Pratite nas

U Mostaru su nerede vodili narkoman i sin milijunaša

Objavljeno

na

Članovi tzv. plenuma svoj ionako nepostojeći legitimitet dodatno su diskreditirali kriminalnim zahtjevima za oslobađanje od kaznene odgovornosti počinitelja kaznenih djela 7. veljače

[dropcap]K[/dropcap]ao malo koji političar u BiH član Predsjedništva SDA i federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan otvoreno iznosi svoj stav o pozadini nedavnih prosvjeda, zahtjevima plenumaša i odnosima u Vladi Federacije. Vrlo otvoreno govori i o odgovornosti i stanju u SDA, kao i mogućoj suradnji svoje stranke s HDZ-om BiH. No, najoštriji je u ocjeni postupaka i politike Fahrudina Radončića, čija će stranka biti jedan od glavnih rivala SDA na predstojećim izborima.

• Kako ocjenjujete nedavne prosvjede i sve ono što je uslijedilo nakon toga, uključujući smjenu četiri županijske vlade?

Prosvjedi su u početku bili opravdani, civilizirani i sukladno demokratskim standardima. Međutim, netko je iskoristio opravdano nezadovoljstvo obespravljenih radnika te njihove opravdane zahtjeve i prosvjede pretvorio u nasilje i pokušaj državnog udara. Tko je taj netko nismo znali dok se sam nije počeo javljati i svojim nas stavovima uvjeravati da je baš on taj koji stoji iza svega. Neke od četiri vlade koje su podnijele ostavke već su imale izglasano nepovjerenje, neke su mogle i trebale dati ostavke i prije ovih demonstracija. Međutim, nadam se da u procesu izbora novih vlada neće doći do povreda demokratskih principa koje samo mogu iznjedriti lošija rješenja od onih prethodnih.

• Dakle, vjerujete da u svemu ima neke političke ili druge pozadine?

Samo krajnje neupućen ili zlonamjeran čovjek može vjerovati da je sve ovo bilo spontano. Dosta ljudi je opravdano nezadovoljno, ali ti ljudi su dostojanstveno prosvjedovali i nisu palili zgrade institucija. To su uradili plaćenici. Tko ih je platio ne znam, nemam dokaze, ali pretpostavljam da ih je platio onaj koji ih brani, opravdava njihova kaznena djela i za njih traži amnestiju. Angažiranjem plaćenika sa zadatkom paljenja institucija i fizičkog rušenja poretka htjelo se izvršiti državni udar i preuzeti vlast, te izliječiti frustraciju s izbora 2010. i 2012. godine. Nose li ljudi spontano uz sebe molotovljeve koktele dok šetaju pa ih onako slučajno i spontano bace na policajce ispred zgrade županije?

Hodaju li ljudi u Sarajevu s fantomkama ili maskama na licu pa su spontano s tim fantomkama i maskama došli na demonstracije? Razgovarao sam sa nekolicinom specijalaca koji su tog 7. veljače bili na dužnosti i rekli su mi da su demonstranti, točnije kazano plaćenici, bili bolje opremljeni od policije. Je li to spontano?

Kamenje kojim su gađali policiju je bilo oštro i netipično za sarajevske parkove. Odakle im takvo kamenje? A u isto vrijeme ministar sigurnosti koji kaže da nije nadležan intervenirati, sam sebe demantira, jer ipak intervenira, ali na način da upozorava i prepada županijske ministre i ravnatelje da moraju djelovati na najvećem stupnju tolerancije, što je doprinijelo nepravodobnoj i neadekvatnoj intervenciji. Dvije osobe koje su privedene od MUP-a HNŽ-a zbog nereda u Mostaru su momci koje igrom slučaja neizravno poznajem još iz srednje škole, a jasno se vide i na fotografijama koje su objavljene na portalima. Jedan je ortodoksni narkoman, a drugi je razmaženi problematični sin roditelja milijunaša! I oni su se spontano okupili i organizirali da pomognu obespravljenim radnicima?

• Kako gledate na zahtjeve koji se pojavljuju na tzv. plenumima?

Prije svega, moram kazati da su članovi tzv. plenuma svoj ionako nepostojeći legitimitet dodatno diskreditirali kriminalnim zahtjevima za oslobađanje od kaznene odgovornosti počinitelja kaznenih djela 7. veljače. Ostali zahtjevi koji se tiču mjera za izlazak iz krize su površni i ne rješavaju bit problema. Meni kao ministru je najlakše ispoštovati zahtjeve plenuma i smanjiti troškove goriva. Vozni park u Federalnom ministarstvu kulture i sporta sastoji se od “škode superb” stare devet, “škode fabije” stare osam i passata od 10 godina.

Meni ne treba plenum pa da znam da u ovakvim vremenima nije opravdano voziti skupe službene automobile. Izlazak iz krize je mnogo složeniji nego što plenumaši misle. Izlazak je u novim investicijama i povećanju BDP-a. A što imamo danas, mjesec dana nakon aktivnosti plenuma?

Smanjenje svih pozitivnih ekonomskih pokazatelja, smanjenje potrošnje, radnje su prazne, turisti otkazuju aranžmane za BiH, tko je mislio garažu praviti odustao je, a kamoli veliki investitori kojima ne pada na pamet dolaziti i investirati u zemlju u kojoj se pali zgrada Predsjedništva i druge institucije.

Plenum je pokazao da su gori od najlošijih političara. Ponašaju se krajnje diskriminirajuće – zabranjuju prisustvo na sjednicama plenuma medijima, građanima koji su članovi stranaka, u Tuzli čak svima koji imaju veze s bilo kojom vjerom! I takvi će nas izvesti iz krize!? U Mostaru istaknuti član plenuma koji istupa u medijima kao borac za bolje sutra s posebnim osvrtom na borbu protiv nepotizma je osoba koju je otac postavio za asistenta na fakultetu gdje je otac u vrijeme postavljenja sina bio dekan. I dok je završavao fakultet, tata je bio dekan. I umjesto da ga je stid proći ulicom, on na televiziji priča o nepravdi i nepotizmu. I on poziva na prosvjede! I njemu se neko odazove svaki dan. Za ne povjerovati!

• Već na idućem parlamentarnom zasjedanju naći će se inicijativa SDA za smjenu ministra sigurnosti BiH. Smatrate li da će biti dovoljno političke potpore da ovaj prijedlog SDA bude prihvaćen?

Osobno se nadam da će konačno prevladati razum i da će taj čovjek biti smijenjen. Meni nije jasno kako netko tko je privođen 1993. zbog poticanja na državni udar može odmah nakon toga pridobiti naklonost vladajuće strukture, pa onda kad ta struktura dođe pameti i shvati s kim je imala posla dođe druga koja pravi još goru grešku pa ga postavlja za ministra, i to ni manje ni više nego sigurnosti. Ali hvala Bogu izgleda da je nakon ovih posljednjih događanja svatko shvatio o kome i o čemu se tu radi. Nadam se da će ovo biti početak legalnoga neutraliziranja političkoga utjecaja čovjeka koji je već privođen zbog poticanja na državni udar, čovjeka koji pred početak demonstracija ide kod Vučića po instrukcije, što je i sam priznao. Znam da će biti stranih diplomata i dužnosnika koji će žaliti ako spomenuti gospodin bude smijenjen. Što se tiče mene i dobrog dijela bh. javnosti, slobodno ga mogu povesti sa sobom u svoje zemlje i tamo ga – kao naturaliziranoga državljanina – postaviti za ministra, ako im je već toliko dobar i drag.

• O kakvom državnom udaru govorite?

Općepoznata je činjenica da je gospodin Radončić u vrijeme rata bio desna ruka Sefera Halilovića, zapovjednik Stožera vrhovnog zapovjedništva Armije RBiH, koji je u lipnju 1993. smijenjen i postavljen za načelnika Stožera, ali nikome nije poznato koju je dužnost službeno u Stožeru obnašao Radončić.

Halilović je smijenjen iz razloga što je neutralizirao ustavnu ulogu civilnog zapovjedništva, a nakon smjene je poticao određene postrojbe na neposlušnost novom zapovjedniku i generalno civilnoj vlasti tj. Predsjedništvu na čelu s Alijom Izetbegovićem, što je trebalo dovesti do državnog udara. U jesen 1993. nakon što su se Halilovići i Radončić vratili iz Grabovice, Radončić je priveden u pritvor zbog sumnji da je poticao na neposlušnost postrojbi s ciljem izazivanja državnog udara. O tom svjedoče i zapisnici sa saslušanja zapovjednika 9. motorizirane brigade Armije RBiH Ramiza Delalića. Iz nekih razloga, iako je bilo dosta onih koji se nisu slagali, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je u prosincu 1993. donijelo odluku da se Radončić oslobodi i da se ne vodi sudski proces protiv njega, odnosno da se amnestira od odgovornosti.

• Hoće li i kako sve ovo što se događalo oko prosvjeda utjecati na predizbornu kampanju? Koliko će neuspjeh pojedinih županijskih vlada u kojima je participirao SDA pa i federalne, ugroziti izborni rezultat SDA?

Svakako da od svog dijela odgovornosti ne bježimo. SDA je u ovom mandatnom razdoblju druga stranka po snazi, kapacitetu sudjelovanja u vlasti i sukladno tomu može snositi i odgovornost. U županijama je SDA imao dva premijera i sudjeluje samo u tri županije u vlasti. Situacija u zemlji je generalno teška i svaka stranka, pa tako i SDA, ako želi poboljšati stanje u zemlji, treba zahvaliti određenim kadrovima koji snose najveći dio odgovornosti za neke neuspjele procese i tešku situaciju. Ako SDA ne uradi ništa na tom polju smatram da bi sva ova događanja mogla negativno utjecati na izborni rezultat SDA.

• Stječe se dojam da su odnosi između SDA i SDP-a u federalnoj Vladi ponovno “normalizirani”. Kako biste ocijenili sadašnji rad Vlade, posebno imajući u vidu sve što se događalo u odnosima između ove dvije stranke?

SDP je shvatio svoju grešku zvanu Fahrudin Radončić. SDA ju je shvatio malo ranije. Ali bitno je da smo shvatili gdje smo griješili. Na taj se način stvorila pretpostavka za normalizaciju odnosa i sada Vlada FBiH funkcionira vrlo dobro.

• Vi dolazite iz županije u kojoj mnogo toga ovisi o odnosu SDA i HDZ-a BiH. Mogu li te dvije stranke riješiti ključna otvorena pitanja u Mostaru, mješovitim županijama pa i Federaciji, kako bi se relaksirali i odnosi između dva naroda?

Ne da mogu nešto učiniti, nego i moraju. A sve će ovisiti o izbornom kapacitetu. Ako SDA i HDZ ponovno dobiju povjerenje naroda smatram da trebamo iskreno pogledati u oči jedni drugima i priznati greške koje su počinjene s obje strane i na tim temeljima graditi odnose koji će doprinijeti jačanju povjerenja među narodima i građanima.

facebook komentari

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari