Pratite nas

BiH

U potrazi za medijskom dobrotom

Objavljeno

na

Hrvatski, i ne samo hrvatski, novinari i novinski pisci, odavno su postali neprijateljima svake nade i ljudskosti koju smo u novinama, na radiju i na televizijama, koliko do jučer, znali pronaći: pročitati, poslušati, pogledati.

Ekonomske nevolje koje more sve, pa i novinare – sve ih je više bez posla, sve su lošije plaćeni, a „resorni” fakulteti i dalje ih masovno „proizvode”, ne hajući za to kakva ih profesionalna i životna sudbina čeka – doprinose porastu medijskog beznađa i malodušnosti, ali i nezaustavljivom trendu rasta nesnošljivosti i agresije u medijskim pričama i komentarima.

Mediji su postali poprištima svakojakih obračuna, ratova i hajki: svjetonazorskih, stranačkih, vjerskih, obavještajnih, etničkih, generacijskih, sindikalnih i inih.

Kao čitatelj novina, gledatelj televizija i čitatelj mrežnog, portalskog novinstva, često osjetim silan umor i malodušnost nakon konzumiranja dnevnog „obroka” ili „porcije” tih silnih depresivnih medijskih vijesti i priča.

Upravo zbog toga, prošlog sam tjedna odlučio tragati za pozitivnim, optimističnim medijskim pričama koje sadrže barem zrnce nade.

Iako se tako ne čini, u beskrajnim medijskim morima i oceanima – hrvatskim, europskim i svjetskim – otkrio sam nepregledno mnoštvom pozitivnih, plemenitih i dobrih priča.

Od tog mnoštva, s vama želim podijeliti priču koju je svojim čitateljima ispričao čovjek kojeg nisam nikad, nažalost, upoznao, ali dobro i dugo poznajem njegova oca, jugoslavenskog i hrvatskog diplomata, političara, gradonačelnika, sociologa religije i umnika opće prakse dr. Ivicu Maštruka, autora zanimljive knjige “Sveta Stolica – Anno Domini 1991. – Ambasador zemlje koje nema”.

medij1a

Titov i Tuđmanov veleposlanik pri Svetoj Stolici dr. Ivica Maštruko i njegova memoarska knjiga

Njegov sin Oleg napisao je priču koju vam preporučujem za čitanje, iako se u njoj mogu nazrijeti tragovi nostalgije za sretnim „crvenim” vremenima.

Na društvenim mrežama predstavlja se kao „urednik, pisac, kolumnist i fotograf”, a mogao je komotno dodati i još pokoji pridjev, primjerice: svjetski putnik i putopisac.

Oleg Maštruko napisao je, po mom izboru, kolumnu tjedna, u virtualnom izdanju najčitanijeg hrvatskog mjesečnika za računalnu tehnologiju „Bug” (časopis je pokrenut 1992., a trenutno je njegov glavni urednik Miroslav Rosandić).

Evo njegove kolumne koju vrijedi pročitati:

Oleg Maštruko

Gigant za giganta

medij2medij3a

Oleg Maštruko kao srednjovjekovni vitez u boji i kolumnist Buga u crno-bijeloj tehnici

U SJENI ćirilice, besmislenih referenduma, u sjeni auta za crvene barunice i pokradene love crnih i plavih lopova, u sjeni nogometa, Mamića, Ave Karabatić, Nadana i HGK i LGBT, u sjeni Linićevog deranja kože s leđa građana, u sjeni Vukovara, veterana, penzionera, strančarenja i svih ostalih milijardi besmislica kojima nam truju mozak i otimaju novac, ovih se dana u Hrvatskoj dešava najbitnija stvar godine. Mislite da pretjerujem? Možda iz mene progovara stara socijalistička škola ili nerezonsko udivljenje prema golemim sovjetskim i njemačkim strojevima, ali dopustite da pojasnim…

U petak navečer na aerodrom Pleso, malu provincijalnu zračnu luku koja je i turistima uglavnom samo destinacija za presjedanje (ako su te nesreće da nemaju izravan let za Dalmaciju) sletjet će najveći avion na svijetu. Prožvačite te riječi. Najveći. Avion. Na svijetu! Antonov 225 samo je jedan i jedini, ne postoje dva primjerka ovog modela. Kada Mrija, kako je nadimak zrakoplova, negdje leti – to košta milijune i to je s jako jako JAKO dobrim razlogom. Fanovi tog aviona putuju po Evropi loveći njegov naredni posjet.

Ovaj put, taj iznimno dobar razlog za posjet 225-ice naš je proizvod, djelo hrvatskih inženjera i šljakera. Možete li zamisliti nešto bitnije u ovoj maloj, nesretnoj, pokradenoj, jadom prošaranoj državi? U samozatajnosti pogona na zagrebačkom Jankomiru naši ljudi proizveli su nešto što je kupcu toliko bitno da će poslati najveću letjelicu koju je ljudski rod napravio i platiti preko 2 milijuna eura (naša neslužbena procjena) samo za što brži transport tog nečega u svoje dvorište! Kada se Luka Modrić prodavao u Real, u hrvatskim je medijima to tjednima bila udarna vijest, iako od te prodaje osim samog Modrića, njegovog menadžera i bivšeg kluba nije zaradio nitko, a nije bilo niti posebnog razloga za nacionalni ponos. Modrić je pojedinac, slučajno je rođen tu. Ovdje je riječ o nečemu po svim čak i najbanalnijim parametrima barem jednako bitnom – a zapravo neuporedivo bitnijem.

Meni je to događaj godine u Hrvatskoj, a vi kako znate…

medij4a

Zvijezda cijele operacije – trafo za Filipine, operativna težina 210 tona, ovo je samo glavni dio, bez ulja i dodataka, koji ide u avion – 140 tona

Uglavnom, “to nešto” po što Antonov dolazi predstavljeno nam je u pogonima Končar Energetski transformatori d.o.o. – KPT, Končar Power Transformers. Kako tvrtka čak 97% svojih proizvoda izvozi, posve je logično da ima i naziv na engleskom (ono za što se, BTW, mali poduzetnici s birokracijom bore već godinama). KPT zapošljava 515 radnika, transformatore izvozi već desetljećima, u zadnjih deset godina izvezli su proizvode i usluge u vrijednosti većoj od 8 milijardi kuna. KPT-ovi strojevi bruje i struje u preko osamdeset zemalja svijeta. Direktor Ivan Milčić za svaki transformator koji se gradi, čak i one koji izgledaju kao goli kostur, zna gdje ide – dok šetamo pogonom objašnjava: ovaj ide u Alžir, ovaj u Nigeriju, ova dva u Južnu Afriku, zatim Češka, Filipini, Norveška, Azerbejdžan…

Filipinske elektrane i elektrodistribucija jedan su im od najvjernijih kupaca, zemlja u koju, riječima direktora KPT-a, izvezu otprilike jedan transformator godišnje. Transformator je, ako vas nisu naučili u školi, električni sklop za mijenjanje napona i snage struje, a temelji se na metalnoj jezgri, stotinama namota manje ili više debele žice i tonama ulja koje služi za hlađenje ali i kao izolator.

Metal, žica, ulje – sve su to užasno teške stvari, ali nema varanja, ne možete napraviti trafo od plastike i Lego kockica. Končarovi transformatori teški su od nekoliko tona, do preko dvjesto tona. Ovako teški tereti uglavnom se izvoze preko luka u Rijeci i Vukovaru. O informatizaciji riječnih luka, inače, pisali smo u Mreži. Do same se luke trafoi voze posebnim kamionskim “kompozicijama” Zagrebtransa i/ili željeznicom. Zašto Vukovar? U Vukovarskoj se luci ovakav teret krca na teglenicu (baržu) i gura uz Dunav do Njemačke, pa zatim kanalima i sjevernim rijekama do neke od luka Zapadne Evrope (Hamburg ili Rotterdam). Zvuči neočekivano, ali veza preko Vukovara i Njemačke ili Nizozemske jeftinija je za transport do cijelog niza globalnih odredišta od veze preko Rijeke.

Izuzetno rijetko dogodi se da je kupcu toliko bitno da dobije trafo u “roku do jučer” da je za njega spreman poslati i transportni avion. U elektrani na filipinskom otoku Cebu instalirane snage 500 MW “riknuo” je jedan od dva transformatora – inače također Končarov, no do kvara nije došlo Končarovom krivnjom. Kupci su naručili novi, ali zbog za 50% smanjenog kapaciteta strujne mreže trpe svakodnevne goleme gubitke – u elektrani od dva bloka po 250 MW radi samo jedan. Gubici su toliko veliki da su umjesto čekanja da trafo dođe morskim putem za 40-ak dana, spremni unajmiti Mriju da ga doveze zrakom. Končar je, inače, naručeni novi trafo završio u super-brzih pet mjeseci, na što su izuzetno ponosni; uobičajeni rok za ovakav trafo je oko godine dana.

Ukupna masa transformatora je 210 tona od čega avionom ide glavni dio od 140 tona. Manji komadi idu odvojenim letovima, a masa ulja koja se lije u trafo je 42 tone – to će biti obavljeno na samoj lokaciji na Cebuu.

medij5a

I Končarova tvornica transformatora, i Antonov, čiji avion dolazi po nju, djeca su socijalizma. Igrom slučaja, i jedan i drugi preživjeli su katastrofe privatizacije u svojim zemljama, sve one nesreće i debakle koji su pratili i prate i hrvatsku i ukrajinsku privredu, preživjeli su i pohlepnu šapu HDZ-a i neopisivu nesposobnost SDP-a, i sve one njihove prirepak-strančice čije je uhljebe negdje trebalo smještati, makar i po cijenu propasti smještajnog kapaciteta. Antonov smo posjetili i o tome pisali ovdje.

KPT se vodi i sklapa poslove isto kao i prije trideset ili četrdeset godina. Je burazi, recite vi što hoćete, ali sve što u ovoj zemlji vrijedi ili je vrijedilo (ali je rasprodano) stvoreno je u vrijeme vaših očeva i djedova. Sada svi skupa u očaju od šačice startupa i njihovih aplikacija za mobitele od po dolar i dvajspet centi očekujemo da nas dignu iz pepela, zaposle stotine tisuća mladih (i starih) i dokinu kataklizmičku nezaposlenost, čak i među generacijama koje, zbog jedne druge katastrofe – demografske – zapravo nikada nisu bile brojčano manje i po tom parametru lakše zaposlive.

Tu ću stati. Za jedan komentar dana na webu – dosta. O ostalom razmislite sami, te uživajte u fotkama koje smo napravili u Končarovim postrojenjima. Ne zamjerite HDR i fišaj, bili smo udarnički nabrijani. Kada za vikend Mrija dođe po trafo, nadamo se finiširati praćenje događaja godine i s nekoliko avijacijsko-utovarnih fotografija.

medij6a

Oleg Maštruko iz mlađih dana i skori svetac Ivan Pavao II.

medij7a

Oleg Maštruko uz bistu jednog od najboljih svjetskih konstruktora zrakoplova Olega Konstantinoviča Antonova čije ime nosi i prošlotjedni zagrebački gost „Antonov 225″

medij8a

Ruske marke u slavu Olega Konstantinoviča Antonova i njegovih zrakoplovnih djela

 Slaven Letica/velecasnisudac.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari