Pratite nas

Gospodarstvo

U prvom tromjesečju hrvatski BDP porastao više od 2 posto!

Objavljeno

na

Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i pozitivnom doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatskog gospodarstvo u prvom tromjesečju ubrzao na više od 2 posto.

 [ad id=”93788″]

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u utorak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2 do 2,8 posto. Bit će to već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 1,9 posto na godišnjoj razini. Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Snažan rast potrošnje i turizma

Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 19 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Nastavak rasta osobne potrošnje temelji se na povećanju prometa u trgovini na malo, što odražava blago pozitivna očekivanja potrošača”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. A rast potrošnje zahvaljuje se rastu plaća, deflaciji i niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana. Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća isplaćena za ožujak iznosila je 5.722 kune, što je nominalno 1,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Makroekonomisti ističu i kako su u proteklom kvartalu ostvareni odlični rezultati u turizmu, zahvaljujući ranijem terminu uskršnjih blagdana.

“U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2015. broj ostvarenih noćenja turista viši je za 18,9 posto, te je dosegnuo na 1,67 milijuna. To će se zasigurno pozitivno odraziti na rezultate bilance plaćanja i na izvoz usluga kao komponente BDP-a”, ističe se u anketi Hine.

Industrijska proizvodnja skočila više od 6 posto

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već 14 mjeseci zaredom, što je najdulji niz rasta od 2007. godine. Pritom je u prvom tromjesečju proizvodnja porasla za 6,8 posto u odnosu na isti lanjski kvartal. Na ubrzanje rasta BDP-a utjecat će “očekivano dodatno ubrzavanje osobne potrošnje, nastavak trenda blagog oporavka investicijske aktivnosti te snažan rast industrijske proizvodnje”, navodi jedan od makroekonomista. Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 3,7 posto na godišnjoj razini, treći kvartal zaredom. “Očekujemo rast investicija, na što ukazuje rast fizičkog obujma građevinskih radova za 3,8 posto u prva dva mjeseca ove godine te podatak o rastu uvoza kapitalne opreme”, navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se pad državne potrošnje

S druge strane, robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP. Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prva tri mjeseca ove godine 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 20,3 milijarde kuna. To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 1,8 posto, na 33,3 milijarde kuna. Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 13 milijardi kuna, što znači da je bio 0,07 posto viši nego u istom razdoblju lani. “Doprinos neto izvoza vjerojatno će biti neutralnijeg karaktera, s obzirom da je trgovinski deficit ostao gotovo nepromijenjen. No, dobar start turističke godine pozitivno će se odraziti na izvoz usluga”, navodi se u anketi Hine.

I dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,8 posto na godišnjoj razini. “Povišena neizvjesnost u razdoblju pred i neposredno nakon formiranja nove Vlade obeshrabrila je ulaganja javnog sektora, kao i potrošnju države tijekom prvog tromjesečja”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Povećane procjene za 2016.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvom tromjesečju, većina makroekonomista povećala je procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016. Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 1,4 posto, dok su prije tri mjeseca procjenjivali da će rast iznositi 1,2 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,8 posto. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,5 na 1,5 posto. Takav rast očekuje i Ekonomski institut Zagreb (EIZ). Još je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji procjenjuje da će rast iznositi približno 1,9 posto. Slijede Europska komisija i Hrvatska narodna banka (HNB), koje očekuju rast BDP-a od 1,8 posto.

To je blizu procjena Vlade, koja je proračun temeljila na očekivanom rastu gospodarstva od 2 posto.

Pozitivni i negativni rizici

Pozitivno će u ovoj godini na gospodarstvo, smatraju makroekonomisti, utjecati još jedna dobra turistička sezona i nastavak rasta potrošnje. Međutim, “iako se pouzdanje potrošača nešto poboljšalo, u ovoj godini zasad nema jačeg stimulansa za ubrzavanje osobne potrošnje, dok investicijska aktivnost uvelike ovisi hoće li se oporaviti povjerenje investitora da su kreatori ekonomske politike sposobni u brzom roku poboljšati okruženje za investicije”, navodi jedan od makroekonomista u anketi. Ističe kako je nacionalni program reformi poticajan dokument, ali da sada slijedi njegova implementacija, koja će potvrditi ili oslabjeti povjerenje poduzetnika u ekonomsku politiku Vlade.

Puno toga ovisit će i o vanjskom okruženju, poput rasta gospodarstva EU-a, kretanja cijena nafte i kamata na svjetskom tržištu kapitala.

“U slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšanja investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, mogli bismo povećati procjenu rasta BDP-a u ovoj godini. S druge strane, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Potpisan Ugovor o kupnji hotela ‘Ero’ – Novi vlasnik je Vlada HNŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg i ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u utorak su potpisali Ugovor o primopredaji hotela ”Ero” u vlasništvo Vlade HNŽ-a.

Potpisivanjem Ugovora okončane su aktivnosti oko kupnje hotela ”Ero” gdje će biti smještena županijska tijela uprave, priopćeno je iz županijske vlade.

Premijer Herceg istaknuo je kako sada slijedi rekonstruiranje zgrade Hotela kako bi ona bila funkcionalna, kako bi mogla odgovoriti potrebama te kako bi uskoro građani mogli na jednom mjestu završiti najveći dio administrativnih poslova.

“Uštede koje ćemo ostvariti smještajem na jednom mjestu, kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze, potvrdit će opravdanost ovoga investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11.000.000 maraka”, kazao je Herceg nakon potpisivanja spomenutog ugovora.

Ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić izrazio je zadovoljstvo što je današnjim potpisivanjem Ugovora transparentno i u obostranom interesu službeno okončan postupak prodaje hotela ”Ero” .

”Vjerujem kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju kako bi građanima HNŽ-a na jednom mjestu bile dostupne sve usluge županijskih tijela uprave,” kazao je Krnjić.

Inače, uz nazočnost predstavnika notarskog ureda Musa, na potpisivanju Ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNŽ Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10.550.144 maraka, bili su nazočni Ivan Rogić, zamjenik ravnatelja i Eugen Ćubela, predsjednik Upravnog odbora FZ MIO, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari