Pratite nas

Iz Svijeta

U Njemačkoj od 2016. spriječeno sedam terorističkih napada

Objavljeno

na

Njemačke vlasti su, od napada na božićni sajam u Berlinu 2016., spriječile sedam terorističkih napada, rekao je predsjednik Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA) Holger Muench u razgovoru za dnevnik Rheinische Post od srijede.

„Napad poput onoga na božićni sajam u Berlinu više nije moguć”, rekao je Muench. On je potvrdio kako su tada postojale „slabe točke“ koje se prije svega odnose na rad pravosudnih organa u Njemačkoj.

„Počinitelj Anis Amri se nalazio pod prismotrom vlasti koje su do trenutka napada trebala djelovati, a nisu. Danas je tako nešto isključeno“, rekao je Muench povezujući to s boljom povezanošću institucija kako na saveznoj razini, tako i na razini saveznih pokrajina.

On je napomenuo da je od 2016. spriječeno „sedam pokušaja terorističkih napada“ ne ulazeći u detalje. On je istodobno ukazao na porast broja potencijalno opasnih islamista u Njemačkoj.

„Broj potencijalno opasnih islamista se od 2013. upeterostručio te sada iznosi oko 680 », rekao je Muench.

Čelnik saveznog ureda za borbu protiv kriminala istodobno je najavio i pojačanu borbu protiv terorizma neonacističke desnice, za što je već odobreno povećanje broja osoblja u BKA.

„Nakon napada na sinagogu u Halleu i ubojstva političara Luebkea moramo pojačati borbu i na tom političkom spektru“, zaključio je predsjednik BKA. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Turska će tijekom molitve pokrivati mozaike u Aji Sofiji

Objavljeno

na

Objavio

Mozaici u istanbulskoj Aji Sofiji bit će pokriveni zastorima ili laserima tijekom muslimanske molitve, najavio je u ponedjeljak glasnogovornik vladajuće turske Stranke prava i razvoja (AKP) nakon što je predsjednik Tayyip Erdogan taj muzej pretvorio u džamiju.

Kršćanske ikone bit će otkrivene i otvorene za sve posjetitelje sve ostalo vrijeme, a ulaz će biti besplatan, rekao je Omar Celik.

Još nije razjašnjeno kako će se laserima pokrivati mozaici.

Predsjednik Tayyip Erdogan proglasio je u petak istanbulsku Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, nakon što je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej 1934. bilo nezakonito.

Ta je odluka izazvala kritike i zabrinutosti u svijetu, uključujući Grčku, SAD i Rusiju, kao i UNESCO i papu Franju koji je rekao da ga je “pogodila” ta odluka.

Celik je na konferenciji za medije rekao da je najveće nepoštovanje spram Aje Sofije u povijesti pokazala Sveta Stolica.

On je rekao da su pravoslavni kršćani godinama trpjeli uslijed “latinske invazije” koju je vodio Vatikan u 13. stoljeću kada su križari opljačkali baziliku.

Američki State Department objavio je u petak da je “razočaran” odlukom turske vlade o promjeni statusa Aje Sofije, a grčki premijer Kyriakos Mitsotakis kazao je u petak da “na najoštriji način” osuđuje odluku Turske da Aju Sofiju pretvori iz muzeja u džamiju.

Grčka je poručila da će odluka imati posljedice po odnose dvije zemlje i turske veze s Europskom unijom.

Čelnik krajnje desne talijanske stranke Liga Matteo Salvini predvodio je prosvjed pred turskim konzulatom u Milanu.

“Zaustavit ću svaku vrstu financijske pomoći turskom režimu i jednom za svagda okončati bilo kakvu pretpostavku ulaska Turske u Europsku uniju jer smo dali više od deset milijardi eura režimu koji pretvara crkve u džamije te mislim da su prešli granicu”, rekao je.

UNESCO je u petak rekao da će zbog prenamjene preispitati status Aje Sofije kao svjetske baštine.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je rekao u ponedjeljak da je Ankara iznenađena reakcijom UNESCO-a te da će ga izvijestiti o daljnjim koracima koji će biti poduzeti vezano uz Aju Sofiju.

“Mi moramo zaštititi baštinu naših predaka. Funkcija može biti ovakva ili onakva, to nema veze”, rekao je Cavusoglu državnoj televiziji TRT Haber.

Aja Sofija, bazilika iz šestog stoljeća, koja zbog svoje arhitekture privlači turiste iz cijelog svijeta, pretvorena je u džamiju nakon što je osmanski vladar Mehmed II. osvojio Carigrad 1453. godine.

Prenamijenjena je u muzej 1935., u prvim danima moderne sekularne turske države pod Mustafom Kemalom Ataturkom.

“Odluka vlade iz 1934. koja je okončala njezinu namjenu džamije i koja ju je definirala kao muzej, nije bila u skladu sa zakonima”, navelo je u presudi Državno vijeće, najviši turski upravni sud u Ankari, referirajući se na edikt koji je potpisao Ataturk.

Udruga koja je pokrenula slučaj i pravnu bitku dugu 16 godina tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. nakon što je osvojio tadašnji Konstantinopolis, današnji Istanbul. (Hina)

Papa Franjo je ‘vrlo pogođen’ odlukom da se Aja Sofija pretvori u džamiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Konačni rezultati predsjedničkih izbora u Poljskoj: Andrzej Duda osvojio 51 posto

Objavljeno

na

Objavio

Aktualni predsjednik Andrzej Duda osvojio je novi petogodišnji mandat s 51 posto glasova u nedjelju, prema konačnim rezultatima koje je u ponedjeljak navečer objavilo izborno povjerenstvo.

Dudin protukandidat, liberalni gradonačelnik Varašve Rafal Trzaskowski, osvojio je 49 posto glasova.

Oba kandidata dobila su više od 10 milijuna glasova, što je prvi takav rezultat u demokratskoj Poljskoj.

Odziv na izbore iznosio je 68,2 posto glasova i najviši je u zadnjih 25 godina u toj zemlji.

Dosadašnji predsjednik Duda veliki je vjernik i saveznik vladajuće “nacionalističke” stranke Pravo i pravda (PiS). Njegova pobjeda otvorila je put za nastavak reformi pravosuđa i medija za koje Europska komisija (EK) tvrdi da potkopavaju demokraciju.

Duda većinom podržava politiku PiS-a, pa će njegova pobjeda značiti nastavak sukoba između Varšave i Bruxellesa u vrijeme dok se EK bavi zdravstvenom i ekonomskom krizom koronavirusa.

Duda je uoči izbora koji su bili odgođeni pa održani usprkos pandemiji koronavirusa, vodio oštru kampanju “homofobnim izjavama, napadima na privatne medije” i tvrdnjama da njegov suparnik služi stranim interesima.

Trzaskowski je odbio te optužbe istodobno najavljujući da će popraviti poljske odnose s Europom i koristiti predsjedničku ovlast veta za zaustavljanje zakona koji potkopavaju vladavinu prava.

Prije 2015., kad su Duda i PiS preuzeli vlast, Poljska je imala iznimno proeuropsku vladu, a politički sporovi vodili su se oko pitanja klimatskih promjena i migracija.

Razdor između EU-a i konzervativne poljske vlade vidjet će se već ovaj tjedan kad će se europski čelnici okupiti da rasprave višegodišnji europski proračun.

Bruxelles je sve glasniji u zahtjevu da se financiranje uvjetuje poštivanjem vladavine prava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari