Pratite nas

Balkan

U ponovljenom glasovanju Vučić ostao bez sedam mandata

Objavljeno

na

Republičko izborno povjerenstvo (RIK) priopćilo je kasno noću sa srijede na četvrtak preliminarne rezultate izvanrednih parlamentarnih izbora po kojima će, na temelju 99,99 posto obrađenih biračkih mjesta, u srbijanski parlament ipak ući desna koalicija Demokratske stranke Srbije-Pokret Dveri, dok je srbijanski premijer Aleksandar Vučić ostao bez sedam mandata.

Tako će srbijanski parlament činiti sedam većinskih lista koalicija i stranaka, te pet manjinskih stranaka.

[ad id=”93788″]

Nakon jučerašnjeg ponovljenog glasovanja na 15 biračkih mjesta, po preliminarnim rezultatima RIK, potvrđen je ulazak u parlament konzervativno-desničarske liste Demokratska stranka Srbije-Pokret Dveri, koja je nakon prebrojanih oko 98 posto glasova prije desetak dana bila ispod izbornog praga za samo jedan glas. Ulazak koalicije DSS-Dveri u parlament oduzeo je po nekoliko mandata većinskim listama, a najviše naprednjacima – sedam.

U idućem četverogodišnjem mandatu od 250 mandata u Skupštini Srbije 131 će imati koalicija SNS-Srbija pobjeđuje Aleksanndra Vučića, listi socijalista Ivice Dačića (SPS-JS) pripalo je 29 mandata, radikali (SRS) Vojislava Šešelja se poslije četiri godine vraćaju u parlament s 22 mandata, dok će koaliciju uz oporbenu Demokratsku stranku (DS) Bojana Pajtića predstavljati 16 zastupnika, među kojima i predstavnik vojvođanskih Hrvata (DSHV).

Pokret  Dosta je bilo, bivšeg Vučićeva ministra gospodarstva Saše Radulovića osvojio je 16 mandata, a po 13 zastupnika imat će trojna koalicija Borisa Tadića, Nenada Čanka i Čedomira Jovanovića (SDS-LSV-LDP) i koalicija DSS- Dveri.

U parlament su ušle i manjinske liste, Savez vojvođanskih Mađara (SVM) sa četiri zastupnika, bošnjačka lista Muamera Zukorlića s dva, koliko će imati i Stranka demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina, dok će po jednog zastupnika imati Partija za demokratsko djelovanje Albanaca s juga Srbije i Zelena stranka.

Kako je koalicija Dveri-DSS nakon ponovljenih izbora prešla izborni prag i dobila 13 mandata, lista oko SNS pritom je ostala bez sedam mandata (138-131), a koalicija SPS-JS za dva (31-29), dok su liste radikala, Dosta je bilo, lista uz DS, te koalicija LDP-LSV-SDS izgubile su po jedan mandat.

Rezultati s još jednog neobrađenog izbornog mjesta, na kojem su naprednjaci odbijali potpisati zapisnik, ne mogu više utjecati na konačan broj osvojenih glasova – SNS  48,25 posto, SPS-JS – 10,95 %, SRS – 8,10 %, Pokret Dosta je bilo – 6,02 %, DS – 6,02 %, Dveri-DSS 5,03 %, SDS-LDP-LSV 5,02%.

Među manjinskim listama SVM ima 1,50 posto glasova, lista Muamera Zukorlića 0,86 %, SDA Sandžaka 0,80 %, Zelena stranka 0,63 % i Partija za demokratsko djelovanje 0,43 posto glasova.

Konačni rezultati očekuju se večeras do 21 sat, kad bi Republičko izborno povjerenstvo trebalo službeno priopćiti ishod izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, nakon skoro dva tjedna poslijeizborne konfuzije, uvjetovane brojnim prigovorima i pritužbama na neregularnost i uzajamnim optužbama stranaka vlasti i oporbe za izbornu krađu, zbog čega je glasovanje i poništeno na 15 izbornih mjesta.

Formiranje nove vlade očekuje se nakon 28. svibnja, kada je pobjednička Srpska napredna stranka zakazala izvanrednu sjednicu stranačke skupštine, do kada ostaju i otvorene mogućnosti za poslijeizborne koalicijske sporazume. Vođa naprednjaka i aktualni premijer tehničke vlade Aleksandar Vučić najavio je kako “ne želi ništa imati” sa strankama koje su “bezobzirno lagale” i optuživale ga za izbornu krađu, ali bi, prema njegovim ranijim izjavama, koalicijski partner u budućoj vladi mogli  biti vojvođanski Mađari.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Patrijarh Irinej: Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka

Objavljeno

na

Objavio

Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka, a može, nažalost, doći i do tragedije dubokog i dugotrajnog raskola, ocijenio je u utorak patrijarh srpski Irinej, naglasivši kako, unatoč nesuglasju, globalni crkveni poredak nije nepovratno promijenjen

U intervjuu Večernjim novostima, danom prije odluke Ruske pravoslavne crkve u ponedjeljak da prekine odnose s Carigradskom patrijaršijom, koja je priznala autokefalnost Ukrajinske crkve, patrijarh srpski kaže da „Crkva ne zna za nepovratne procese i konačne promjene“.

„Crkveni poredak je, zapravo, u bitnome nepromjenjiv, a problemi nastaju kad ga mi ljudi, ne isključujući ni one najodgovornije u Crkvi, iz bilo kojih razloga i radi bilo kakvih ciljeva, narušimo“, rekao je poglavar SPC.

On je, govoreći o svojim nedavnim susretima s najvišim velikodostojnicima Ekumenske patrijaršije u Istanbulu i Ruske patrijaršije u Moskvi, naglasio kako nije bio „u nekoj specijalnoj pomiriteljskoj misiji“.

„Ali sam, u ime SPC, činio sve što sam mogao da se izbjegne najgori scenarij“, rekao je patrijarh Irinej.

On podsjeća da su i Sabor i Sinod SPC apelirali da carigradski patrijarh „ne prenagljuje” u odlukama i da “ide putem dijaloga i svepravoslavnog konsenzusa“.

Stajalište SPC je da „treba potpuno i neizostavno poštovati stoljetni crkveni poredak i svete kanone“, kaže Irinej, uz ocjenu da „naša majka crkva u Carigradu, nažalost, po mišljenju ogromne većine episkopa i teologa SPC, sada ne čini“.

„Mi nismo na klackalici ’za i protiv’. Mi smo za jedinstvo Crkve, slogu, odgovornost, vjernost kanonskom poretku, a protiv svega što dijeli i vodi u opasnost raskola“, poručio je vrhovni poglavar SPC.

Ruska pravoslavna crkva odlučila je u ponedjeljak prekinuti suradnju s Ekumenskom patrijaršijom u Istanbulu zbog odluke ekumenskog patrijarha Vartolomeja da ukine osudu šizmatičke ukrajinske crkve, čime su stvoreni uvjeti za neovisnost ukrajinske crkve od Moskovske patrijaršije, kojoj kanonski pripada.

Srpska pravoslavna crkva objavila je na svojoj internetskoj stranici odluku Moskovske patrijaršije da „prekine euharistijsko općenje s Carigradskom patrijaršijom“, ali se SPC o tome još nije službeno očitovala.

Carigradski patrijarhat priznao neovisnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Makedonci na referendumu odlučuju o imenu zemlje i putu prema euroatlantskim integracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Makedonski građani danas izlaze na referendum i odgovaraju na pitanje – Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke? Referendum je savjetodavan i njegovi rezultati ne obvezuju parlament, koji do kraja godine dvotrećinskom većinom mora izglasovati ustavne promjene kako bi zaživio dogovor premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa.

Građani Makedonije danas izlaze na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada i osigura put prema euroatlantskim integracijama.

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

Makedonski premijer Zoran Zaev je prije referenduma upozorio Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Istodobno, oporbene stranke protive se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.

Podsjetimo, današnji makedonski referendum, stanje odnosa Kosova i Srbije, te predstojeće izbore u BiH analitičari ocjenjuju kao tri ključna događaja koja mogu odrediti budućnost jugoistočne Europe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari