Pratite nas

U Posavini manje 2000, a u ZHŽ-u više 11.000 te HBŽ-u 9000 Hrvata

Objavljeno

na

Prije 22 godine u općinama Široki Brijeg, Posušje, Grude i Ljubuški bilo je ukupno 88.992 osoba, a po aktualnim neslužbenim podacima, zabilježen je rast za više od 8900 osoba

 Županije Zapadnohercegovačka, Posavska i Hercegbosanska su s najvećim brojem Hrvata nakon Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske županije. Samo u jednoj županiji je, po nedavno okončanom popisu pučanstva, a čije podatke smo dobili od timova koji su ga pratili, došlo do porasta ukupnog broja pučanstva, u dvije do porasta broja Hrvata, dok je današnje područje Posavske županije demografski najviše izgubilo u odnosu na razdoblje prije 22 godine. U Zapadnohercegovačkoj županiji, koja je nacionalno najčistije područje u BiH, od 1. do 15. listopada popisano je 97.119 osoba, što je vjerojatno najveći porast od svih drugih područja gdje žive Hrvati.

ZHŽ najvitalnija

Prije 22 godine u općinama Široki Brijeg, Posušje, Grude i Ljubuški bilo je ukupno 88.992 osoba, a po aktualnim neslužbenim podacima, zabilježen je rast za više od 8900 osoba. Od toga broja, osoba koje su se izjasnile kao Hrvati je više za čak 11.000. Prednjači Široki Brijeg u kojemu je 29.739 osoba zabilježeno na popisu, što je povećanje za 2600 osoba u dva desetljeća. Ova je općina po broju stanovnika ispred Ljubuškog za nekih 600 osoba. 
Inače, populacija u Ljubuškom je veća za 1200 osoba, dok je Hrvata više čak za 3000 u odnosu na popis 1991. godine. Najveći rast doživjelo je Posušje, od čega se kao Hrvati izjasnilo 3700 osoba više. U ovoj je općini prije rata živjelo 17.134 osoba, a po popisu koji je okončan prije petnaestak dana ih je 3500 više. Grude su ostale najmalobrojnija općina sa 17.865 stanovnika. Rasle su tek za 1200 osoba, a Hrvata je 98,3 posto, odnosno u brojkama 17.577. 
Hercegbosanska županija sa šest općina doživjela, je prije svega zbog ratnih razaranja, značajan pad stanovništva na području većinskih srpskih općina. Istodobno, broj Hrvata se povećao za skoro 9000 u odnosu na popis 1991. godine. Središte županije, Livno, je u 22 godine izgubilo oko 3600 osoba, i tu se po svemu sudeći u najvećem broju radi o Bošnjacima i Srbima, ali i Hrvatima koji su zbog egzistencije potražili druge sredine. U toj općini je, ipak, za nekih 2000 Hrvata više nego na popisu prije 22 godine, a što se vjerojatno može objasniti činjenicom da je značajan broj hrvatskih prognanika iz središnje Bosne ostao živjeti u ovoj općini.

Promjena strukture

Istodobno, u Tomislavgradu, gdje podaci nisu do kraja obrađeni, se procjenjuje kako je Hrvata oko 29.500, a ukupan broj stanovništva se procjenjuje na oko 32.000. Broj Hrvata se po tim nepotpunim podacima povećao za oko 3500. U Kupresu Hrvati danas predstavljaju oko 88% ukupnog pučanstva, pokazuju dostupni podaci popisa. Tamo su uradili i nešto detaljniju analizu pa je utvrđeno da je ukupno 5270 stanovnika od čega su 4640 Hrvati, a oko 350 je Srba, 270 Bošnjaka. U Drvaru je, prema procjenama, prijavljeno oko 7000 stanovnika a Hrvati predstavljaju tek 14. dio ukupne populacije, odnosno ima ih oko 500. U Grahovu je oko 300 Hrvata, a u Glamoču oko 900 od oko 3600 stanovnika, koliko ta općina broji. 
U Posavskoj županiji manje je oko 10.000 ljudi u odnosu na 1991., no i jedna je općina Domaljevac-Šamac nastala u međuvremenu. Zajedno s Orašjem i Odžakom imaju 48.082 stanovnika, od čega se kao Hrvati izjasnilo 38.510. U Orašju je manje 2500, a u Odžaku 1700 Hrvata. Domaljevac-Šamac ima 5216, od čega 4760 Hrvata.

 

VLM

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

Takozvanim antifašistima na tzv. Partizanskom groblju oteto cvijeće

Objavljeno

na

Objavio

Grupa maskiranih osoba napala je jutros na tzv. Partizanskom groblju u Mostaru delegacije UABNOR-a i SDP-a koje su došle položiti cvijeće povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Ljudevit Marić glasnogovornik MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info je potvrdio kako je došlo do verbalnog napada na pripadnike UABNOR-a i SDP-a.

”Grupa osoba s kapuljačama napala je verbalno članove koji su došli položiti cvijeće. Incident se dogodio jutros oko deset sati, no brzom intervencijom uspjeli smo zaštiti članove UABNOR-a i SDP-a”, kazao je Marić, ističući kako se ovo javno okupljanje nije najavilo, piše Bljesak.info.

Službeno okupljanje i polaganje cvijeća najavljeno je za sutra, 25. studenog, no članovi koji su danas polagali cvijeće, no policija nije bila na mjestu događaja za vrijeme polaganja jer inicijatori nisu najavili ovo javno okupljanje, pojasnio je Marić. Novinska agencija Patria piše kako su ‘maskirani huligani mostarskim antifašistima oteli cvijeće i vrijeđali ih’.

Iz delegacije UABNOR-a istaknuli su za agenciju Patria da su u prvi mah pomislili kako se radi o grupi mladića koji su došli da im se pridruže u obilježavanju jednog ovakvog dana, ali ubrzo su shvatili da se radi o, kako su kazali, najobičnijim crnokošuljašima, koji su antifašistima poručili ”da partizani ovdje ne mogu biti”.

Zastupnica u Skupštini HNŽ Vesna Saradžić iz SDP-a kazala je za NAP da je danas svjedočila pravom fašističkom napadu na dan kada se treba odati počast svim onima koji su u državnost ove zemlje ugradili svoje živote. ”Danas je trebala biti vijest da je položeno cvijeće na Partizansko groblje, a vijest je da je oteto cvijeće. To je strašno. Svjedočimo da se fašizam ponovo budi u cijelom svijetu, a evo vidimo i kod nas.”

Ovakve stvari ne priliče jednom demokratskom i civilizovnom svijetu i svi zajedno moramo ustati protiv ovakvih pojava ”, kazala je Saradžić. Predsjednik Udruge boraca i antifašista NOR-a Mostar Sead Đulić je nakon incidenta pozvao policiju, piše NAP.

Đulić je poručio da današnji napad nije ništa drugo nego rezultat politike Dragana Čovića i HDZ-a koji su “stvorili takav ambijent da u Mostaru cvjetaju samo fašizam i neofašizam. “, prenosi Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari