Pratite nas

Događaji

U ponoć počelo prikupljanje potpisa za referendum protiv produženja radnoga vijeka na 67 godina

Objavljeno

na

Sindikalna inicijativa “67 je previše” u ponoć je na Trgu bana Jelačića počela prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.

Diljem Hrvatske u iduća dva tjedna bit će otvoreno oko 300 štandova na kojima građani mogu dati svoj potpis za raspisivanje referenduma, a da bi do toga došlo bit će potrebno prikupiti oko 385.000 potpisa.

Prikupljanje potpisa do 11. svibnja organiziraju tri sindikalne središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, a glavni cilj je vraćanje granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina starosti.

U prikupljanje potpisa uključeno je 4000 aktivista, štandovi će se pomicati sukladno potrebama kako bi došli do što više građana, a sindikalni čelnici uvjereni su da će prikupiti i više potpisa nego je potrebno.

Štandovi će se nalaziti na većim gradskim trgovima, na najprometnijim ulicama i križanjima, ispred autobusnih ili željezničkih postaja, ispred parkova i na drugim lokacijama gdje se kreće najveći broj ljudi. Štandovi će u Zagrebu uglavnom raditi od osam do 20 sati, a njihove lokacije mogu se naći na web stranici inicijative koja ima i svoju facebook stranicu.

Na njima će građani moći ispuniti upitnik formuliran u obliku prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu početkom godine.

Sindikati traže da se granica za odlazak u starosnu mirovinu vrati na 65 godina, dob za stjecanje prava na prijevremenu mirovinu bude 60 godina, a penalizacija zbog prijevremene mirovine smanji s 0,3 na 0,2 posto.

Iako se zalažu za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, protive se kažnjavanju svih onih koji ne mogu ili ne žele raditi dulje od 65 godina.

Ujedno, traže dostojanstvenu mirovinu za one koji su prisiljeni svijet rada napustiti nekoliko godina ranije zato što ne mogu više raditi ili im društvo to ne omogućuje.

“Vjerujemo i znamo da Hrvatska može i mora omogućiti dostojanstvenu starost svojim građanima. Znamo da novaca za mirovine ima, samo što nisu pravedno raspoređeni. Znamo da ima boljih, važnijih i hitnijih rješenja za to kako poboljšati mirovinski sustav i učiniti ga pravednijim”, poručuju iz sindikalne inicijative “67 je previše”.

Sindikalisti ističu da su lani u tri navrata tražili dubinske analitičke podloge kako bi se znalo kojim smjerom mirovinska reforma treba ići, ali komunikacija s vlastima je izostala.

No, resorni ministar Marko Pavić preko medija je upozorio građane da će eventualna realizacija sindikalnih zahtjeva stajati državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine, te će mirovine posljedično biti niže pet do sedam posto.

Lokacije štandova možete naći ovdje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Otkriveno spomen obilježje u Uzdolu – Nisu ovi ljudi izginuli bez razloga.

Objavljeno

na

Objavio

foto: Zorica gregurić

U nedjelju, 23. lipnja 2019. na Dvanaestu nedjelju kroz godinu u župi sv. Ivana Krstitelja Uzdol upriličeno je otkrivanje i blagoslov spomen obilježja braniteljima koji su svoje živote na oltar domovine položili u nekadašnjoj zoni odgovornosti Treće boje brigade Rama HVO-a.  Program je započeo svečanim euharistijskim slavljem u župnom dvorištu.

Svetu misu uz koncelebraciju desetorice svećenika predvodio je i tijekom njega propovijedao nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Tijekom prigodne propovijedi kardinal Puljić između ostaloga izrekao je promišljanja o značenju žrtve, važnosti pamćenja prošlosti, znaku Kristova križa, javnom mnijenju, kompleksu krivnje, podijeljenosti i neslozi, svetosti rodne grude … U završnom dijelu propovijedi kardinal Puljić je pozvao nazočne da budućim generacijama predaju svjetlo vjere, križ Kristov i korijene iz kojih su niknuli kako bi oni mogli nastaviti tamo gdje sadašnji naraštaji stanu.

Riječi dobrodošlice, obavijesti i zahvale izrekao je mjesni župnik Ivo Tomić.

Tijekom slavlja Svete mise nazočnima su se obratile i dvije časne sestre: s. Vedrana Ljubić i s. Paskaziu Bushemere, koje su predstavile svoje djelovanje u afričkoj državi Uganda.

Euharistijsko slavlje animirale su članice etno skupine Čuvarice pod ravnanjem Biljane Glibo.

Nakon Misnog slavlja u Memorijalnom centru kardinal Puljić predmolio je molitvu Opijela za pokojne.

Prema predviđenom protokolu, nazočni su nakon postroja u svečanoj koloni predvođeni članovima orkestra OS BiH i nositeljima zastava postrojbi i udruga proisteklih iz Domovinskog rata uputili do lokaliteta Cer odnosno do novoizgrađenog spomenika.

Na početku ceremonije blagoslova i otkrivanja pozdrave je u ime domaćina uputio Josip Prskalo, a nazočnima su se još obratiili predstavnici društevno-političkog života: Zvonko Milas i Dragan Čović.

Spomen obilježje blagoslovio je kardinal Puljić, a vrpcu su zajednički presjekli: Kazmir Zelenika i gore spomenuti Zvonko Milas i Dragan Čović.

U ovome dijelu programa, tekst pjesme Poruka hrvatskih palih branitelja pročitala je Jana Vlajčić.

Nakon što su brojne delegacije i pojedinci položili vijence i zapalili svijeće, unatoč kišnom vremenu uslijedio je kulturno-zabavni program, pa je tako u ranim večernjim satima upriličeno paljenje svitnjaka.

Cjelodnevni program upriličen je povodom obilježavanja Dana udruge Treće bojne brigade Rama i branitelja Uzdol te Drugog susreta iseljenih i sadašnjih župljana župe Uzdol koji se organizirao pod nazivom Ivadanski svitnjaci. Spomen obilježje na Ceru biti će trajni spomen na 134 poginula hrvatska branitelja koji su za obranu doma i obitelji dali ono najvrjednije – život. Ovom prilikom treba podsjetiti i to da je 2016. godine kardinal Puljić, Uzdol proglasio mjestom posebnog pijeteta žrtvama Domovinskog rata. (kta/m.r.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 27. obljetnica ‘Miljevačke Oluje’ – veličanstvene akcije HV-a

Objavljeno

na

Objavio

U Drinovcima je obilježena 27. obljetnica oslobođenja Miljevaca. U akciji su pripadnici 4. bojne 113. brigade te dijelovi 3. bojne 142. brigade, Policije i Vojne policije oslobodili 108 četvornih kilometara okupiranog prostora…

Za sve Miljevčane, za Hrvatsku, bio je to dan neizmjerne sreće i ponosa, “Miljevačka Oluja” prije ‘Oluje’, najava onog što će se po istom scenariju hrvatske vojske dogoditi tri godine kasnije u VRA OLUJA– drniška i šibenska mladost u nezaaustavljivom su naletu, u samo jednom danu, od pet sati ujutro pa do 20 sati navečer oslobodili, te 1992. godine vratili pod svoje, 108 četvornih kilometara kamenog platoa s kojeg ih na povlačenje više nije uspjela istjerati ni rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Pored 4. bojna 113. brigade, sudjelovao je u toj prvoj pravoj, oslobodilačkoj, ofenzivnoj akciji Hrvatske Vojske i vod kaštelanskih dragovoljaca, iz 141. brigade HV-a dio 3. bojne 142. brigade, izvdinici i diverzantski vod i vojna policija 113. brigade, izvidnički i diverzantski vod 142. brigade te dio redovnih snaga policije, MUP-a RH. Hrvatsku dicu vodili su miljevački sinovi, zapovjednici akcije – Krunoslav Mazalin i Ivan Bačič, koji su i u petak, 27 godina poslije bili uz svoje suborce, prijatelje i kolege. Došli su se, kao i brojni drugi, pored crkve Imena Isusovog u Drinovcima, prisjetiti dana ponosa i slave, ali i odati počast onima koji su za Miljevce i Hrvatsku položili svoje živote. Samo u toj akciji, kazao je Mazalin, HV je izgubila osam svojih bojovnika, imali su i veći broj ranjenih, a sve njih nosio je domoljubni zanos i srce veliko kao kuća…Zahvaljujući taktičkim grupama koje su dva mjeseca prije toga ubačene na Miljevce, po odlukama zapovjednika 113. brigade Ivana Bačića mi smo znali sve što nas čeka – i raspored neprijatelja, i brojnost, položaje, ljudstvo. Bila je to teška bitka, po užasnoj vrućini, kao što je i danas, forsirali smo dvije rijeke Krku i Čikolu, ali izveli smo je briljantno’ – kazao je Mazalin, piše Braniteljski Portal

Zajedništvo u ratu-zajedno u miru, 113 brigada i 142 brigada.

Jedna od onih koja je kao izvidnica ‘Breza’ 113. brigade, u sklopu tih taktičkih grupa i sama sudjelovala u pripremi i izvođenju akcije Miljevci, bila je i dr.sc. Ljiljana Zmijanović, koju je u Drinovcima bila u društvu sa svojim suborcima iz rata. Prisjetila se i trenutaka kada su gumenjacima preko Visovca ulazili na tada okupirana područja Miljevaca, ali i trenutaka od 23. lipnja kada su se našli usred srpske protuofenzove. Pojačani s osam tenkova i četiri oklopna transportera neprijatelj je pokušao ponovno ući na Miljevce, ali bezuspješno.

Svetu misu zadušnicu u crkvi imena Isusovog predvodio je fra. Petar Pletikosa, koji je naglasio, Miljevci devedesetih…rušili su naše crkve, a mi smo ih izgradili, palili su naše šume, a mi smo stabla posadili, ubijali su naš narod, a mi smo opstali. Raj je stvoren da rajem i ostane! Naše zajedništvo pokušavaju razoriti, al mi smo zajedno, zajedno u miru molimo za naše poginule. Vječna im slava i hvala. Počivali u miru Božjem. Vijenac na spomen obilježje svima palima za slobodu Miljevaca, uz počasnu stražu gardista HV-a, položili su i svijeću zapalili, brojni izaslanici, udruge i gradovi…

Šest hrvatskih branitelja poginulo je u akciji, a dvojica su sljedećih dana umrla od posljedica teškog ranjavanja: Ivica Goreta, Petar Sedlar, Milan Novaković, Ivica Barišić, Mate Pućo, Nikola Cigić, Halid Kopić i Ante Škopljanac.

Neka im je vječna slava i hvala! Počivali u miru Božjem.

braniteljski-portal.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari