Pratite nas

Kultura

U Muzeju je predstavljen život i kultura Hrvata katolika u Rami

Objavljeno

na

Doći u Ramu, a ne posjetiti, ako se tako može reći, srce Ramskog jezera, Šćit, bio bi zaista pravi grijeh.

Tu se, okružen prekrasnim jezerom, smjestio franjevački samostan koji zajedno s crkvom, muzejom i Kućom mira čini skladnu cjelinu s prirodom.

Ovo mjesto stoljećima okuplja brojne vjernike, a otkako je otvoren etnografski muzej, i brojne turiste koji dolaze kako bi vidjeli kako je to nekada živio ramski puk.

muzej_franjevackog_samostana_rama_scit_2

Jedina u BiH

Muzej franjevačkog samostana Rama-Šćit, postavljen u starom samostanu, jedinstvena je građevina u BiH, jedina takve vrste iz vremena turske vladavine u Bosni i Hercegovini, izgrađena 1857. godine.

Zasluga za otvaranje ovog jedinstvenog muzeja pripada fra Mati Topiću koji je kao gvardijan franjevačkog samostana Rama-Šćit, uspio realizirati svoju viziju vezanu za očuvanje kulturne baštine svog zavičaja kada je obnovio i u funkciju stavio urušenu zgradu staroga šćitskog samostana. Svoju je zamisao proveo u djelo uz pomoć svojih župljana, brojnih drugih Ramljaka i drugih ljudi dobre volje, kao i financijsku potporu Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine te Vlade Republike Hrvatske.

rama stara

Povratak u prošlost

Prelaskom preko praga vrata ovog muzeja kao da ste zakoračili u prošlost. A kako bi vam se do kraja dočarala kultura i tradicija ramskog kraja, dok obilazite ovaj muzej, do ušiju vam dolazi melodična glazba bećarca i gange, tipičnog ramskog melosa čime je stvoren zaista impresivan ugođaj.

Lutke u prirodnoj veličini odjevene u tradicionalnu ramsku narodnu nošnju, pored ognjišta, pokućstva i posuđa, raznorazni alat i oruđe koji su Ramljaci nekada koristili, lonci, ćupovi, bešike za dijete, stupe za stupanje žita, stupica za lovljenje miševa, sepeti, kašikar za čanke, tepsije, kašike i mišače, stanovi za tkanje te brojni drugi predmeti koje su ukućani rijetko koristili ili ih prestali koristiti…, sve se to danas može pronaći još samo u ovom muzeju i sve ovo većinom su donirali sami Ramljaci podarivši sačuvane uspomene na pretke i minulo doba te predmete koje su sami izradili po ugledu na tradicionalne oblike i donedavna ih koristili svakodnevno.

Muzej ima 830 četvornih metara izložbenog prostora i proteže se kroz četiri etaže.
Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava, stambene kulture. Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost – proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u uporabi. Tu je i fratarska samostanska ćelija – soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama i faunu – porodice životinja u punoj životnoj formi.
Etnografski postav sadrži približno 1200 eksponata, preko kojih su predstavljeni tradicionalni život i kultura Hrvata katolika u Rami. U ovim eksponatima što potječu poglavito iz Gornje, Srednje i Donje Rame, te s doljansko-sovićko-risovačkog prostora, uglavnom su predočene tradicionalne vrednote ramske materijalne kulture 19. i 20. st.

rama scit iz zraka

Svjedok stradanja i opstanka

Za to vremensko razdoblje originalnim predmetima, fotografijama i legendama predočeni su gospodarstvo, gospodarski objekti, gospodarski alat, oruđa i naprave, prijevozna sredstva za prijenos dobara, stambena kultura, nošnja, seoski obrti, te tekstilna radinost, kao i neki drugi vidovi domaće kućne radinosti. Eksponati, svjedoci življenja hrvatskog puka Rame u krajnje skromnim uvjetima, većinom su rukotvorine samoukih seljana, od kojih su tek neki postali specijalizirani obrtnici. Njihovo umijeće ponajprije se temeljilo na iskustvima prenošenim s koljena na koljeno. Zastakljene vitrine rezervirane su za komplete nošnji i još neki tekstilni materijal, a posebno su zanimljivi izlošci tradicionalne odjeće s manje ili više izraženim lokalnim obilježjima, koji Ramkinje i Ramljake čine prepoznatljivim.

Zanimljivost u muzeju je soba za mladence, onako kako je nekad izgledala soba jedne bogate obitelji, budući da su u ovom, u prošlosti siromašnom kraju, mladenci gotovo redovito jedno određeno vrijeme spavali u mogazi.

Tu je još i soba nazvana “soba fra Jeronima Vladića” koja odiše ozračjem iz pretprošlog stoljeća kada su u samostanu stanovali samo franjevci koji su se družili i ponosili pročitanim knjigama.

O Muzeju bi se mnogo dalo pisati, no teško ga je na taj način dočarati ili na bilo koji drugi. Jednostavno, kako je rekao sadašnji gvardijan fra Tomislav Brković, treba doći i – vidjeti.

Na kraju kažimo kako je zgrada Muzeja svojevrstan svjedok stradanja i patnji Ramljaka i njihovih fratara, ali i svjedok njihova opstanka unatoč teškoj i bespoštednoj životnoj borbi koja im je bila sudbina stoljećima.

 

Dnevni list/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kultura

Etno skupina’ Čuvarice’ izdale novi spot za pjesmu ‘Zemljo moja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Pred nama je još jedan uradak Etno skupine ”Čuvarice”. Ovaj put riječ je o pjesmi ”Zemljo moja” s njihovog albuma ”Divojka”.

Tekst za ovu pjesmu i za brojne druge, napisao je Žarko Madžar, glazbu David Glibo, a aranžman Josip Vukoja. Spot je napravljen u produkciji Moment catchers-a: Maria i Matee Beljo, dok scenarij potpisuje Miroslav Ristanović.

Tema pjesme trenutačno je stanje i brojni odlasci ljudi iz cijele BiH i Hrvatske pa tako i Rame. Uloge majke i sina u filmu igraju Anđa i Toni Kolakušić. A lokacije koje su izabrali za snimanje rubni su dijelovi Rame: Pakline, Makljen, Ljubunci i Etno selo „Remić“.

Etno skupina “Čuvarice“ kroz ovu pjesmu i spot nam poručuju da je jedan rodni kraj bez obzira gdje bili.

ZEMLJO MOJA

Zemljo moja mati mila, vapi plače dušom svom
u crno se sva zavila gledajući pusti dom.
Otišla su dica njena u tuđini grade dom
i zato je ucviljena tamo nisu svoj na svom.

Ref. Majka sinu poručuje, ma kud pošo sinko znaj
samo ovo tu je tvoje i jedan je rodni kraj.

Rasula se njena dica na sve strane svita tog
a ona ko golubica usred gnijezda rasutog.
Tuđina je teret svima tu živjeti lako nije
samo jedna zemlja ima gdje te sunce uvijek grije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Ponosan sam ja na tebe i uvijek će tako biti

Objavljeno

na

Objavio

🇭🇷Koliko očeva ugradi svoj život
u temelje naše Domovine? 🇭🇷
Pa danas mnogima nedostaje njihov

ZAGRLJAJ

Sjećam se onog dana
kada ode dragi oče,
osta’ majka uplakana
i ja uz nju k’o siroče.

Kažu da si život dao
za slobodu domovine,
a ja tada nisam znao
da se za slobodu gine.

Pitao sam svako veče’:
Kada će se vratit tata?
Sve dok majka mi ne reče:
Ne vrate se svi iz rata!

Tvoj otac sada s neba
od svakog zla te štiti,
uz tebe je kada treba,
pa ponosan moraš biti!

Ponosan sam ja na tebe
i uvijek će tako biti,
al’ bi dao pola sebe
da te mogu zagrliti!

Spleli bi se prsti mali
čvrsto oko tvoga vrata,
jedino što sad mi fali,
tvoj zagrljaj,dragi tata!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari