Pratite nas

U Mostar stigli predsjednici Josipović, Nikolić, Vujanović i predsjedatelj Izetbegović

Objavljeno

na

U Mostar su danas stigli predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić kako bi potpisali “Deklaraciju o ulozi države u procesu rješavanja pitanja osoba nestalih uslijed oružanog sukoba i povreda ljudskih prava”.

Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) domaćin je potpisivanja Deklaracije.

predsjednici-nestali-mostarSvrha deklaracije jeste definirati uloga država u traženju nestalih iz sukoba i kršenja ljudskih prava. Prvi potpisnici međunarodne deklaracije su one zemlje i njihove zemlje nasljednice koje su bile strane u Daytonskom mirovnom sporazumu.

Od 40 000 osoba koje su nestale tijekom oružanih sukoba iz 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji, pronađeno je njih više od 70 posto. Ovo je bez presedana u bilo kojem post-konfliktnom kontekstu u svijetu, navodi se u priopćenju ICMP-a.

– Deklaracija koja se danas potpisuje je uzajamno prepoznavanje postignuća Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije i bit će iskorištena da unaprijedi principe koji čine osnovu njihovih postignuća – izjavio je predsjedavajući ICMP-a Thomas Miller tijekom događaja kojemu su nazočil predstavnici vlada u regiji, nevladinih organizacija i diplomatske zajednice.

On je dodao kako su zemlje ove regije pokazale značajnu sposobnost zemalja u preuzimanju procesa traženja velikog broja nestalih osoba, kako putem lokalnih institucija tako i putem specijaliziranih međunarodnih mehanizama, kao što je ICMP.

Deklaracija naglašava primarnu odgovornost državnih tijela u radu na pitanju nestalih i potrebu da se osigura da mehanizmi i metode koje se koriste poštuju ljudska prava i principe vladavine zakona. Ona također osigurava da se podrže prava članova obitelji nestalih; da preživjeli i civilno društvo imaju pristup informacijama u svezi sudbine i pravilne istrage te da osigura uvjete kako bi odgovorne i pravične državne institucije radile na nepravdama iz prošlosti.

Deklaracija je međunarodni instrument i ICMP će potaknuti druge zemlje na zapadnom Balkanu i u drugim dijelovima svijeta da je potpišu. Zemlje kao što su Argentina, Čile, Južna Afrika i mnoge druge koje se suočavaju s pitanjem nestalih osoba također će biti pozvane na njezino potpisivanje.

Svečanosti potpisivanja nazočit će i članovi obitelji nestalih, uključujući članove regionalne koordinacije asocijacija obitelji iz bivše Jugoslavije kao i istaknute članove međunarodne zajednice, uključujući OESS kojega predstavljaju specijalni predstavnik Predsjedavajućeg OESS-a za zapadni Balkan, veleposlanik Stoudmann i zamjenica visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Flavia Pansieri, navodi se u priopćenju.

ICMP je inače uspostavljen 1996. god. na samitu G-7 u Lionu u Francuskoj kao podrška Daytonskom mirovnom sporazumu. Aktivno je aktivno uključen u pomaganje vladama i drugim institucijama u cijelom svijetu u radu na pitanju nestalih osoba iz oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava, nesreća, organiziranog kriminala i drugih uzroka.

izvor i foto/bljesak.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Andrej Plenković: Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska želi intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama kako bi građani bili s njima upoznati, a Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus, izjavio je u petak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

“Želimo intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama jer je važno da naši građani budu upoznati. Ponavljam još jednom da Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus”, rekao je Plenković na početku drugog dana sastanka na vrhu EU-a.

Komentirajući zaključke Europskog vijeća u kojima je Hrvatska zadužena da da pripremi stajalište Vijeća o Konferenciji o budućnosti Europe, premijer je rekao kako predstojeća konferencija nije jednokratni događaj, nego proces koji je uključiv i u kojem će sudjelovati Komisija, Vijeće, Europski parlament, nacionalni parlamenti i svi zainteresirani.

U zaključcima koje su čelnici zemalja članica usvojili u petak u ranim jutarnjim satima, “Europska vijeće poziva hrvatsko predsjedništvo Vijeća da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju te konferencije te da na temelju toga surađuje s Europskim parlamentom i Komisijom”.

Iz zaključaka slijedi da čelnici EU-a prioritet žele dati provedbi dogovorenih politika i postizanju konkretnih rezutata, a ne promjeni institucija što bi tražilo promjene ugovora, a što opet malo znači građanima.

“Europsko vijeće podsjeća na to da bi prednost trebalo dati provedbi Strateškog programa dogovorenog u lipnju i postizanju konkretnih rezultata u korist naših građana. Konferencija bi trebala doprinijeti srednjoročnom i dugoročnom razvoju naših politika kako bismo se mogli bolje suočiti s trenutačnim i budućim izazovima”, kaže se u zaključcima.

Čelnici EU-a podržali su cilj da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralna, s tim da se Poljska u ovom trenutku nije mogla obvezati na to. To znači da Poljska nije blokirala donošenje zaključaka, nego da se zasad ne može obvezati.

“Kompromis koji je postignut je održiv. Ono što je važno jest da Hrvatska želi biti dio Europe i dio globalnih aktivnosti koji idu u korak s onim što je bitno za zaštitu okoliša, što je bitno za smanjivanje svih mogućih oblika zagađenja i sa te strane mi očekujemo da i za vrijeme našega predsjedanja tema klime, tema koja je globalno broj razini broj jedan bude u fokusu”, rekao je Plenković.

Plenković je istaknuo da prilagodbe ekološkoj tranziciji koštaju neke države puno, neke malo manje i da nije ista pozicija zemalja na zapadu kontinenta i onih na istoku.

“Što ste dulje bili u demokraciji, što ste dulje bili na zapadu, što ste imali veću šansu da se razvijate, time ste prilagođavali svoju industriju zahtjevima zaštite okoliša, borbi protiv klimatskih promjena. Što ste kraće bili dovoljno ekonomski snažni da taj proces možete pratiti, treba vam više vremena, to vas više košta pogotovo ako ste velika zemlja s industrijom čija prilagodba zahtjeva trošak”, rekao je Plenković.

Čelnici EU-a ponovno će o klimatskim promjenama raspravljati na samitu u lipnju sljedeće godine, a do tada bi Komisija trebala izići sa zakonodavnim prijedlozima u vezi sa Zelenim planom, koji je Komisija objavila u srijedu, a koji je okvirni dokument iz kojeg će se izvesti niz zakonskih akata koji će biti predloženi sljedećih mjeseci. To između ostaloga uključuje i uspostavu fonda za pravednu tranziciju, što bi moglo Poljskoj, koja je uvelike ovisna o ugljenu, da prihvati i obveže se na ispunjenje zajedničkog cilja.

Čelnici EU-a u petak će razgovarati i o brexitu, nakon što je Konzervativna stranka Borisa Johnsona dobila vrlo komotnu većinu, a to znači da je sada posve izvjestan izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 31. siječnja.

Nakon ovih izbora “dobili smo jasnoću, stvorene su pretpostavke za ratifikaciju sporazuma o izlasku i nakon 31. siječnja Velika Britanija više neće biti članica. To je ta jasnoća koja je najbitnija i sada trebamo pristupiti izradi pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima”, rekao je Plenković. (Hina)

 

Britanski izbori: Uvjerljiva pobjeda konzervativaca, potop laburista

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mi Mađari smo od uvođenja sankcija Rusiji izgubili osam milijardi dolara

Objavljeno

na

Objavio

Mađarska je od uvođenja sankcija Rusiji izgubila osam milijardi dolara zbog pada trgovinske razmjene dviju zemalja, izjavio je u petak mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó.

“Mi Mađari smo od uvođenja sankcija izgubili osam milijardi dolara. Naš cilj je i dalje podržati mađarska poduzeća na ruskom tržištu”, rekao je Szijjártó na otvaranju ureda mađarske Agencije za razvoj izvoza u Moskvi.

“Kada govorimo o EU-u i njegovim odnosima s Rusijom, obično čujemo riječi ‘konflikti’ i ‘rasprave’, no to je samo površina i, vrlo često, predstava, jer zapravo kad pogledamo kako zaista stoje stvari, vidimo snažnu gospodarsku suradnju između zapadnoeuropskih zemalja i Rusije unutar koje se odvijaju trgovina i investicije”, rekao je Szijjártó.

Mađarska je po njegovim riječima uoči sankcija 2014. godine imala godišnju vrijednost trgovinske razmjene s Rusijom od 10 milijardi dolara, a prošle godine ona je iznosila 6,7 milijardi dolara.

Ne podupre li Mađarska svoja poduzeća, ne može računati na njihov uspjeh na ruskom tržištu u budućnosti, istaknuo je mađarski ministar.

Ured mađarske Agencije za razvoj izvoza u Moskvi, uz Rusiju pokriva Kazahstan, Bjelorusiju, Gruziju i Azerbajdžan. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari