Pratite nas

Balkan

U ponovljenom glasovanju Vučić ostao bez sedam mandata

Objavljeno

na

Republičko izborno povjerenstvo (RIK) priopćilo je kasno noću sa srijede na četvrtak preliminarne rezultate izvanrednih parlamentarnih izbora po kojima će, na temelju 99,99 posto obrađenih biračkih mjesta, u srbijanski parlament ipak ući desna koalicija Demokratske stranke Srbije-Pokret Dveri, dok je srbijanski premijer Aleksandar Vučić ostao bez sedam mandata.

Tako će srbijanski parlament činiti sedam većinskih lista koalicija i stranaka, te pet manjinskih stranaka.

[ad id=”93788″]

Nakon jučerašnjeg ponovljenog glasovanja na 15 biračkih mjesta, po preliminarnim rezultatima RIK, potvrđen je ulazak u parlament konzervativno-desničarske liste Demokratska stranka Srbije-Pokret Dveri, koja je nakon prebrojanih oko 98 posto glasova prije desetak dana bila ispod izbornog praga za samo jedan glas. Ulazak koalicije DSS-Dveri u parlament oduzeo je po nekoliko mandata većinskim listama, a najviše naprednjacima – sedam.

U idućem četverogodišnjem mandatu od 250 mandata u Skupštini Srbije 131 će imati koalicija SNS-Srbija pobjeđuje Aleksanndra Vučića, listi socijalista Ivice Dačića (SPS-JS) pripalo je 29 mandata, radikali (SRS) Vojislava Šešelja se poslije četiri godine vraćaju u parlament s 22 mandata, dok će koaliciju uz oporbenu Demokratsku stranku (DS) Bojana Pajtića predstavljati 16 zastupnika, među kojima i predstavnik vojvođanskih Hrvata (DSHV).

Pokret  Dosta je bilo, bivšeg Vučićeva ministra gospodarstva Saše Radulovića osvojio je 16 mandata, a po 13 zastupnika imat će trojna koalicija Borisa Tadića, Nenada Čanka i Čedomira Jovanovića (SDS-LSV-LDP) i koalicija DSS- Dveri.

U parlament su ušle i manjinske liste, Savez vojvođanskih Mađara (SVM) sa četiri zastupnika, bošnjačka lista Muamera Zukorlića s dva, koliko će imati i Stranka demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina, dok će po jednog zastupnika imati Partija za demokratsko djelovanje Albanaca s juga Srbije i Zelena stranka.

Kako je koalicija Dveri-DSS nakon ponovljenih izbora prešla izborni prag i dobila 13 mandata, lista oko SNS pritom je ostala bez sedam mandata (138-131), a koalicija SPS-JS za dva (31-29), dok su liste radikala, Dosta je bilo, lista uz DS, te koalicija LDP-LSV-SDS izgubile su po jedan mandat.

Rezultati s još jednog neobrađenog izbornog mjesta, na kojem su naprednjaci odbijali potpisati zapisnik, ne mogu više utjecati na konačan broj osvojenih glasova – SNS  48,25 posto, SPS-JS – 10,95 %, SRS – 8,10 %, Pokret Dosta je bilo – 6,02 %, DS – 6,02 %, Dveri-DSS 5,03 %, SDS-LDP-LSV 5,02%.

Među manjinskim listama SVM ima 1,50 posto glasova, lista Muamera Zukorlića 0,86 %, SDA Sandžaka 0,80 %, Zelena stranka 0,63 % i Partija za demokratsko djelovanje 0,43 posto glasova.

Konačni rezultati očekuju se večeras do 21 sat, kad bi Republičko izborno povjerenstvo trebalo službeno priopćiti ishod izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, nakon skoro dva tjedna poslijeizborne konfuzije, uvjetovane brojnim prigovorima i pritužbama na neregularnost i uzajamnim optužbama stranaka vlasti i oporbe za izbornu krađu, zbog čega je glasovanje i poništeno na 15 izbornih mjesta.

Formiranje nove vlade očekuje se nakon 28. svibnja, kada je pobjednička Srpska napredna stranka zakazala izvanrednu sjednicu stranačke skupštine, do kada ostaju i otvorene mogućnosti za poslijeizborne koalicijske sporazume. Vođa naprednjaka i aktualni premijer tehničke vlade Aleksandar Vučić najavio je kako “ne želi ništa imati” sa strankama koje su “bezobzirno lagale” i optuživale ga za izbornu krađu, ali bi, prema njegovim ranijim izjavama, koalicijski partner u budućoj vladi mogli  biti vojvođanski Mađari.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

VUČIĆ: Samo združeno i zajedno Hrvati i Srbi moći će opstati i ostat

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da će Srbi i Hrvati živjeti u mnogo boljim odnosima i da će samo zajedno moći opstati, jer neće imati drugog izbora, pošto i jedni i drugi polako nestaju.

Komentirajući komemoraciju u Bleiburgu, koju je organizirala Hrvatska, Vučić je rekao novinarima u Beogradu da to nije “ni prva, ni posljednja” i da će Hrvati svake godine to obilježavati, jer se time ponose, što Srbija ne razumije.

On je naveo da su Srbi i Hrvati po brojnosti toliko mali da i jedni i drugi polako nestaju.

“Samo združeno i zajedno moći ćemo opstati i ostati, ma koliko to Hrvatima bilo teško i mnogim Srbima još teže čuti. Voljeli to mi ili ne, drugog izbora nećemo imati, voljeli to Hrvati ili ne, ni oni drugog izbora neće imati”, rekao je Vučić.

On je napomenuo da je po popisu 1991. godine Hrvata u BiH bilo 760.895, a 2013. godine 540.000, a procjena 2018. godine je da ih ima 320.000, iako će oni reći da ih je 380.000.

“Dovoljno govori da za samo 25 godina izgubite 60 posto stanovništva, a slični procesi se događaju i sa Srbima, kojih je 1991. godine u BiH bilo 1.366.000, a danas oko 1.080.000. To je manji pad nego kod Hrvata, ali je drastičan. I najmanji pad je kod Bošnjaka sa 1.900.000 na 1.750.000, ali i kod njih je pad. Kod svih je pad”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da se zato prazne ovi prostori i da se zbog toga on zalaže za formiranje ekonomske unije, bez granica, sa sličnim taksama, carinama, kako bi svi ljudi imali bolju budućnost, te dodao da ga ne zanima neka nova Jugoslavija.

“Time će biti više posla i više budućnosti za sve. Ako to ljudi ubrzo shvate, imat ćemo priliku, a ako ne, onda nikom ništa”, dodao je Vučić.

Kada je riječ o “vašingtonskom dokumentu” zemalja kvinte, u kojem se traži od Srbije da prizna Kosovo i njegovo članstvo u UN ili će biti sankcija, Vučić je rekao da neće biti sankcija i da on nije vidio ovaj dokument.

“Načuo sam što neki nude kao svoje principe i načela, nešto mi je čak i poluslužbeno priopćeno, ali to nije ništa posebno novo. Sve te zemlje kvinte su priznale nezavisnost Kosova i sada da vidimo što je to, Srbi, što možemo da vam učinimo a da vi priznate nezavisnost Kosova u njegovim granicama”, dodao je Vučić.

On je naveo da je pomalo zabrinut zbog svega toga, ali nije uspaničen da bi govorio da su bilo kakve teške posljedice u kratkom periodu moguće, te da se više plaši “puzajućih problema” za Srbiju kao što su nestanak stanovništva i odlazak van zemlje.

Vučić je, nakon obilaska objekta Onkologija Dva na Institutu za onkologiju i radiologiju u Beogradu, rekao da se ljenici i drugi eksperti slažu da je i osiromašeni uran jedan od razloga povećanja broja oboljelih od raka u Srbiji, posebno kod djece, te da će država ozbiljno da se bavi dokazivanjem toga.

“Vidjet ćemo hoćemo li uspjeti u tome da to dokažemo, jer je puno vremena prošlo i mnogo toga je isprano i završilo tko zna gdje, ali da ćemo se sigurno kao država time ozbiljno baviti”, rekao je Vučić, te dodao da od Nove godine, zahvaljujući novim aparatima neće biti listi čekanja za zračenje. /Srna/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Deset godina kosovske neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Kosovo obilježava 10 godina svoje neovisnosti, dan ponosa za etničku albansku većinu, iako Srbija i dalje odbija priznati njihovu suverenost, prenosi agencija AFP.

Već nekoliko dana glavni grad Priština ukrašen je plavo-žutim zastavama, uoči dvodnevnih svečanosti kojima će kulminirati koncert britanske pop-zvijezde, rođene Kosovarke, Rite Ore.

Sukob između srbijanskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova izbio je 1998. godine. U njemu je poginulo 13.000 ljudi, većinom Albanaca, a završio je 1999., nakon 11 tjedana zračnih udara NATO-a pod vodstvom SAD-a kako bi se primoralo Beograd da s Kosova povuče vojsku i policiju. Nakon povlačenja srbijanskih snaga, na Kosovu je uspostavljena misija UN-a i raspoređene snage NATO-a.

Kosovski parlament proglasio je neovisnost Kosova 17. veljače 2008.

Bio je to najsretniji trenutak za nas kao narod, izjavio je jučer, uoči svečanosti obilježavanja obljetnice, kosovski predsjednik Hashim Thaci.

Kosovo je dosad priznalo 115 država, a među 80 koje ga nisu su i Rusija, Kina, Indija, Indonezija, Brazil te pet država EU-a, uključujući Španjolsku i Grčku.

Europska unija je normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine postavila kao preduvjet za približavanje tih dviju država europskim integracijama . No, podsjeća AFP, taj je dijalog, inače počet 2011., gotovo mrtav već dvije godine. Srbija neće priznati Kosovo i posebno neće priznati neovisnost Kosova kako bi postala članica EU-a, poručio je ovaj tjedan ministar obrane Aleksandar Vulin. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je neodređeniji u tom pitanju, dok se Thaci nada sporazumu dviju strana već ove godine.

Navodeći kraj 2019. godine kao vremenski okvir za postizanje pravno obvezujućeg sporazuma, šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini tvrdi da je realistično optimistična. Dvije su strane postigle dogovor o nekim pitanjima, poput slobode kretanja, ali dijalog koji je pokrenuo EU je zamro.

Američki predsjednik Donald Trump uputio je ohrabrujuću poruku Kosovu i čestitku na velikim koracima u snaženju suverenosti i multietničke demokracije. Ima još posla koji treba odraditi, ali pozdravljamo vaš napredak, poručio je Trump.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati