Pratite nas

Gospodarstvo

U posljednja tri mjeseca Vlada RH se zadužila za 17,5 mlrd. kuna!

Objavljeno

na

kune-1

U posljednjem kvartalu 2014. Vlada je na domaćem i inozemnom financijskom tržištu kreirala 17,5 mlrd. kuna izravnih i potencijalnih obveza. Nažalost, zaduživanje se obavlja bez strategije i plana zaduživanja i upravljanja javnim dugom. Takva praksa zaduživanja i dalje povećava izloženost države financijskim rizicima, stoji u novom osvrtu iz Instituta za javne financije…

U promatranom razdoblju Vlada je izdala obveznicu na domaćem tržištu u iznosu 3,25 milijardi kuna, a za početak 2015. najavila izdanje obveznice na međunarodnom tržištu u iznosu 1 milijardi eura (oko 7,65 milijardi kuna), a kao razlog ovako intenzivnog zaduživanja potkraj godine autori navode slabosti u planiranju proračuna, česte rebalansi i nemogućnost uvida u stvarni razmjer izravnih i potencijalnih obveza države.

Osim toga, Vlada je u tom razdoblju izdala jamstva i dala suglasnosti za zaduženje trgovačkih društava i lokalnih jedinica u ukupnom iznosu od preko 6,5 milijardi kuna. Preko 4 milijardi kuna odnosi se na zaduživanje HAC-a, a gotovo 1,3 milijardi kuna na zaduživanje HŽ-a. Dakle, Vlada je koncem 2014. kreirala ukupno 17,5 milijardi kuna izravnih i potencijalnih obveza, upozoravaju Bajo i Primorac.

Također, postoji i vrlo vjerojatna mogućnost da izdana jamstva u budućnosti postanu javni dug.

“Ne postoji upravljanje potencijalnim obvezama koje proizlaze iz izdanih jamstava. Imajući u vidu da su potencijalne obveze brodogradnje postale izravni dug države u 2012., kao što su i potencijalne obveze Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta postale izravni dug u 2011. i 2013., samo je pitanje kada će to postati i obveze Hrvatskih željeznica (društava HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura) kao i drugih društava u vlasništvu središnje države, ali i lokalnih jedinica“, navode autori.

Osim što nemaju strategiju zaduživanja Ministarstvo financija ne objavljuje ni kalendare izdanja državnih vrijednosnica. “Posljednji kalendar planiranih izdanja obveznica objavljen je 2007. i dostupan je na stranicama Ministarstva financija. Zbog zastarjelosti kalendar je već davno trebalo maknuti s internet stranice jer šalje slab signal investitorima, stručnoj i široj zainteresiranoj javnosti o „ažurnosti“ državne uprave. Čak je i posljednji kalendar izdavanja trezorskih zapisa objavljen prije tri godine – 2011.”, upozoravaju stručnjaci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marić pojasnio Zakon o doprinosima

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdavko Marić u Zadru se osvrnuo na devet zakona koji su pušteni u javnu raspravu, a tiču se novog kruga najavljene porezne reforme. Najviše reakcija, ponajviše kritika, stiglo je na zakonsko rješenje o povećanju plaća predsjednika ili članova uprava tvrtki. Osvrnuo  se danas stoga, kako sam kaže, na kritike da su najavljene mjere “kontra poduzetništva”.

“Mi smo prije nekoliko dana dali sažetak svih mjera koje planiramo i predlažemo promijeniti. Prije dva dana smo pustili devet zakona u javno savjetovanje i raspravu. To je procedura gdje zainteresirana javnost,  stručna javnost, opća javnost, tko god ima pravo i mogućnost, putem portala e-savjetovanje može dati svoje komentare, kritike, prijedloge i tako dalje”, rekao je Marić, pojašnjavajući da će to trajati tri tjedna, odnosno do 6. rujna.

“Naš je zadatak u tom roku, sukladno zakonu, sve te komentare proanalizirati, i ono što se može prihvatiti uključiti u zakonske prijedloge, a ono što se ne može prihvatiti argumentirano objasniti i odbiti”, pojasnio je.

Jučer su, kaže, već dobili nekoliko komentara i putem e-savjetovanja. Jako se puno buke, kaže, u javnosti diglo oko Zakona o doprinosima, pa je zato danas odlučio kratko se obratiti i pojasniti neke stvari.

“S jedne strane moramo apostrofirati poduzetništvo. S druge strane imamo i nešto što neki smatraju poduzetništvom, a seže u sferu zlouporaba. Intencija ove konkretne promjene bila je prije svega dirati i tangirati te zlouporabe koje smo uočili u proteklim godinama”, kazao je Marić.

Iznio je zatim podatak da je oko 175.000 članova uprava, odnosno direktora različitih oblika trgovačkih društava. Od njih svega 460 prijavljeni su kao članovi uprave, a da nisu u radnom odnosu s tim poduzećem.

“S druge pak strane imamo oko 65.000 članova uprave koji su članovi uprave – i u isto vrijeme u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom. A onaj preostali dio, nešto preko 100 tisuća, su članovi uprave i direktori koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi – bilo da su zaposleni u drugom trgovačkom društvu, bilo da su osnovali svoj OPG, bilo da su obrtnici, paušalisti, itd. Dakle, imamo zaista jednu kompleksnu situaciju”, nastavio je.

Za one članove uprave, odnosno direktore koji su prijavljeni na puno radno vrijeme, ove zakonske izmjene nisu zapravo niti predviđene, kaže Marić. “Na njih se to ne bi trebalo ni odnositi. Ono na što ciljamo su pojavni oblici koje smo vidjeli. U prvom koraku to je bila ona situacija da se dobar dio njih prijavljivao na minimalne plaće, a ono što smo vidjeli u proteklom razdoblju je bila situacija zapravo da su bili prijavljivani na nepuno radno vrijeme. Dakle, današnje puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. Mi dolazimo ne do teoretske, nego do jedne praktične situacije, da vi u RH za 12 minuta prijave u trgovačkom poduzeću, odnosno 48 kuna mjesečno imate pravo na puno zdravstveno osiguranje i na mirovinski staž”, objasnio je.

To je, kaže, taj element koji su između ostalog ciljali. “Jer s jedne strane imate vrlo neravnopravan položaj obrtnika dohodaša u odnosu na ove poduzetnike, u ovom slučaju članove uprave, gdje obrtnik dohodaš praktički nema nikakvih mogućnosti, nego ima zakonom propisane granice, dok s druge strane poduzetnik može biti u povoljnijem poreznom tertmanu, a koristiti ove, neću ih nazvati blagodati, zlouporabe, ali u konačnici neke elemente postojećeg poreznog zakona da bi doveo do ove situacije. Ponavljam još jednom: Zz 12 minuta dnevno, odnosno  48 kuna mjesečno, da ima u potpunosti pravo na zdravstveno osiguranje, odnosno mirovinski staž. Još jednom apostrofiram – za one koji su prijavljeni u punom radnom odnosu , u punom radnom vremenu, ove zakonske izmjene – ako i nisu možda jasno precizirane, do vladine odnosno saborske procedure to ćemo izregulirati, siguran sam da za njih neće biti nikakvih problema”, rekao je minsitar Marić.

“Za prave male i srednje poduzetnike, one koji su prijavljeni na puno radno vrijeme samo u tom poduzeću, i vrijedno privređuju, odnosno bave se poduzetništvom u Hrvatskoj, neće biti nikakvog problema”, poručio je.

S Marićem su bili predsjednica saborskog odbora za financije Grozdana Perić i Branko Dukić, zadarski gradonačelnik. (hrt)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Brodogradilištu 3. maj blokiran račun

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Brodogradilištu 3. maj u petak je blokiran račun, navedeno je u odgovoru na upit Zagrebačke burze iz riječkog škvera, a Uprava je poručila i da će se programom restrukturiranja Uljanik brodogradilišta stvoriti pretpostavke za intenziviranje ukupnih poslovno proizvodnih aktivnosti Uljanik grupe, što uključuje i 3. maj.

„Činjenica je da je poslovanje 3. Maj Brodogradilišta otežano radi ukupne situacije te dijelom u svezi problematike Uljanik grupe. Programom restrukturiranja Uljanik brodogradilišta stvorit će se pretpostavke za intenziviranje ukupnih poslovno proizvodnih aktivnosti Uljanik grupe, što uključuje i 3. Maj”, poručili su iz riječkog brodogradilišta odgovarajući na upit Zagrebačke burze za komentarom pisanja pojedinih medija o njegovom poslovanju.

Iz tog brodogradilišta u petak poslijepodne naveli su i da u trenutku objave članka u Poslovnom dnevniku račun društva nije bio blokiran.

„Štoviše, sa svim smo vjerovnicima dogovorili modele namirenja obveza. Nažalost, prije kratkog vremena račun društva je blokiran. Društvo ulaže napore da se račun deblokira u što kraćem roku”, kaže se u obavijesti na burzi.

Koordinacija Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata u Brodogradilištu 3. maj u četvrtak je, zbog neisplate plaće za srpanj, predala zahtjev za pokretanje procesa mirenja u sporu s poslodavcem.

Naglasili su da će se Sindikat metalaca u 3. maju pridržavati zakonom određene procedure oko rješenja problema te u dobroj vjeri voditi proces mirenja.

Prema podacima iz sindikata, plaće u 3. maju isplaćuju se do 15. u mjesecu, za oko 1320 radnika.

Brodogradilište 3. maj zabilježilo je u prvih šest mjeseci ove godine ukupne prihode od 109,5 milijuna kuna, što je oko 80 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je gubitak te tvrtke, članice Uljanik Grupe, dosegnuo 151 milijun kuna.

U istom lanjskom razdoblju to riječko brodogradilište poslovalo je s dobiti od 1,7 milijuna kuna. Kratkoročne obveze tog društva u prvom su polugodištu dosegnule gotovo 303 milijuna kuna, dok su u istom lanjskom razdoblju iznosile 248 milijuna kuna.

I u Uljanik Grupi kasni isplata plaća, pa sindikati traže hitnu isplatu najavljujući u suprotnom industrijske akcije. Svakoga mjeseca treba osigurati 51 milijun kuna da bi se mogle isplatiti plaće radnicima Uljanika i 3. maja.

Uljanik Grupa prvo je ovogodišnje polugodište završila s gubitkom od 364,8 milijuna kuna, što je povećanje za otprilike tri puta u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 113,3 milijuna kuna.

U toj grupi je 4.241 zaposlenik. U sklopu te grupe je i 3. maja, u kojem Uljanik d.d. ima 88,27 posto temeljnog kapitala.

U srpnju je plan restrukturiranja Uljanika poslan Europskoj komisiji te da se čeka odgovor Komisije glede analize samog programa restrukturiranja.

(Hina)

 

Damir Kajin o situaciji u Istri, Uljaniku, Jakovčiću…

 

 

Bujanec: Jakovčić je napao Thompsona da bi prikrio svoje članstvo u NO finskog Afaraka

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari