Pratite nas

Magazin

U povodu 71. rođendana akademika Josipa Pečarića

Objavljeno

na

Josip Pečarić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dopisni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, navršava 3. rujna 2018. 71 godinu života. To je njegova prva umirovljenička godina, nakon dugogodišnje, plodne profesorske karijere, tijekom koje je bio profesor matematike na Sveučilištu u Zagrebu.

U proteklih 30 godina Pečarić je ostvario jedinstven znanstveni opus, koji ga svrstava u najproduktivnije znanstvenike u svijetu. Međunarodna baza podataka researchgate (https://www.researchgate.net/profile/Josip_Pecaric) vodi ga s ukupno 1.829 objavljena rada, a baza Scopus s ukupno 679 radova.

Osnivač je i glavni urednik 3 matematička časopisa, koji se po općoj međunarodnoj klasifikaciji nalaze među 6 najboljih časopisa u sveukupnoj hrvatskoj znanosti. Dva od tih časopisa, za koja je u međuvremenu iz nerazumljivih razloga bila ukinuta potpora Republike Hrvatske, od ove se godine nalaze u najvišoj vrijednosnoj kategoriji (Q1). Njegov kolega Lars-Erik Persson nazvao ga je jednom zgodom kraljom nejednakosti.

Akademik Pečarić također vrlo produktivan spisatelj polemičkih štiva s domoljubnom tematikom, od kojih je nastalo preko 50 knjiga. Naslovi knjiga dotiču se aktualnih tema poput Domovinskog rata, suda u Haagu, Jasenovca, Marka Perkovića Thompsona ili crvenog plemstva. Aktualna i nepresušna tema je pozdrav „Za Dom spremni“.

Stalno podmetanje, diskriminacija prema članu obitelji, te svojevrsna jugokomunistička omerta dovelo je do toga da je akademik Pečarić umirovljenjem po sili zakona prekinuo svaku suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu, te odbio ponuđeno zvanje profesor emeritus. Zbog projekta na Sveučilištu u Moskvi, vodeća znanstvena baza Scopus trenutačno ga vodi kao ruskog znanstvenika. Tako je usred Europske unije postao moderni disident.

U povodu rođendana akademiku Josipu Pečariću želimo puno sreće i zdravlja u nadolazećem razdoblju.

Dr. Josip Stjepandić
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini (HAZUDD)

Poštovanom akademiku Pečariću želimo sve najbolje povodom njegovoga 71. rođendana. Uredništvo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Roman Leljak – Zbrinjavanje djece stradale tijekom Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Što je istina o zbrinjavanju ratom stradale djece tijekom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj državi Hrvatskoj?

Tko se o njima brinuo? Zašto su ostali bez doma i roditelja? Koliko ih je preminulo? Što je tomu uzrok?

O temi zbog koje vladaju mnogi prijepori, u “Mojoj Hrvatskoj” govorio je slovenski istraživač i publicist Roman Leljak.

Emisiju uređuje i vodi Nada Prkačin. (Laudato.tv)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari