Pratite nas

Pregled

U povodu 20. godišnjice od uvođenja hrvatske kune

Objavljeno

na

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar.

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.

[divide]

Hrvatska_kunaKuna je precijenjena, a kao nekad njemačkoj marki, građani najviše vjeruju euru. Hrvatska je do uvođenja eura, koliko god to željeli, još jako daleko. U prvom redu zbog toga što teško može zadovoljiti relativno stroge preduvjete da bi ušli u eurozonu zbog javnog duga koji premašuje 67 posto BDP-a, previsokog proračunskog deficita. Valja podsjetiti kako je u vrijeme uvođenja kune na čelu države bio Franjo Tuđman, dok je predsjednik hrvatske vlade bio Nikica Valentić. Na kraju Valentićevog premijerskog mandata – u studenome 1995. godine – hrvatski vanjski dug iznosio je pet milijardi dolara. Za usporedbu, trenutačno vanjski dug Hrvatske, prema podacima HNB-a, iznosi 72,7 milijardi dolara!

Kuna je u proteklih 20 godina odigrala važnu povijesnu, društvenu i ekonomsku ulogu u nastanku i razvoju naše zemlje i njene privrede. Međutim, mnogi će ekonomisti upravo kunu ili točnije monetarnu i tečajnu politiku koju je država vodila preko HNB-a, okriviti kao jednog od krivaca za uništenje hrvatske proizvodnje. Drži se da je snažna kuna u odnosu najprije na njemačku marku, a potom na euro, pridonijela tome da je Hrvatska postala uvozno orijentirana zemlja u kojoj se “ništa ne isplati proizvoditi”. Izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta dr. sc. Željko Požega, ističe kako je dugoročno održavanje fiksnog tečaja kune dovelo do njene precijenjenosti, a precijenjenost ima za posljedicu očitu stagnaciju privredne aktivnosti i rast nezaposlenosti.

Svjedoci smo posljednjih godina učestalih rasprava o tome treba li napustiti koncept fiksnog tečajnog aranžmana kune i pri tome se, zapravo, javnost uglavnom prilično obmanjuje te se izbjegava reći prava istina. Promjene tečajnog režima išle bi u korist izvoznika, a na štetu uvoznika, u korist štediša, a na štetu dužnika, dok bi deprecija kune u Hrvatskoj vjerojatno vodila u inflaciju, jer smo jako ovisni o uvozu.

Nažalost, potencijalni problemi velikog broja dužnika u kojima bi se našli uslijed ozbiljnije promjene tečaja kune, kao i važnost njihovih glasova na izborima, a posebno financijski i politički utjecaj uvoznika, u našoj zemlji su prejaki i ne omogućavaju bilo kakvu promjenu tečajne politike kune. Sve to skupa podrazumijeva da mi ne možemo svoju makroekonomsku politiku i razvoj privrede temeljiti na izvoznoj orijentaciji i rastu konkurentnosti, a to je, u uvjetima koje imamo u našoj zemlji i jedinstvenog tržišta EU, čiji smo dio, naprosto pogubno.

Hrvatska narodna banka ipak i dalje je čvrsta u obrani tečaja kune. “Devalvacija za nas ne dolazi u obzir. Jer, naš novčani sustav bazira se već danas velikim dijelom na euru. Više od 70 posto štednje Hrvata je u eurima, većina dugoročnih kredita je u eurima, ili vezana na kretanje vrijednosti eura. Devalvacija bi dovela u opasnost financijsku stabilnost i produbila recesiju, a to si ne možemo dopustiti. A naša povijest ne pokazuje da su devalvacije korisne za naš izvoz”, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić u intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitungu. Unatoč svemu, upitate li bilo koga u Hrvatskoj vjeruje li više kuni ili euru, odgovor će uvijek biti isti, što podsjeća na vremena kada su se kod kuće čuvale plavkaste novčanice od stotinu maraka umjesto dinara.

Ponosni smo što imamo kunu, a žalosni što smo samo sebi oduzeli funkcije nacionalnog novca

U povodu 20. godišnjice od uvođenja hrvatske kune, koja će se obilježiti 29. svibnja, ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić je za narod.hr ocijenio kako kuna ne obavlja funkciju novca. Rekao je kako je ekonomsko određenje novca da obavlja funkciju novca, a to su platežno sredstvo, mjerilo vrijednosti i sredstvo štednje.

“Novac u Hrvatskoj je platežno sredstvo, ali nije ni mjerilo vrijednosti ni sredstvo štednje. Onaj koji je trebao štititi kunu kao novac, a to su Vlada i Hrvatska narodna banka su dopustili deviznu klauzulu i štednju u stranoj valuti i time je kuna izgubila dvije velike funkcije kao novac. Tuđa valuta je počela obavljati funkcije nacionalnog novca,” rekao je Jurčić i dodao kako Hrvatska narodna banka, koja ima zadatak proizvoditi i čuvati novac u Hrvatskoj ne smije dopustiti da druge valute obavljaju funkcije nacionalnog novca.

“Posljedica je da je novac isključen kao instrument ekonomske politike ili kao katalizator. On je instrument kojim bi reguliranjem novca u skladu s gospodarstvom mogli kočiti ili pospješivati gospodarstvo.” Usporedivši ga s ljudskim tijelom, Jurčić je rekao da je gospodarstvo tijelo, a novac krvotok koje služi za razvoj tijela.

Jurčić je objasnio kako strana valuta nije hrvatska valuta, već da je to tuđi novac, te se pita čemu postoji monetarni sustav ako se financira tuđim novcem.

“Ponosni smo što imamo kunu, a žalosni što smo sami sebi oduzeli funkcije koje mora obavljati nacionalni novac, a to je prouzročilo najveće štete u hrvatskom gospodarstvu. Zaduživali smo se u stranom novcu. Država ima suverenitet koji ima monetarni suverenitet, a deviznom klauzulom smo se odrekli monetarnog suvereniteta ničim izazvani,” naveo je Jurčić.

Upitan da li bi Hrvatska trebala slijediti trendove, sada kada je članica Europske unije i prihvatiti euro kao službenu valutu, Jurčić je naveo kako ne zadovoljavamo ekonomske uvjete. Istaknuo je kako je euru snagu daje uglavnom Njemačka, dok druge zemlje poput Grčke, Španjolske i Portugala imaju problem jer euro ne obavlja funkciju novca u skladu sa strukturom njihovog gospodarstva.

Tvrdi kako je u Hrvatskoj struktura gospodarstva još udaljenija od tih, te da bi uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj trenutno bila šteta za Hrvatsku.

U slučaju eventualnog prelaska na euro, Jurčić smatra da neće biti problema što se tiče nacionalne svijesti jer da je narod podsvjesno pripremljen zbog štednje u eurima, dok se stvarala odbojnost i sumnja u kunu od istih onih koji su trebali stvarati povjerenje i prihvaćanje kune.

“To je kao da stvarate proizvod, a kupujete od konkurencije taj isti proizvod. To je čudna politika u Hrvatskoj. Za ekonomiju bi to bilo vrlo loše,” ocijenio je Jurčić i istaknuo kako bi prihvaćanje eura dovelo do konverzije gdje bi 12 kuna bio jedan euro.

“S time bi se trebalo devalvirati 30-50 posto kune, što odražava kupovnu moć Hrvatske i ostatka Europe,” zaključio je Jurčić za narod.hr.

glas-slavonije.hr/narod.hr/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dominik Knezović i Krešimir Miletić: Narod odlučuje, Sad ili Nikad!

Objavljeno

na

Objavio

Dominik Knezović: U Švicarskoj za referendum treba 100.000 potpisa koji se prikupljaju 18 mjeseci, a u Hrvatskoj trebamo za dva tjedna prikupiti 380.000! Krešimir Miletić: Hrvatska ima 8 zastupnika nacionalnih manjina, a sve ostale države Europske unije zajedno – isto 8!

Gosti Bujice na Z1 – mladi politolog Dominik Knezović i Krešimir Miletić iz Građanske inicijative ‘Narod odlučuje’ razotkrili su para-političko djelovanje GONG-a koji sve čini kako bi pomogao elitama iz SDP-a i HDZ-a te spriječio referendum… GONG je javno izdao upute za opstrukciju kod prikupljanja potpisa, a (ne)poznati počinitelji čak su pokušali podvaliti lažni štand!

U emisiji je objavljen proglas koji su dobili mnogi Riječani, a u kojem se ‘Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju’ iz Rijeke protivi referendumu, isto kao i gradonačelnik Vojko Obersnel!

S prepunog štanda na zagrebačkom Jelačić placu uživo se u emisiju javila dr. Željka Markić, a iz Splita iznimno optimistična dr. Sanja Bilač; još ovaj vikend prikupljaju se potpisi za referendum o promjeni izbornog sustava, a prema informacijama s terena – inicijativa je vrlo blizu potrebnog broja potpisa i povijesnog uspjeha!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Održano predavanje ‘Hrvatski književni kanon’

Objavljeno

na

Objavio

TRI HRVATA - Otac biskup Vlado Košić, Slobodan Novak Prosperov i Božidar Alić u Sisku
TRI HRVATA - Otac biskup Vlado Košić, Slobodan Novak Prosperov i Božidar Alić u Sisku

Predavanje ”Hrvatski književni kanon“ održao je jučer u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu povjesničar književnosti, komparatist i teatrolog Slobodan Prosperov Novak.

Kao gost odabrana djela interpretirao je glumac Božidar Alić, a predavanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić kojem je predavač na početku zahvalio na pozivu.

Govoreći o naslovu svog predavanja predavač je rekao da se termin kanon ne odnosi na teologiju ili značenje te riječi u starim znanostima, već na obvezna književna djela koja bi jedna sredina trebala poznavati, upozorivši kako danas u Hrvatskoj nije kanoniziran vrijednosni sustav knjiga i ideja koje bi promijenile i zamijenile onaj zastarjeli jugoslavenski, komunistički i antihrvatski.

– Mi smo danas svjedoci jedne ofenzive ljudi koji se bore protiv hrvatskog identiteta i obitelji te hrvatskog školstva. Naša zasigurno najveća boljka su institucije koje u devedesetim godinama nismo ‘resetirali’, već smo ih naslijedili iz komunizma. To su prije svega HAZU, Matica hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Te ključne institucije u devedesetim godinama nisu se ni malo promijenile. Tadašnja Južnoslavenska akademija osnovana je u 19. stoljeću s idejom da bude način prodora njemačko-austrijske civilizacije prema istoku i rješenje slavenskog pitanja.

Ta akademija, koju je Strossmayer korigirao s katoličkim vrijednostima, preživjela je to austrijsko vrijeme i obavila je svoju funkciju. Nakon dolaska Jugoslavije akademija se ‘resetirala’ i postala je Jugoslavenska akademija, a kada je devedesetih došlo vrijeme da ona postane hrvatska ne samo imenom već i svojom strukturom i suštinom, nažalost to se nije dogodilo.

Centralistička ideja nije prodrla u Akademiju i ona nije hrvatska jer njeno središte ne misli iz svoje dubine suverenu Hrvatsku, ustvrdio je predavač te se u nastavku osvrnuo i na Maticu hrvatsku kao organizaciju koja odumire jer se nije obnovila i osmislila svoj novi prostor djelovanja te Leksikografski zavod koji se još uvijek ponaša kao da je tu zbog Tita kanonizirajući djela bez vrijednosti koja promoviraju nešto što više ne postoji.

Prosperov Novak je rekao i kako hrvatski prostor, a posebno onaj obrazovni, opterećuje i na njega se postavlja niz loših teza, izdvojivši, prema njegovom mišljenju četiri najopasnijih za razvoj našeg društva.

– Kao prvu istaknuo bih proglašavanje u Hrvatskoj opasnim svega što je je navodno nastalo na temeljima zla takozvane ustaške države. Iz tog ‘straha’ stvara se ideja koja je vidljiva u svakoj Frljićevoj predstavi ili nekoj drugoj intervenciji o kripto-ustašama. Ta ideja sve više prodire u naše kazalište, na tv programe i u domove i vrlo je razarajuća.

Druga, vrlo opasna teza, tiče se Domovinskog rata i opskuriranja svega što se dogodilo u to vrijeme u vezi s njegovim izvorima, rezultatima i ljudima koji su ga vodili. To je najvidljivije u jednoj publikaciji koja se zove Novosti Srpskog narodnog vijeća, a uređuju ga ‘janjičari’ nekadašnjeg Feral tribuna. Oni to rade na način da prikazuju našu borbu i Domovinski rat pesimistično i užasno mračno te kao nešto što se ne bi trebalo uvesti u naš obrazovni prostor.

Treća teza odnosi se na ideju da su od 1945. do 1990 godine stvorene jedna država i jedna kultura koje su dale temelj europskoj Hrvatskoj omogućivši joj razvitak i uključenje Europu. Ta ideja proizlazi iz jugoslavenskih krugova i najbolje se vidi u prosvjetnoj reformi i kurikulumu. Vidljiva je i u govorima ministrice Blaženke Divjak, Borisa Jokića, kao i u mnogim elementima koji se tiču prosvjete i odnose se na taj period.

Četvera teza povezana je s našom dijasporom. Ona pokušava nametnuti da nešto ‘smrdi’ i ne valja s hrvatskom dijasporom. Posebno se tu misli na naše iseljeništvo koje se prikazuje kao mračne sile koje štete razvitku hrvatske države. To je ono kada Puhovski kaže: ‘treća generacija ustaša’. Iseljeništvo se ponižava i radi se o cijelom kolopletu nasrtaja na hrvatski identitet, na samostalnu hrvatsku državu. Kada govorimo o obrazovanju i kurikulumu onda treba znati da su ove teme doista dio toga i da su bolno urezane u svaki govor o reformi“, rekao je Novak.

Govoreći o reformi školstva dodao je kako on ne dovodi reformu u pitanje, ali kako nisu obavljene predradnje, a one koje jesu obavljene su traljavo jer su ih odradili ljudi koji ili su nesposobni ili ne žele da se promjene dogode u pravom smjeru.

– Ministrica Divjak nije dovoljno kompetentna za to. Da bi netko proveo reformu treba imati veliku političku i društvenu moć i mora biti vizionar, a to kod nje ne vidimo. Zanimljivo da od 72 škole koje provode eksperimentalnu fazu, 15 škola je direktno povezano sa strankom koja je delegirala gospođu Divjak. To je nedopustivo.

S druge strane, kada uzmete recenzije kurikula koje su stizale onda možete vidjeti da postoje i negativne recenzije kurikula iz povijesti te kurikula iz književnosti o čemu se naravno šuti. Jednostavno nije dopustivo da stranka koja ima jedan posto glasova na izborima ima toliki utjecaj na školstvo, posebno u ovoj eksperimentalnoj fazi, zaključio je Prosperov Novak.

Na kraju, u otvorenoj raspravi dotaknuta su brojna druga pitanja posebno vezana uz odgoj i obrazovanje. Tako su između ostalog nazočni upoznali predavača s činjenicom da se u sisačkim osnovnih školama na mala vrata uvodi i nameće oblik građanskog odgoja preuzetog iz Rijeke s odabranim predavačima bliskima lijevom svjetonazoru. Profesor je ocijenio da ovaj potez sisačke gradske vlasti ima elemente za ustavnu tužbu je jer očito rezultat samovolje.

(Sisačka biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found