Pratite nas

Naši u svijetu

U organizaciji Hrvatskog doma Beč održan velik skup Hrvata u Austriji – Odaslane poruke okupljanja i zajedništva

Objavljeno

na

Zajedništvo, jedinstvo, okupljanje i čvršće međusobno povezivanje, glavne su poruke s Prvog kongresa hrvatskih udruga u Austriji održanog u kongresnoj dvorani svjetski poznatog Austria Center Vienna u Beču, istaknuto je u priopćenju što ga je objavio organizator.

Organizator skupa – Hrvatski dom Beč na jednom je mjestu uspio okupiti i spojiti brojne goste iz javnog i društvenog života Austrije, Hrvatske i BiH.

Svi su bili suglasni da je Hrvatima u Austriji potreba snažnija sinergija radi bolje promidžbe i zaštite nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu, sport, ali i kvalitetnija integracija u austrijsko društvo kojom bi se otvorila mogućnost sukreiranja politika koje utječu i na Hrvate kao jedne od najvažnijih zajednica u Austriji, navodi se u priopćenju.

“Želja nam je da s našim zajedništvom budemo snaga koja će biti aktivan sudionik austrijskog društva kako nas svi ti procesi ne bi mimoilazili kao prije. Potrebno nam je to zajedništvo, jer previše smo se okrenuli jedan od drugoga, svatko je u svojem kutu, i to nije dobro”, poručio je predsjednik Hrvatskog doma Beč Andrej Lucić na panelu održanom u prigodi Kongresa.

Pojasnio je da cilj udruge Hrvatskog doma nije da bude krovna udruga svih Hrvata u Austriji i da nije nikome konkurencija, već joj je misija da poveže sve Hrvate bez obzira otkud su i kada su došli, da bude spoj svih generacija, a sve u svrhu snažnijeg statusa Hrvata u austrijskom društvu.

“Kongres je samo jedna stepenica na našem putu. Nakon njega, intenzivno krećemo s aktivnostima na ostvarenju naših ciljeva”, rekao je predsjednik Hrvatskog doma, istaknuvši da će među prioritetima biti uspostavljanje info centra, a najvažniji je projekt izgradnja Hrvatskog doma u Beču koji je već nekoliko desetljeća čežnja svih Hrvata.
“Vjerujemo da ćemo Hrvatski dom imati u 2020.”, rekao je Lucić.

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obraćanju nazočnima dao je potporu Hrvatskom domu Beč, izrazivši nadu da će taj projekt i brojne druge aktivnosti koje predstoje na izazovnom putu udruge Hrvatski dom biti primjer mnogima drugima.

“Ideja Hrvatskog doma hvale je vrijedan projekt koji potiče i promiče hrvatsko zajedništvo jer samo zajedničkim nastojanjima možemo ostvariti konkretne rezultate te zbog toga naš Ured očekuje i posebno potiče aktivan stav Hrvata izvan Hrvatske, njihove ideje, potrebe i konkretne prijedloge glede unaprjeđenja suradnje, koja treba biti učinkovita i kvalitetna”, istaknuo je Magdić u obraćanju.

Branimir Lončar, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, u svom je obraćanju podržao osnivanje udruge Hrvatski dom Beč te njihove ciljeve, poručivši kako su to plemeniti ciljevi, ali da će u njihovu ostvarenju sigurno biti i prepreka.

“Važno je ne posustajati, već nastaviti dalje”, rekao je Lončar, prisjetivši se izgradnje Hrvatskog doma u Aucklandu na Novom Zelandu. Kazao je da je vrlo ponosan što je sudjelovao u tom projektu.

Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, u svojemu je govoru detektirao srž problema Hrvata u Austriji, a to je nejedinstvo.

“Godinama promatram i primijetim kako se jedinstvo Hrvata može samo osjetiti u crkvi, a kada izađu iz nje svatko trči svojem dvorištu. Nama nedostaje jedan centar u kojem bi zaista Hrvati doživjeli jedno zajedništvo. Kada sam čuo za ovo što se u Beču priprema s Hrvatskim domom, onda mi je zaigralo srce od radosti. Imao sam dojam i osjećaj da se rađa nešto novo ovdje u Beču i to nešto dobroga. Zbog toga sve čestitke na hrabrosti. Vjerujem da neće biti lagano, mi smo Hrvati, na žalost, nesložni ali zapravo svi žudimo za jednim zajedništvom, slogom”, kazao je fra Josip u emotivnom govoru.

Potporu radu Hrvatskog doma Beč dao je i Petar Tyran iz Hrvatskog centra u Beču koji je ujedno iskoristio prigodu da nazočne upozna s izazovima s kojima se suočavaju gradišćanski Hrvati.

U sklopu Kongresa, predstavio se i dio tima Hrvatskog doma Beč, a riječ je visokoobrazovanim mladim ljudima koji imaju iskustvo i kompetencije u raznim područjima društvenog djelovanja – za kulturu Andrea Nikolić, za jezik Marina Turkalj te za djecu i mlade Martina Horvat.

Osim panel rasprava, na Kongresu je prezentiran vrlo bogat i raznovrstan kulturno-zabavni program u kojem su se predstavila kulturno-umjetnička društva, a uspješni su bili i nastupi renomiranih hrvatskih glazbenika, pjevača i svirača. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari