Pratite nas

Balkan

U ponovljenom glasovanju Vučić ostao bez sedam mandata

Objavljeno

na

Republičko izborno povjerenstvo (RIK) priopćilo je kasno noću sa srijede na četvrtak preliminarne rezultate izvanrednih parlamentarnih izbora po kojima će, na temelju 99,99 posto obrađenih biračkih mjesta, u srbijanski parlament ipak ući desna koalicija Demokratske stranke Srbije-Pokret Dveri, dok je srbijanski premijer Aleksandar Vučić ostao bez sedam mandata.

Tako će srbijanski parlament činiti sedam većinskih lista koalicija i stranaka, te pet manjinskih stranaka.

[ad id=”93788″]

Nakon jučerašnjeg ponovljenog glasovanja na 15 biračkih mjesta, po preliminarnim rezultatima RIK, potvrđen je ulazak u parlament konzervativno-desničarske liste Demokratska stranka Srbije-Pokret Dveri, koja je nakon prebrojanih oko 98 posto glasova prije desetak dana bila ispod izbornog praga za samo jedan glas. Ulazak koalicije DSS-Dveri u parlament oduzeo je po nekoliko mandata većinskim listama, a najviše naprednjacima – sedam.

U idućem četverogodišnjem mandatu od 250 mandata u Skupštini Srbije 131 će imati koalicija SNS-Srbija pobjeđuje Aleksanndra Vučića, listi socijalista Ivice Dačića (SPS-JS) pripalo je 29 mandata, radikali (SRS) Vojislava Šešelja se poslije četiri godine vraćaju u parlament s 22 mandata, dok će koaliciju uz oporbenu Demokratsku stranku (DS) Bojana Pajtića predstavljati 16 zastupnika, među kojima i predstavnik vojvođanskih Hrvata (DSHV).

Pokret  Dosta je bilo, bivšeg Vučićeva ministra gospodarstva Saše Radulovića osvojio je 16 mandata, a po 13 zastupnika imat će trojna koalicija Borisa Tadića, Nenada Čanka i Čedomira Jovanovića (SDS-LSV-LDP) i koalicija DSS- Dveri.

U parlament su ušle i manjinske liste, Savez vojvođanskih Mađara (SVM) sa četiri zastupnika, bošnjačka lista Muamera Zukorlića s dva, koliko će imati i Stranka demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina, dok će po jednog zastupnika imati Partija za demokratsko djelovanje Albanaca s juga Srbije i Zelena stranka.

Kako je koalicija Dveri-DSS nakon ponovljenih izbora prešla izborni prag i dobila 13 mandata, lista oko SNS pritom je ostala bez sedam mandata (138-131), a koalicija SPS-JS za dva (31-29), dok su liste radikala, Dosta je bilo, lista uz DS, te koalicija LDP-LSV-SDS izgubile su po jedan mandat.

Rezultati s još jednog neobrađenog izbornog mjesta, na kojem su naprednjaci odbijali potpisati zapisnik, ne mogu više utjecati na konačan broj osvojenih glasova – SNS  48,25 posto, SPS-JS – 10,95 %, SRS – 8,10 %, Pokret Dosta je bilo – 6,02 %, DS – 6,02 %, Dveri-DSS 5,03 %, SDS-LDP-LSV 5,02%.

Među manjinskim listama SVM ima 1,50 posto glasova, lista Muamera Zukorlića 0,86 %, SDA Sandžaka 0,80 %, Zelena stranka 0,63 % i Partija za demokratsko djelovanje 0,43 posto glasova.

Konačni rezultati očekuju se večeras do 21 sat, kad bi Republičko izborno povjerenstvo trebalo službeno priopćiti ishod izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, nakon skoro dva tjedna poslijeizborne konfuzije, uvjetovane brojnim prigovorima i pritužbama na neregularnost i uzajamnim optužbama stranaka vlasti i oporbe za izbornu krađu, zbog čega je glasovanje i poništeno na 15 izbornih mjesta.

Formiranje nove vlade očekuje se nakon 28. svibnja, kada je pobjednička Srpska napredna stranka zakazala izvanrednu sjednicu stranačke skupštine, do kada ostaju i otvorene mogućnosti za poslijeizborne koalicijske sporazume. Vođa naprednjaka i aktualni premijer tehničke vlade Aleksandar Vučić najavio je kako “ne želi ništa imati” sa strankama koje su “bezobzirno lagale” i optuživale ga za izbornu krađu, ali bi, prema njegovim ranijim izjavama, koalicijski partner u budućoj vladi mogli  biti vojvođanski Mađari.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Čović i Bevanda nazočili obilježavanju dana Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH  Dragan Čović i njegov stranački kolega i ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda nazočili su današnjem prijemu u Banja Luci povodom Dana Republike Srpske.

Ovo nije prvi put, pišu Nezavisne novine, da Čović sudjeluje na obilježavanju Dana RS. Dragan Čović je 2013. i 2015. godine prisustvovao obilježavanju 9. siječnja.

Podsjećamo, danas se u Banja Luci održao i  svečani defile povodom dana Republike Srpske na kojem su sudjelovali predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijer Radovan Višković, predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, premijerka  Srbije Ana Brnabić, ministri u vladama Republike Srpske i Srbije, kao i brojni drugi uzvanici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

Srpska ministrica pravosuđa Nela Kuburović najavljuje novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina i pojašnjava kako treba raditi na novom bilateralnom sporazumu kojime bi se otklonila sva otvorena pitanja između dvije države, a koja su bila i uvjet Srbiji u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i Poglavlju 23 te da se u povodu toga početkom ove godine očekuje sastanak radne skupine koja je formirana nakon prošlogodišnjeg sastanka ministara pravosuđa dviju zemalja.

– Vjerujem da će rezultat tog sastanka biti nacrt sporazuma koji će se moći staviti pred obje vlade i da ćemo biti u prilici i usvojiti ga. Bit budućeg sporazuma je da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za ratne zločine.

Da se ne kažnjavaju samo Srbi, a oni koji su počinili zločine nad Srbima prolaze nekažnjeno – rekla je Nela Kuburović za agenciju Tanjug dodajući kako već nekoliko godina, posebice od donošenja hrvatskog Zakona o zaštiti podataka, “koji je praktički suspendirao sve bilateralne sporazume, izostaje suradnja Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, dok se u drugim područjima pravna pomoć između Srbije i Hrvatske odvija bez problema.”

Srbija i Hrvatska su nakon gotovo deset godina sredinom prošle godine ponovno razmijenile takozvane tajne popise s imenima osoba koje su optužene ili osuđene u odsutnosti u obje države i ne mogu biti javno objavljeni jer su strogo povjerljivi, ali građani na osobni zahtjev mogu, kao i do sada, u Ministarstvu pravosuđa provjeriti nalazi li se njihovo ime na njima. Podsjetila je kako je unatoč “stalnim iskrenjima i sukobima koji izbijaju između Srbije i Hrvatske”, tijekom prošle godine prvi put nakon više godina organiziran sastanak ministara pravosuđa dviju država.

Ocijenila je kako je važno da obje skupine rade i kontinuirano se sastaju, ali je spomnula i “vrlo čudan” potez Hrvatske nedavno, kada su ubrzo nakon prve razmjene popisa “u Hrvatskoj uslijedila uhićenja Srba koji se nisu nalazili na tim popisima”, a riječ je, kako tvrdi ministrica, o Srbima koji žive u Hrvatskoj i sve vrijeme su dostupni hrvatskom pravosuđu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari