Pratite nas

Magazin

U povodu 71. rođendana akademika Josipa Pečarića

Objavljeno

na

Josip Pečarić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dopisni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, navršava 3. rujna 2018. 71 godinu života. To je njegova prva umirovljenička godina, nakon dugogodišnje, plodne profesorske karijere, tijekom koje je bio profesor matematike na Sveučilištu u Zagrebu.

U proteklih 30 godina Pečarić je ostvario jedinstven znanstveni opus, koji ga svrstava u najproduktivnije znanstvenike u svijetu. Međunarodna baza podataka researchgate (https://www.researchgate.net/profile/Josip_Pecaric) vodi ga s ukupno 1.829 objavljena rada, a baza Scopus s ukupno 679 radova.

Osnivač je i glavni urednik 3 matematička časopisa, koji se po općoj međunarodnoj klasifikaciji nalaze među 6 najboljih časopisa u sveukupnoj hrvatskoj znanosti. Dva od tih časopisa, za koja je u međuvremenu iz nerazumljivih razloga bila ukinuta potpora Republike Hrvatske, od ove se godine nalaze u najvišoj vrijednosnoj kategoriji (Q1). Njegov kolega Lars-Erik Persson nazvao ga je jednom zgodom kraljom nejednakosti.

Akademik Pečarić također vrlo produktivan spisatelj polemičkih štiva s domoljubnom tematikom, od kojih je nastalo preko 50 knjiga. Naslovi knjiga dotiču se aktualnih tema poput Domovinskog rata, suda u Haagu, Jasenovca, Marka Perkovića Thompsona ili crvenog plemstva. Aktualna i nepresušna tema je pozdrav „Za Dom spremni“.

Stalno podmetanje, diskriminacija prema članu obitelji, te svojevrsna jugokomunistička omerta dovelo je do toga da je akademik Pečarić umirovljenjem po sili zakona prekinuo svaku suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu, te odbio ponuđeno zvanje profesor emeritus. Zbog projekta na Sveučilištu u Moskvi, vodeća znanstvena baza Scopus trenutačno ga vodi kao ruskog znanstvenika. Tako je usred Europske unije postao moderni disident.

U povodu rođendana akademiku Josipu Pečariću želimo puno sreće i zdravlja u nadolazećem razdoblju.

Dr. Josip Stjepandić
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini (HAZUDD)

Poštovanom akademiku Pečariću želimo sve najbolje povodom njegovoga 71. rođendana. Uredništvo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Josipa Galić: Bogatstvo je u davanju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Josipa Galić/fb

Kad bismo čovjeka gledali očima Josipe Galić, svijet bi bio mnogo ljepši i Zemlja humanije mjesto za život. Ona je odgojiteljica u jednom djevojačkom domu u Zagrebu, a u slobodno vrijeme volontira, pomaže onima koji su u potrebi.

– Uvijek su me roditelji učili da je dobro pomagati drugima, onda to uđe u krv, u stil života. Čovjek se nekako osjeća bolje kad je u poziciji da nekome pomogne. Onda to ide valjda taj slijed jedan za drugim – kaže Josipa.

Jedna je od volonterki humanitarne udruge fra Mladen Hrkać, gdje, ovisno o potrebi, dočekuje oboljele i članove njihovih obitelji, druži se s njima, olakšava im bolničke dane.

– Odlazim na odjele da bi se roditelji odmorili pa barem na trenutak sjeli i popili kavu. To roditeljima znači jako puno kad netko od volontera dođe i kaže ja ću sad sat ilil dva sjediti s vašim djetetom i igrati karte, uno, crtati, veseliti se pjevati. To je ono neka ljudska satisfakcija kad budete sretni jer ste mogli učiniti nešto tako, jer ste imali to vrijeme za dati – govori Josipa.

Proživljavaju se tako različite situacije, sklapaju prijateljstva. A u nesebičnom darivanju Josipa već nekoliko godina odlazi u Afriku. Pet je puta bila u Beninu i Keniji. I naravno ponijela prikupljena sredstva, hranu, odjeću, školski pribor.

– Kad dođete tamo i susretnete se s umirućim djetetom koje nije jelo danima prije toga i nikakva hrana koju mu date u tom trenutku ne može spasiti to dijete. I onda jednostavno se pitate – zašto? U 21. stoljeću se proizvede hrane za 12 milijardi ljudi na kugli zemaljskoj, zašto netko umire od gladi, zašto je ta nepravda…

U prikupljanje pomoći za Afriku uključila je sve svoje prijatelje i obitelj, u Zagrebu i rodnom Širokom Brijegu. Nada se da će i za ovaj Božić otići onamo.

Organizirala je Josipa Galić i mnoge humanitarne akcije uoči Uskrsa i Božića. Uvjerena je da je u svijetu mnogo više dobra nego zla. I svoje učenice uči da je bogatstvo u davanju, da se time ništa ne gubi – samo dobiva.

– To je moj stil života. To je nekako što čovjek živi i radi, djeluje i dok sam na poslu, dok dišem, ja vjerujem da ću pomagati drugima i da ću biti u mogućnosti pružati ako ne ništa onda ruke – zaključila je.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Suradnjom i zajedništvom za bolju budućnost mora – Lastovsko podmorje

Objavljeno

na

Objavio

RONILAČKI KLUB VETERANA 4. GARDIJSKE BRIGADE U OČUVANJU PODMORJA

Lastovski arhipelag uzdignut s plitkog hrpta koji se proteže od Pelješca do Monte Gargana – Palagruškim pragom istinska je rajska oaza Mediterana, nastajala duboko na oceanskom dnu prije oko 150 milijuna godina. Na dnu su se milijunima godina taložili skeleti i kućice morskih organizama dok otoci nisu ‘izronili’ iz mora. S obje strane toga plavetnog praga dubine su veće – posebice na jugu gdje se dno spusta na 1350 metara. Ukupno 44 otoka, otočića i hridi čini najmlađe proglašeni Park prirode Lastovsko otočje.

U lastovskom arhipelagu u organizaciji Parka prirode Lastovsko otočje i Turističke zajednice Općine Lastovo ovaj vikend članovi Ronilačkog kluba 4. gardijske brigade pridružili su se roniocima Udruge veterana Hrvatske ratne mornarice, roniocima HRM-e, roniocima iz ronilačkog kluba Nautilus iz Splita, u ekološkoj akciji čišćenja podmorja; a sve uz potporu Hrvatske ratne mornarice. Ekološka akcija se provodila istovremeno u uvalama Borova, Kremena, Jurjeva luka, Skrivena luka i luka Ubli. Ronioci su sudjelovali i u biološkom uzorkovanju za znanstveno istraživačke svrhe.

U trodnevnoj akciji sudjelovalo je oko 50 ronioca, skipera i volontera, a prikupljena je značajna količina otpada. Izronjena količina plastičnog otpada suočava nas s naravi ljuske destruktivnosti, posljedicama nekontroliranog razvoja i korištenja tehnologija, kao i razlika u svijesti. Diversifikacija izvora i razloga onečišćenja, osobito s fokusom na fenomen zagađivanja plastikom čini ovaj problem većim i kompleksnijim, među ostalim i zbog toga jer nema jednoznačnog odgovora, niti rješenja.

Izbor nas okupljenih u Ronilačkom klubu veterana 4. gardijske brigade bio je jasan kada je napadnuta Domovina; i za slobodu svoje zemlje i naroda, borili smo se kao slobodni ljudi. I danas, naš izbor je nastavak doprinosa za našu domovinu, sada kroz aktivnosti kojima se aktualiziraju teme zaštite prirode, pa tako i mora i podmorja. Povezanost ljudi u slobodi odluke da u ovom rajskom mjestu lijepe naše ostave svoj otisak budi nadu u očuvana morska staništa.

This slideshow requires JavaScript.

U mapi našega sjećanja trajno je ostalo zabilježeno mjesto koje je prema legendi grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka. Svjesni da se radi o globalnom problemu, često se susrećemo s defetizmom proizašlim iz mikro-perspektive koji se manifestira kroz propitkivanje što tu pojedinac može napraviti, no, pa i najmanjim promjenama u stilu života upravo svaki pojedinac, svatko od nas, može napraviti puno, postići i pokazati razliku.

 Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari