Pratite nas

Magazin

U povodu 71. rođendana akademika Josipa Pečarića

Objavljeno

na

Josip Pečarić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dopisni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, navršava 3. rujna 2018. 71 godinu života. To je njegova prva umirovljenička godina, nakon dugogodišnje, plodne profesorske karijere, tijekom koje je bio profesor matematike na Sveučilištu u Zagrebu.

U proteklih 30 godina Pečarić je ostvario jedinstven znanstveni opus, koji ga svrstava u najproduktivnije znanstvenike u svijetu. Međunarodna baza podataka researchgate (https://www.researchgate.net/profile/Josip_Pecaric) vodi ga s ukupno 1.829 objavljena rada, a baza Scopus s ukupno 679 radova.

Osnivač je i glavni urednik 3 matematička časopisa, koji se po općoj međunarodnoj klasifikaciji nalaze među 6 najboljih časopisa u sveukupnoj hrvatskoj znanosti. Dva od tih časopisa, za koja je u međuvremenu iz nerazumljivih razloga bila ukinuta potpora Republike Hrvatske, od ove se godine nalaze u najvišoj vrijednosnoj kategoriji (Q1). Njegov kolega Lars-Erik Persson nazvao ga je jednom zgodom kraljom nejednakosti.

Akademik Pečarić također vrlo produktivan spisatelj polemičkih štiva s domoljubnom tematikom, od kojih je nastalo preko 50 knjiga. Naslovi knjiga dotiču se aktualnih tema poput Domovinskog rata, suda u Haagu, Jasenovca, Marka Perkovića Thompsona ili crvenog plemstva. Aktualna i nepresušna tema je pozdrav „Za Dom spremni“.

Stalno podmetanje, diskriminacija prema članu obitelji, te svojevrsna jugokomunistička omerta dovelo je do toga da je akademik Pečarić umirovljenjem po sili zakona prekinuo svaku suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu, te odbio ponuđeno zvanje profesor emeritus. Zbog projekta na Sveučilištu u Moskvi, vodeća znanstvena baza Scopus trenutačno ga vodi kao ruskog znanstvenika. Tako je usred Europske unije postao moderni disident.

U povodu rođendana akademiku Josipu Pečariću želimo puno sreće i zdravlja u nadolazećem razdoblju.

Dr. Josip Stjepandić
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini (HAZUDD)

Poštovanom akademiku Pečariću želimo sve najbolje povodom njegovoga 71. rođendana. Uredništvo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Markotić poslala poruku jugu Hrvatske: Ajde neka se strpe… nećemo izgubiti sezonu. Barem će je Hrvati popuniti

Objavljeno

na

Objavio

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević”, Alemka Markotić, gostovala u RTL-u Danas.

Na pitanje ima li mjesta panici, s obzirom da smo zabilježili 96 novozaraženih u 24 sata u Hrvatskoj, Markotić je odgovorila da “nije potrebna panika”.

“Panika je nešto negativno, ali treba biti razuman. Treba vidjeti gdje se i zbog čega se pojavio taj veći broj. Dvije stvari smo identificirali. Putovanje u Tursku i porast na jugu Hrvatske”, kazala je Markotić i ponovila molbu građanima, posebno sada onima na jugu, da se pridržavaju svih mjera zaštite.

“Drugačije ne možemo štititi ovaj sustav koji smo svi zajedno jako dobro štitili dosad”, rekla je Markotić i dodala da se veliki broj ljudi “vrlo pametno i dobro” pridržava mjera.

“Kontinuirano apeliramo na one koji još misle da se to događa nekom drugom i da se njima neće dogoditi, da to nije tako. Štitimo sebe – štitimo druge”, rekla je Markotić. Na respiratoru je u Hrvatskoj 34 pacijenata, a među onima na Klinici Fran Mihaljević više je muškaraca, malo manje od trećine je u mlađe-srednjoj životnoj dobi.

“No oni su ili pretili ili imaju još neke kronične bolesti. To je uvijek rizik. A pušači? Definitivno. Ako ste ikada pogledali njihova pluća na YouTubeu ili na nekakvim drugim slikama, bit će vam jasno zašto su oni u velikom riziku. U većem su riziku i od obolijevanja jer kažemo da treba prati ruke i ne treba se dirati po licu. Automatski, kad pušite, dotičete usta i nos, i veća je šansa da prenesete infekciju”, rekla je Markotić.

Kazala je da nije neuobičajeno da među zaraženima ima i djece i mlađih osoba. “Kad je epidemija krenula u Kini, dugo vremena nije bilo oboljelih među djecom. Sada ima u svijetu, ali i u Hrvatskoj, nešto oboljelih. Na sreću, uglavnom su to, ipak, sve jako blagi oblici bolesti. Nadamo se da taj postotak neće značajnije rasti i da će bolest i dalje biti blaga prema djeci”, kazala je Markotić.

Na pitanje pomaže li inhaliranje protiv virusa, Markotić je kazala da inhaliranje ne može riješiti virus. “Ali održavanje higijene sluznica i normalne vlage u prostorima gdje živite može pomoći da sluznice ostanu zdravije i bolje i da su manje podložne infekciji. No, to sigurno neće spriječiti infekciju”, rekla je.

“Sve ovo mi jako sliči na Svjetsko prvenstvo u nogometu. Dosta je to igra živaca. Kako smo vidjeli Hrvati su pobjeđivali jako dobro u produžecima i u penalima. Ali znate koliko to živaca košta. Voljela bih da mi to ne radimo i da pobijedimo u onih 90 minuta”, kazala je i poslala posebnu poruku građanima s juga.

“Mislim da bi to svi zajedno mogli jako dobro odraditi, s obzirom da se širi bolest na jugu: Ajde neka se strpe i neka pokušaju spriječiti da se širi korona, a onda ćemo mi svi furešti zajedno s njima na naše more i nećemo izgubiti sezonu. Barem će je Hrvati popuniti”, kazala je Markotić te dodala da smo dobri u ovoj utakmici i da ćemo moći biti prezadovoljni ako i u ovoj utakmici na kraju budemo drugi na svijetu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Ako niste stigli pogledati na TV-u. – Dokumentarni film ‘Krvavi Uskrs’

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film ‘Krvavi Uskrs’ je rekonstrukciji policijske akcije koja je odnijela prvu žrtvu u Domovinskom ratu, Josipa Jovića, 31. ožujka 1991. godine na Plitvičkim jezerima.

– U dokumentarnom filmu događaj je dodatno kontekstualiziran te su korišteni brojni arhivski materijali Hrvatske radiotelevizije. Izjave je dalo 11 sugovornika, povjesničar dr. Ante Nazor te 10 sudionika događaja na Plitvicama. Uspio sam napraviti i razgovor sa zapovjednicima postrojbi koji su sudjelovali u akciji, zapovjednicima Antiterorističke jedinice Lučko i Jedinice za posebne zadatke “Rakitje”, Slavkom Butorcem i Josipom Lucićem, ali uzeo sam izjave i od policajaca koji su isto tako dali značajan doprinos. Kako mi povjesničari kažemo, bit će tu pogled i odozgo i odozdo – kazao je u najavi premijere autor filma Borna Marinić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari