očito ne razumiju i misle da će Moskva, Teheran i Peking, a pogotovo Hezbollah i Palestinci olako promijeniti mišljenje. Dodajmo ovim deklariranim saveznicima i Palestince, Egipat i još neke svjetske zemlje, kao one diljem Latinske Amerike i Sjevernu Koreju čiji se lider Kim Jong-Un krajem srpnja u Pyongyangu sastao sa sirijskim visokim izaslanstvom i podsjećajući na herojski otpor američkom agresoru u korejskom ratu 1950.-1953. punu podršku sirijskom narodu.

Ruski analitičar Nikolaj Starikov uspoređuje ‘ponašanje Sjedinjenih Država s ponašanjem gorile koji se, kada želi izbjeći borbu, udara u prsa i urla iz sve snage, čime u stvari neprijatelju želi dati vremena da pobjegne’. Zanimljivo promišljanje ruskog analitičara i intelektualca iza kojega su brojna djela u kojima kritizira SAD i zapad općenito, no sve će biti puno jasnije nakon glasanja u Kongresu u kojem Obama traži potporu za još jedan besmisleni rat kojem se protive narodi cijelog svijeta.

PressTV | Interfax | Military Informant.com | RIA Novosti | Russian strategic nuclear forces.org | Advance.hr |  World Tribune

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Pet milijuna kuna za projekte hrvatske manjine u 12 europskih država

Objavljeno

na

Objavio

Pet milijuna kuna namijenila je hrvatska države u ovoj godini za programe/projekte organizacija hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, kako bi se ta sredstva dodijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je javni natječaj na koji su prijave moguće zaključno do 15. travnja.

Kultura, obrazovanje i znanost, razvoj organizacija hrvatske nacionalne manjine, prioritetna su područja u kojima se programi mogu prijaviti, no u obzir dolaze i oni s područja sporta, turizma, gospodarstva ukoliko pridonose očuvanju nacionalnog identiteta, jačaju položaj hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu te razvijaju njene odnose s Hrvatskom.

Od ukupno pet milijuna kuna, organizacijama hrvatske manjine u Srbiji namijenjeno je 1,3 milijuna, organizacijama u Sloveniji 550 tisuća kuna, po 500 tisuća organizacijama u Austriji i Mađarskoj, a 400 tisuća organizacijama u Crnoj Gori i Italiji.

Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu, 250 tisuća u Slovačkoj, sto tisuća u Češkoj te 50 tisuća kuna organizacijama u Bugarskoj.

Najmanji iznos koji se može dobiti po projektu je tri tisuće kuna, najveći ne može prijeći ukupan iznos raspoređen za pojedinu državu.

Na javni natječaj mogu se javiti kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske i dr. udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice hrvatske manjine u 12 europskih država koje promiču uvjerenja koja nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima, niti pravnim poretkom matične države, a upisane su odgovarajući registar.

Za projekte diljem svijeta 50 milijuna kuna 

Koji su uvjeti za prijavu, na koji se način podnose, koji je postupak njihova odabira i koji su kriteriji za ocjenjivanje, pitanja su na koja se odgovori mogu naći na mrežnim stranicama Središnjeg ureda www.hrvatiizvanrh.gov.hr..

Za provedbu 295 programa, Ured je u 2017., u suradnji s hrvatskim veleposlanstvima dodijelio manjinskim zajednicama u 12 europskih država 4, 5 milijuna kuna. Ukupno je te godine za infrastrukturne, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija diljem svijeta izdvojio 50 milijuna kuna, što je za trećinu više u odnosu na godinu prije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari