Pratite nas

Događaji

PRVI DAN ZNANSTVENOG SKUPA – U povodu 100. Obljetnice prve mature na širokobriješkoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti

Objavljeno

na

Mi moramo čuvati našu gimnaziju i mislim da smo joj na neki način dužni dati veću pozornost da bi ona i dalje doprinosila razvoju Širokog Brijega…

S početkom u 9.30 danas je u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu započeo Znanstveni skup u povodu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti na Širokom Brijegu.

Na početku programa, vikar Hercegovačke franjevačke provincije i predsjednik Organizacijskog odbora fra Ivan Ševo pozdravio je nazočne te rekao da: »Narod bez prošlosti, bez tradicije, vjere i kulture i svoga imena ne može savladavati izazove i kušnje sadašnjosti, a pogotovo ne može biti spreman za budućnost.« Fra Tomislav Puljić, gvardijan samostana na Širokom Brijegu, u svom pozdravnom govoru spomenuo je važnost osnivača gimnazije i što su htjeli postići za ovaj kraj.

»Osnivači su htjeli da se otvaranjem gimnazije i njezinim programima pruži mogućnost stjecanja znanja jednako kao i u najrazvijenijim zemljama«, te je nadodao kako su sve to radili iz ljubavi prema Bogu, narodu i domovini što su potvrdili i mučeničkom smrću. Miro Bošnjak, ravnatelj današnje širokobriješke gimnazije »Fra Dominik Mandić« istaknuo je kako je gimnazija od 1918. pa do danas prošla kroz tri burna razdoblja, te je početkom 90-ih bio organiziran odbor za njezinu obnovu na čelu s Antunom Vrdoljakom. Dodao je da je 1993., 18. svibnja, tako obnovljenu gimnaziju otvorio pokojni predsjednik Franjo Tuđman.

Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ZHŽ kazao je da »Stogodišnjica širokobriješke gimnazije, te zlatne niti našega identiteta, brutalno je trgana i prekidana, posebno u razdoblju 1944./45. – 1947. Njezini profesori, mahom doktori znanosti, zvjerski su poubijani, zgrada je zapaljena, matice, knjižnica, također zapaljeni i uništeni. Danas možemo reći da je upravo ta krvava rana postala najčvršća karika u njezinu stogodišnjem povijesnom lancu.« Širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević povezao je onu bivšu i sadašnji gimnaziju. »Mnogobrojni umjetnici, sportaši, znanstvenici ovdje su stekli svoja prva znanja, to je jednostavno nemjerljivo.

Mi moramo čuvati našu gimnaziju i mislim da smo joj na neki način dužni dati veću pozornost da bi ona i dalje doprinosila razvoju Širokog Brijega.«

Na skupu su svoje radove izložili poznati znanstvenici te prosvjetni, kulturni, politički i drugi uglednici. Uvodnu je riječ imao fra Ivan Ševo na temu »Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti na Širokom Brijegu«. Drugo izlaganje imao je fra Ivan Dugandžić s temom »Ugledni bibličari – učenici širokobriješke Gimnazije«. Fra Andrija Nikić govorio je o »Početcima školovanja hercegovačkih franjevaca 1844. –1852.« »Prva matura s pravom javnosti na velikoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu« bila je tema fra Ante Marića. Fra Robert Jolić je za svoju temu imao »Početci franjevačkoga srednjeg školstva u Hercegovini«. Šimun Musa održao je izlaganje na temu »Bubalovo pjesništvo i njegov proročki glas«. Marija je Vasilj govorila o »Hrvatskoj međuratnoj književnosti u književnoj kritici A. R. Glavaša«. Miroslav Akmadža imao je za temu »Hercegovački franjevci i komunisti – borba za mladež«. »Toplinom i bistrinom đačkoga srca, o knjizi J. Tomaševića Koške Istina o ubijenoj gimnaziji« izlagao je fra Miljenko Stojić. Uslijedila je kratka stanka za sve izlagače, kao i ostale sudionike ovoga skupa.
Zatim su uslijedila nova izlaganja, druge teme s novim izlagačima. Vinko Grubišić govorio je o »Bivšim učenicima širokobriješke Gimnazije – širiteljima hrvatske kulture u svijetu«. Ante Beljo je za temu imao »Uspomene i sjećanja na Gimnaziju«. O temi »Pouka latinskog jezika na Širokom Brijegu« govorili su Josip Grubeša, Lucijana Boban i Jelena Jurčić. Katica Krešić izlagala je o »Jezičnoj praksi u BiH između dvaju svjetskih ratova«. Irena Budimir govorila je o »110 godina Ljeporječja«. Franjo je Ljubić izlagao na temu »Maturanti 9. naraštaja Gimnazije na Širokom Brijegu«. Povjesničar Hrvoje Mandić držao je predavanje na temu »Izbačeni učenici širokobriješke Gimnazije u razdoblju 1941. – 1944.«. Irena Musa izlagala je o »Odgoju i obrazovanju u širokobriješkoj Klasičnoj gimnaziji – u svjetlu tradicije i suvremenih potreba društva«. Jure Beljo i Marko Ivanković govorili su o »Doprinosu franjevaca poljoprivredi, selu i seljaštvu Hercegovine«. »Franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu za vrijeme austrougarske uprave – u svjetlu dokumenata Arhiva BiH« bila je tema Šimuna Novakovića. Za kraj, predavanje je održala Marina Kljajo Radić na temu »Poetizacija Širokoga Brijega i zavičajnih motiva, domoljublja i iseljeništva u književnome opusu Lucijana Kordića«.

Nakon posljednjeg izlaganja uslijedila je kratka rasprava o svemu rečenom na ovom znanstvenom skupu. Na kraju je fra Ivan Ševo zahvalio svima koji su doprinijeli održavanju ovoga skupa te je uslijedila prigodna zakuska za predavače i goste.

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Svečano obilježena 27. obljetnica HRZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni Pukovnik Mirko Vukušić u Zemuniku u srijedu, 12. prosinca 2018. održana je središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice utemeljenja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a).

Središnjoj svečanosti nazočili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zadarski župan Božidar Longin, zapovjednik HRZ-a brigadni general Mato Mikić, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OS RH, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, diplomatskog i vojno-diplomatskog zbora, lokalnih vlasti, bivši zapovjednici i djelatnici HRZ-a, obitelji poginulih pripadnika HRZ-a i drugi. U sklopu svečanosti službeno je predstavljen remontirani helikopter Mi-171 Sh.

Čestitavši svim pripadnicima HRZ-a obljetnicu osnutka izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH i predsjednika Vlade RH ministar Krstičević prisjetio se svih hrvatskih zrakoplovaca koji su u danima Domovinskog rata dali nemjerljiv doprinos uspjesima i pobjedama Hrvatske vojske, a osvrnuo se i na teške početke ratnog zrakoplovstva. Ministar Krstičević u svom je obraćanju naveo i kako se Hrvatska vojska u posljednje dvije godine sustavno obnavlja i jača što uključuje i nabavu nove opreme, a posebno je istaknuo preuzimanje prvog remontiranog helikoptera.

“Danas je značajan dan za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo! Osim svečanosti proslave dana danas preuzimamo novi remontirani helikopter Mi-171 Sh. Iz poštovanja prema doprinosu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u stvaranju hrvatske države, pokrenuti su projekti sustavnog opremanja novim sredstvima i opremom ove zahtjevne grane pobjedničke Hrvatske vojske. Država koja nije u stanju štititi svoje nebo ne može biti sigurna ni u svoju budućnost”, rekao je ministar Krstičević. Podsjetivši kako su u sastav HRZ-a već ušli helikopteri Kiowa Warrior, a dolaze i moćni američki helikopteri “Crni Jastreb”, ministar Krstičević je zaključio:“Kao pouzdana i vjerodostojna članica NATO saveza, prelazak na zapadnu tehnologiju je jedini mogući i ispravni put”.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general Šundov u prigodnom obraćanju prisjetio se kako se HRZ tijekom Domovinskog rata stvaralo gotovo ni iz čega, a herojskim djelovanjima iz sportskih i poljoprivrednih aviona, kao i odvažnim preletima zrakoplova na slobodni hrvatski teritorij, naši su piloti dizali moral naših branitelja i održavali vjeru u pobjedu. General Šundov istaknuo je kako je dobro opremljena i obučena vojska jamac sigurnosti i slobode te se stoga moderniziraju i opremaju sve grane Hrvatske vojske.

“Svjedoci smo napora koje naša država ulaže kako bi u složenim gospodarskim prilikama modernizirala i opremila svoju Hrvatsku vojsku. Iskreno vjerujem da će se taj trend održati i da ćemo i narednim godinama nastaviti modernizirati naše zrakoplovstvo. Uz proces modernizacije planiran u ostalim granama Oružanih snaga slobodno možemo reći da stvaramo vojsku za 21. stoljeće”, zaključio je načelnik Glavnog stožera OS RH.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zadarski župan Božidar Longin istaknuo je nemjerljiv doprinos HRZ-a u Domovinskom ratu te njegovu današnju ulogu: “Danas, u mirnodopskim uvjetima čuvari hrvatskog neba obavljaju mnoge zadaće i važna su karika u sustavu domovinske sigurnosti”.

Zapovjednik HRZ-a brigadni general Mikić u svom je govoru naglasio kako je HRZ, prošavši kroz nekoliko faza transformacije i preustroja, izraslo u moderno zrakoplovstvo u potpunosti sposobno i spremno ispunjavati svoje Ustavom i zakonom predviđene zadaće i misije.

“Danas sustavno provodimo nadzor i zaštitu zračnog prostora, pružamo potporu provedbi zadaća Obalne straže i obuci ostalih grana Oružanih snaga, sudjelujemo u operacijama potpore miru, provodimo zadaće hitnog zračnog medicinskog prijevoza, traganja i spašavanja, gašenja požara iz zraka i dajemo potporu civilnim institucijama u Republici Hrvatskoj”, rekao je general Mikić. Zapovjednik HRZ-a istaknuo je kako već samo već 27 godina školujemo vlastiti pilotski kadar, a u pripremi su i novi programi koji će osigurati dovoljan broj mladih pilota za nove višenamjenske borbene avione.

Po završetku svečanosti održana je prezentacija o remontu helikoptera Mi-171 Sh, a uzvanici su potom obišli taktičko-tehnički zbor HRZ-a. Održan je i atraktivan prigodan letački program u kojem je sudjelovao i remontirani helikopter. Nakon leta pilot bojnik Dubravko Radić izjavio je kako je u potrojbu vraćeno „moćno sredstvo” te da će se koristiti za zadaće unutar Oružanih snaga, ali i za potporu civilnim institucijama.

“Remont je napravljen odlično i nemamo nikakvih zamjerki”.

U sklopu obilježavanja obljetnice u ponedjeljak 10. prosinca položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, dok je u utorak 11. prosinca služena sveta misa zadušnica za poginule i umrle hrvatske branitelje u Crkvi Svetog Šime u Zadru koju je predvodio vojni kapelan Ivo Topalović.

Također, u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. izaslanstvo HRZ-a položilo je vijence i zaplilo svijeće na grobu generala zbora Imre Agotića i kod središnjeg križa na gradskom groblju Mirogoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Zavičajna zajednica ‘Široki Brijeg’ u Zagrebu obilježila 25. obljetnicu održavanja tradicionalne ‘Širokobriješke večeri’.

Objavljeno

na

Objavio

U petak, 7. prosinca 2018. u prepunoj dvorani restorana Gastro Globus održana je, u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu,  još jedna tradicionalna Širokobriješka večer u Zagrebu  koja je okupila  preko 700 gostiju.

Jubilarno – 25. – druženje Širokobriježanki i Širokobriježana te prijatelja Širokog Brijega okupilo je i brojne uglednike iz društvenog, političkog, gospodarskog, sportskog i kulturnog života dviju domovina hrvatskog naroda – Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Večer su uveličali: Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, izaslanica Andreja Plenkovića, predsjednika hrvatske vlade, Žana Ćorić, izaslanica Zvonka Milasa, državnog tajnika  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Mato Kraljević, izaslanik Milana Bandića, gradonačelnika grada Zagreba, Zdenko Ćosić, izaslanik Dragana Čovića, predsjednika HNS a i HDZ a BiH, Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega. Na večeri su bili i Zlatko Dalić, izbornik osvajača svjetskog srebra u nogometu, Anđelo Kvesić, osvajač bronce na Svjetskoj karate ligi i brat osvajača svjetskog zlata u karateu – Ivana Kvesića te prof.dr.sc. Eduard Galić, sveučilišni profesor i poznati hrvatski kardiolog.

Pozdravljajući okupljene dr.Zdenko Kraljević,  predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu naglasio je važnost njegovanja i čuvanja svoje baštine, svog identiteta. „Uz zadržavanje trajne veze sa zavičajem, upravo to je i cilj održavanja ovih naših druženja“ – rekao je.

Marko Ćavar, jedan od prvih predsjednika Širokobriješke zajednice u Zagrebu podsjetio je nazočne na početke rada zajednice te projekte koje je zajednica završila: obnovu zgrade gimnazije na Širokom Brijegu, izgradnja spomenika dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku i Gojku Šušku, ratnom ministru obrane  u Širokom Brijegu, koji su bili redoviti gosti na svim Širokobriješkim večerima. „ Nastavljamo graditi mostove između Širokog Brijega i Zagreba, naša dva zavičaja“ – poručio je.

„Uvijek mi je posebno zadovljstvo biti s vama“- poručila je predsjednica Kolinda te naglasila važnost zajedništva u ostvarivanju bitnih ciljeva za hrvatkih narod kako u RH tako i u BiH.  „To što Širkobriješka zajednice pomaže Hrvate u entitetu Republika Srpska i obnovu katličke crkve u Bijeljeni  pravi je pokazatelj zajedništva hrvatskog naroda “ rekla je predsjednica koja je Mati Buliću, pomogla i zapjevala s njim njegovu poznatu pjesmu uz koju su snažno vezani svi Širokobriježani „Domu mom“.

I ova svečana 25. Širokobriješka večer je, kao i godinama prije, imala humanitarni karakter. Po prvi put,  dio humanitarnog prihoda će ići izvan Širokog Brijega – u obnovu župne crkve Prečistog Srca Marijina u Bijeljini, koja je, poput brojnih Hrvata tog kraja, u proteklom ratu teško stradala.  Crkva je zbog povijesne i arhitektonske vrijednosti,  2015.godine proglašena i nacionalnim kulturnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na ovaj način,  Zavičajna zajednica  Široki Brijeg, uz konkretnu  potporu šalje i poruku Hrvatima u ovom dijelu BiH da nisu sami a ponajmanje da su zaboravljeni.

Vlč. Andrej Lukanović zahvalio je Zavičajnoj zajednici Široki Brijeg na potpori te izrazio uvjerenje kako će crkva Prečistog srca Marijina u Bijeljini, čija je obnova u tijeku,  ubrzo zasjati u svojoj punoj ljepoti na radost i ponos preostalih 100 katolika koliko ih je ostalo u Bijeljini nakon proteklog rata.

Jubilarnu svečanost – 25. Širokobriješku večer, izvedbama gange i bećarca ulješali su  kulturno umjetničko društvo „Brda“iz Izbična, te širokobriješki studenti u Zagrebu koji su otplesali hrvatske tradiconalne plesove linđo i trusu.

Za zabavu do jutra pobrinuo se Mate Bulić, dugogodišnji prijatelj zajednice i Širokog Brijega uz pratnju benda Delta.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu i ove je godine osigurala brojne vrijedne nagrade za tradicionalnu tombolu.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari