Pratite nas

Kultura

U povodu 70. rođendana akademika Josipa Pečarića

Objavljeno

na

U proteklih 30 godina Pečarić je ostvario jedinstven znanstveni opus, koji ga svrstava u najproduktivnije znanstvenike današnjice u svijetu.

Profesor doktor znanosti Josip Pečarić navršava u ponedjeljak, 3. rujna 2018 70 godina života te će koncem mjeseca rujna po sili zakona okončati svoju karijeru sveučilišnog profesora u Hrvatskoj. To je izvrstan povod osvrnuti se na ovog u svakom pogledu nesvakidašnjeg zanstvenika, spisatelja i mislioca.

Josip Pečarić rodio se u Kotoru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je i magistrirao  nuklearnu fiziku na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Tijekom studija njegov je matematički talent došao do izražaja, pa se od tada potpuno posvetio matematičkim nejednakostima. Tu je postigao stupanj doktora matematičkih znanosti. Izložen stalnom zlostavljanju zbog svog hrvatskog podrijetla u neprijateljskome okruženju, koje se izrazilo u nemogućnosti napredovanja na znanstvenoj ljestvici usprkos neporecivim rezultatima, godine 1987. seli s obitelji u Zagreb, gdje na temelju već objavljenih znanstvenih radova istog trenutka biva biran u izvanrednog, a ubrzo i u redovitog profesora matematike. Godine 2000. Josip Pečarić je izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a godine 2016. dopisnog člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Predsjednik Tuđman odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

U proteklih 30 godina Pečarić je ostvario jedinstven znanstveni opus, koji ga svrstava u najproduktivnije znanstvenike današnjice u svijetu. Iako se u medijima može naći podatak od oko 1100 objavljenih radova, međunarodna baza podataka researchgate (https://www.researchgate.net/profile/Josip_Pecaric) vodi ga s ukupno 1.792 objavljena rada, a baza Scopus s ukupno 647 radova. Osnivač je i glavni urednik 3 matematička časopisa, koji se po općoj međunarodnoj klasifikaciji nalaze među 6 najboljih časopisa u sveukupnoj hrvatskoj znanosti. Sam popis njegovih radova ima obujam znanstvenog rada s preko 60 stranica. Popis koautora, na kojem je 231 ime iz cijelog svijeta, isto tako je impozantan. Ne samo da je živući putokaz mladim znanstvenicima, nego je bio mentor blizu 60 doktoranada, što ga i u toj disciplini postavlja u sam svjetski vrh.

U svojoj karijeri Josip Pečarić ostvario je suradnju s mnogim znanstvenicima širom svijeta (Australija, Pakistan, Rusija, SAD, Švedska), koji se posljednjih godina redovito susreću na godišnjoj znanstvenoj konferenciji. Na ovogodišnjoj konferenciji u Zagrebu,  Lars-Erik Persson, jedan od sudionika iz Švedske, iznio je svoj vrlo osobni pogled na opus Josipa Pečarića te izjavio: „Ne samo ja nego i mnogi drugi promatramo ga kao KRALJA NEJEDNAKOSTI te smo ponosni da možemo raditi u njegovu kraljevstvu“. Profesor Neven Elezović, njegov hrvatski kolega, jednom je rekao: „…a zli duh koji nikome ne da mira i tjera sve naprijed nalazi se ovdje među nama, akademik Josip Pečarić. Više od polovine matematike na tehničkim fakultetima u Hrvatskoj opstoji samo zato što se taj zli duh probudio. To pokazuje da jedan pojedinac može napraviti više nego čitava  organizirana ili neorganizirana institucija.“

Pored privatne, kao muž, otac i djed, te znanstvene misije, akademik Josip Pečarić ima i treću, vrlo značajnu misiju kao domoljub i spisatelj, u kojoj je povremeno pokazao proroška svojstva. Na velikosrpsku agresiju odogovorio je raskrinkavanjem velikosrpskih mitova o Hrvatskoj. Svoja promišljanja iznosi u gotovo svakodnevnim objavama, koje prenose hrvatski portali. Ti su radovi objavljeni u ukupno 43 knjige u vlastitoj nakladi izvan područja matematike, što je vrlo opsežan opus za svakog spisatelja. Naslovi knjiga dotiču se aktualnih tema poput Domovinskog rata, suda u Haagu, Jasenovca, Marka Perkovića Thompsona ili crvenog plemstva.

U godinama nakon smrti predsjednika Tuđmana Josip Pečarić prepoznao je sluganski, protuhrvatski karakter nove vlasti, koji je ne samo prokazao u objavljenim tekstovima i knjigama, nego i potaknuo više peticija s proročanskim porukama. Prisjećamo se Peticije Ujedinjenim narodima o generalu Gotovini, Peticije za spas Branimira Glavaša do Peticije o zaštiti slobode znanstvenih istraživanja te Peticije o uvođenju pozdrava za Dom spremni u službenu uporabu. Zajedničko svim tim akcijama bilo je ukazivanje na goruće društvene probleme u Hrvatskoj, koje su kontrolirani mediji ignorirali ili gurali pod tepih.

Josip Pečarić bio je među prvima koji su ukazali na očiglednu nelogičnost tzv. jasenovačkog mita te je u svojim polemičkim tekstovima raskrinkao mnoge krivotvoritelje povijesti u Hrvatskoj kao bijedne srpske sluge, a jednog od njih spriječio u nastojanju da nezasluženo postane članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Slično tome, svojom opaskom o pomirbi djece komunista u svim strankama, još prije izbora 2016. godine kirurški precizno prorekao je smjer aktualne hrvatske politike.

Iako je vjerojatno njezin najistaknutiji član u novijoj povijesti, Josip Pečarić nije od HAZU dobio ono poštovanje i potporu, koju po sveopćem mišljenju zaslužuje. Dapače, kad je započela njegova diskriminacija, pa i progon zbog njegovih političkih stavova, vodstvo HAZU ne samo da nije ustalo u njegovu zaštitu, nego se pridružilo napadima, što je kulminiralo potpuno neprimjerenim nastupom Glavnog tajnika HAZU na sjednici Hrvatskog sabora 14.12.2016. godine. Slično postupanje doživio je od akademske zajednice u Hrvatskoj, a pogotovo Rektorata matičnog Sveučilišta, što će dovesti do toga, da će, iako je još uvijek intelektualno vrlo aktivan, iz prosvjeda prema nečuvenom postupanju zagrebačkog Sveučilišta prema njemu i članu njegove obitelji koncem rujna prekinuti svaku vezu s ovim Sveučilištem, što će biti slučaj bez presedana, ne samo u Hrvatskoj.

Stoga, podsjećajući na rođendan najistaknutijeg hrvatskog znanstvenika, moramo upozoriti na ignoranciju na svim razinama vlasti, koja traje već skoro dva desetljeća. Tako je nedavna konferencija u povodu njegova rođendana prošla bez ikakvog sudjelovanja državne i sveučilišne vlasti. Ne znajući što smjeraju vrhovi vlasti, slobodni smo prepostaviti da će ne samo vlast, nego i kontrolirani mediji potpuno ignorirati ovaj jubilej, te ovaj značajni nadnevak pokušati potisnuti u zaborav, stvarajući od akademika Josipa Pečarića modernog disidenta.

U isto vrijeme broj štovatelja Josipa Pečarića stalno raste, pogotovo u hrvatskoj dijaspori, što se vidi po broju sudionika na predstavljanjima njegovih knjiga. Poznata je anekdota iz Pakistana, kad ga je njegov doktorand dočekao u zračnoj luci te automobilom povezao do krajnjeg odredišta. U čast visokog gosta iz Hrvatske u automobilu se iz zvučnika zaorila pjesma „Bojna Čavoglave“.

Ponosni da je hrvatska loza dala ovako vrijedan plod i cijeneći njegov neizmjerljiv doprinos razvoju Hrvatske, mi, Uprava i članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, izražavamo najdublju zahvalnost akademiku Josipu Pečariću za njegovo životno djelo te mu želimo puno sreće i zdravlja u nadolazećem razdoblju.

Dr. Josip Stjepandić

Zahvaljujemo akademiku Pečariću na dosadašnjoj i budućoj suradnji i koristimo ovu prigodu te mu čestitamo 70-ti rođendan! Sve najbolje! Uredništvo portala Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Fra Karlo Lovrić opjevao veliki uspjeh Luke Modrića

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ima najboljeg nogometaša svijeta! Prestižnu Fifinu nagradu The Best u ponedjeljak je u Londonu dobio Luka Modrić. Inspiriran ovim velikim uspjehom, fra Karlo Lovrić, bivši misionar u Švicarskoj, Lukin je uspjeh opjevao u pjesmi:

Zlatna nogometna lopta 2018. – Luka Modrić

Sve novine, svi pišu portali,
Luka Modrić onaj dječak mali,
Što čuvaše koze svoga oca
U zabiti negdje kod Obrovca.

Premda mali, vuka se ne boji
I u uspjeh životni ne dvoji.
S tugom svoje on ostavlja koze,
Roditelji najnužnije voze,

Kad četnici ubiše mu djeda,
Od njeg pogled odvojit se ne da.
On iz sela u grad Zadar stiže,
Stalno oči prema gore diže.

Traži djeda, koze svoje traži
I on tako svoje snove blaži.
Mrtvom djedu obećava Luka
Zaigrati on će u Hajduka.

U Zadru se uklopio mali,
U školu ga roditelji dali.
Uči, igra …lopta mu je draga,
Tu počinje životna mu saga.

I opet su prepreke na putu,
Uvijek dečko u istom kaputu…
Mali, žgoljav… tu talenta nema,
U Hajduku… Luka nije tema.

U Dinamu… u njem nešto vide…
Ima sumnje, kao da se stide
Javno reći, kapital je mali,
Sa osamnaest Zrinjskom su ga dali.

Tu je mnogo naučio Luka,
Udaralo, bio na sto muka…
Nakon kušnje Dinamu se vraća
I ozbiljnog nogometa laća.

S Dinamom je titule osvaja,
Pljeskala mu navijačka raja.
Mnogi su ga primijetili vani
Za Modića stigli bolji dani.

Međ prvima Tottenham se javi,
Dinamo mu probleme ne pravi.
U tom klubu pokaza umijeće,
Ubrzo će on na staze veće.

Real Madrid njega hitno želi,
To i Luku bome razveseli.
Nije išlo glatko prvih dana,
Kritičara bilo sa svih strana.

Promašaj je, za Real on nije,
Ali Luka u srcu se smije.
Kao dječak ne bojah se vuka
Izdržat ću, ne bojim se muka.

Izdržao, sad ga Real slavi,
Kad on igra, tek onda je pravi.
U Vatrenim razmišljanja ista,
K’o tobože, nikad nije blista.

U Rusiji pokazao svima,
Da on mjesta, gdje god bio, ima
Zato FIF(A)-i to promaklo nije,
Da se Luka Zlatnoj lopti smije.

Konkurente pomeo je svoje,
Neki u to još i dalje dvoje,
Pogotovo, Ronaldo i klapa…
Salah prizna, skida mu se kapa.

S trideset i tri osvoji je Luka,
Mnogima je on zadao muka.
Kad on loptu uza desnu drži
I pogledom i loptom je brži.

Lopta ide kamo on je vodi.
Protivniku, dakako, ne godi,
Ali zato hrvatskome puku
BOG podari Lijepoj Našoj Luku!

Međugorje, 25.9 rujna 2018.

hrvati.ch

 

Modrićev pobjednički emotivni govor: Pozdrav mojoj Hrvatskoj

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Današnja mlađarija gledana starinskim očima!

Objavljeno

na

Objavio

hercegovina
Foto: Perica Biško

Današnja mlađarija
gledana starinskim očima!

Bože sačuvaj

Faljen Isus moj narode mali,
di smo ono zadnji puta stali
čini mi se da je bilo ovo,
kada kineš reci “MISUSOVO”!

Kad zapivaš prst u uvo stavi,
kućetinu na tri sprata pravi,
i neka se susjed malo stidi,
njegova se od naše ne vidi!

A makinja nek plovi ko lađa,
malo veća a i malo mlađa,
za to mora odrišit se kesa,
al kupit će ćaća Mercedesa!

Mora malo i podignut s banke
a i tamo veze su mu jake,
manji kredit podići se mora,
kupit slabo ,ne bi bila fora!

Od kad mater ženi sina brale
svadbene se proširiše sale,
nove prave one stare ruše
mora zovnut bar iljadu duše!

Tu ti sala nesmi bit mala,
nemoj otić da ne kažeš fala
mada i to desiti se znade,
Ercegovac pošteno je čeljade!

A u kući di no žive stari
vatrenika više se ne vari,
ni to nije više rađa laka,
lakše je pomust iz tetrapaka!

A šta ćeš, tako vrime gazi,
mlađarija na njive ne slazi,
ni u jesen, kamol u srid lita,
a svako malo za ćevapa pita!

Prije mladost kopala kanale
a danas gonjaju signale,
čim na vrata, eto ti ga vraže
za wifi svi lozinku traže!

Nema više oni lipi stvari
sa’ momak curu priko veze bari,
nema više lale moja mila
da po selim skupljaju se sila .

Nit matere više dicu biju,
niti oće a niti li smiju,
ne pije se lozovača ljuta
sada viski baca pored puta!

Danas mladost nikoga ne šljivi!
Noćni život ona sada živi
i ne da se nikom zajebavat,
čeljad ustaje a oni iđu spavat!

I još ovo, Bože oslobodi,
raspale gaćetine sad su u modi,
kad od plaće isčanča o’ ćaće
ode kupit te raspale gaće.

A bez tetovaže nema niko više,
išaralo se ko da roman piše,
nakvom varbom navarbalo kosu
a minđuše nose i u nosu!

Bože sačuvaj, današnje mladosti,
prije bi ti ćaća polomijo kosti,
fratar bi te navistijo s oltara,
ka’ bi ti iz džepa ispala cigara!

Nema se više spokoja ni mir,
od kad nesta ovaca i pastira,
nitko više za staro ne mari
sad nas šišaju samo političari!

A o njima ću rano moja ljuta
napisati nešto neki drugi puta!
Živjeli!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

HERCEGOVINA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari