Pratite nas

Kultura

U Rami arheolozi pronašli antičku cisternu za vodu, krstionicu…

Objavljeno

na

Projekt arheoloških istraživanja na brdu Gradac koje se nalazi između Ljubunaca i Uzdola započeo je 9. svibnja 2017. godine a voditeljica iskopnih radova, profesorica Snježana Vasilj, kazala je u izjavi za medije kako je današnjom prezentacijom završena prva faza istraživačkih radova.

Prvi iskopni radovi arheološkog nalazišta na brdu Gradac, koje datira iz prapovijesti pa sve do 5. stoljeća nove ere, službeno su prezentirani danas u nazočnosti brojnih medija i žitelja te općine.

Projekt arheoloških istraživanja na brdu Gradac koje se nalazi između Ljubunaca i Uzdola započeo je 9. svibnja 2017. godine a voditeljica iskopnih radova, profesorica Snježana Vasilj, kazala je u izjavi za medije kako je današnjom prezentacijom završena prva faza istraživačkih radova, prenosi Fena.

– Pozvali su nas stari Rimljani da svjedočimo nečemu što su nam ostavili u naslijeđe. Ovaj objekt je jedno lijepo iznenađenje, a radi se o vodospremi ili cisterni, monumentalnih gabarita. Rimljani su to vjerojatno gradili jer im je ovaj prostor bio jako važan. Za sada još uvijek ne možemo reći o čemu se izravno radilo, no sigurno je nešto što je bilo u kontekstu rimske administracije. Cisterna je impozantna, posebno zbog arhitekture koja karakterizira jer drugačije nisu mogli riješiti svod, nego s ovim lukovima i stupovima. Ono što je zanimljivo i uvijek se postavlja pitanje o ovolikoj masi vode, na ovako velikoj nadmorskoj visini, a mene zadivljuje sami način gradnje cisterne. Zidovi su ožbukani na način koji je Rim imao tada na raspolaganju, a to je živo vapno s riječnim pijeskom a zbog jačine i kompaktnosti te mase, drobili su odnosno mljeli svoju ciglu. Sloj žbuke iznosi 5 cm a ispoliran je posebnim slojem debljine od 1 cm. Cijeli pod je izniveliran, također sa istom žbukom koji se nalazi 5 cm na živoj stijeni, što je ustvari jedan stvarno zanimljiv pothvat za to vrijeme.

Istaknula je kako je građevina vrlo posebna, no kako ih je još više iznenadio spomenik koji je uzidan u temelje jednog od stupova.

– Radi se o reljefu boga Silvana, ilirskom božanstvu, koje očito na ovom području kao i na susjednim područjima bio aktualan kroz četvrto, treće, drugo i prvo stoljeće do dolaska Rimljana na ovo područje. Ne znamo kako su ga točno Iliri zvali jer o tomu na žalost nisu pisali, a “Silvan” ga nazivamo po rimskoj interpretaciji. Takvih spomenika ima još, ali evo i mi raspolažemo sada s jednim takvim spomenikom. Ono što je rijetkost jeste to da je bog “Silvan” predstavljen kao mladić s pastirskim štapom u ruci, sviralom, a kao raritet uz njega se nalazi jedna prekrasna ptica. Raritet je iz razloga što uz njega obično je prikazana koza, a često je prikazivan s kozjim nogama, ili sa rogovima na glavi. Na ovom se također nalaze rogovi no nema kozje noge, već prekrasne sandale kroz koje se vide njegovi prsti sa stopala – istaknula je Vasilj.

Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević kazao je u izjavi za medije kako su prije svega proveli sve procedure, odnosno da su tražili i dobili odobrenje od Zavoda za arheološko istraživanje HNŽ-a, nakon čega su stupili u kontakt s profesoricom Vasilj.

– Radovi traju već tri tjedna a danas je predstavljena prva faza radova. Mi ćemo svakako nastaviti daljnja istraživanja i radove, a naravno sada je na redu struka da kaže i da svoje mišljenje, nakon čega će se vjerojatno napraviti arheološki studiji ili neki elaborat, te ćemo vidjeti daljnju proceduru. Naravno, sve to zahtijeva i novčana sredstva, a općina Prozor-Rama uključila se u prvoj fazi financiranja ovog projekta, no naravno da ćemo tražiti i od drugih fondova i zavoda da se također uključe jer kako kaže profesorica Vasilj, ovo je jedno veliko otkriće, posebno za jednu malu općinu kao što je Prozor-Rama – kazao je Ivančević.

Poručio je kako uistinu podržavaju ovaj projekt, te da će ga u cijelosti ispratiti i uvrstiti u turističke projekte, kao i druge prethodno realizirane.

Dnevnik.ba

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Raseli se zemlja Hercegova i zato je teška pjesma ova

Objavljeno

na

Objavio

O tuđini pričati vam priče
nemam volje, ne mogu i neću,
gdje god nisi misliš da je bolje,
neka svatko traži svoju sreću!

Mladi idu a stari se čude,
poslije svakog rata tako bude,
raseli se zemlja Hercegova
i zato je teška pjesma ova.

Nije lako svoj dom ostaviti
u tuđini uvijek stranac biti,
svake noći sanjat iste snove,
staru majku kroz suze što zove!

Starog oca na pragu što čeka
sina da se vrati iz daleka
i moli ga da ne ide više,
svoj život kamenom da piše.

Želje su jedno a stvarnost je drugo
nikako te otjerati tugo,
opet si se kod nas doselila
i suzama oči napunila…

Mnoge majke djecu ispratiše,
mnoge neće dočekat ih više,
sa očevim dijele istu muku
zadnji puta spružiše im ruku!

Pa se pitam što skrivišmo Bogu
i nikako shvatiti ne mogu,
zašto Hrvat uvijek račun plaća
a račun uvijek mu se vraća?!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljene knjige “General Praljak” i “Thompson – pjesmom za Hrvatsku” u Sisku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Predstavljanje knjige „Thompson – pjesmom za Hrvatsku“ autora akademika Josipa Pečarića i knjige „General Praljak“ autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akad. Pečarića, održano je u četvrtak 14. prosinca u sisačkom Velikom Kaptolu.

Knjige su predstavili sisački biskup Vlado Košić, g. Marko Ljubić te autori. U prepunoj dvorani predstavljanju su nazočili i brojni Siščani, Petrinjci i Sunjani te suborci generala Praljka.

Na početku je sve okupljene pozdravio biskup Košić ističući kako je upravo biti spreman branit svoj dom poveznica između Marka Perkovića Thompsona i generala Slobodana Praljka. „Hrvatska vlast i ona lijeva i ona desna, izigrala je naše branitelje i oni se ne osjećaju sigurno u domovini koju su krvlju stvorili.

Naši ljudi su se borili, branili svoj dom i zemlju, a što bi mi sad trebali? Tu krv popljuvati samo zato što nekome smetaju oni i njihov pozdrav ‘za dom spremni’, zato što im uistinu smeta naša država i sloboda? Da njih nije bilo, ne bi bilo ni tih naših čelnika koji jedan dan kažu jedno, a drugi dan već popljuju svoju riječ.

Kao što je Krleža rekao: ‘išli budu v Beč i tam budu svoju popluvali reč’. Tako su i predsjednica i premijer već drugi dan popljuvali svoju riječ kako je presuda Haškog suda neprihvatljiva, jer je nepravedna i ne temelji se na povijesnim činjenicama. Ako je ona nepravedna, pa kako su onda mogli reći drugi dan da je prihvaćaju, doista se pitam? Naša predsjednica bila je prije nekoliko dana u UN-u.

Mogla je tamo reći da općenito prihvaćamo taj sud jer smo ga i tražili, ali ovu zadnju presudu ne možemo prihvatiti jer je nepravedna, da želimo reviziju te presude i da ove nesposobne suce želimo zamijeniti. U konačnici napraviti drugi ‘ad hoc’ sud koji će vidjeti što se dogodilo s činjenicama. Što sudac iz Južnoafričke Republike ili Kine može znati o situaciji kod nas?

Sve su to rezultati nebrige prema hrvatskim braniteljima, temeljima ove zemlje koja se neodgovorno vodi. Ja se nadam da će to sada biti, kao što kaže Ivan Miklenić, jedan novi početak, da će se nešto prelomiti jer će izići na vidjelo jesi ili nisi za svoju zemlju“, rekao je biskup te dodao kako je Praljkov čin krik upućen vlastima, prije svega našim vođama koji nemaju kičme te se ponašaju podanički i služinski.

Publicist Marko Ljubić upozorio je kako je u tijeku hibridni rat koji prijeti da Hrvatima oduzme identitet. „Ako sagnute glave dopustimo da se pljuje po našim očevima, djedovima, braniteljima, Thompsonu, Slobodanu Praljku, onda se trebamo pitati što mi ostavljamo generacijama koje dolaze. Mi smo jako povlaštena generacija, bez obzira koliko trpimo, jer imamo mogućnost da se neke stvari još uvijek poprave i da završimo ono što smo devedesetih godina započeli. Zato smo i dužni braniti Thomspona, ali ne radi se tu o obrani njegovog imena ili prava da on negdje pjeva. Radi se o dubokim identitetskim simbolima.

Mi ne možemo dopustiti da nam se sad pod formom bilo čega što se u prošlosti događalo kriminaliziraju sami temelji države, a Čavoglave i ‘za dom spremni’ to upravo jesu. Osobno me ne zanima što je u povijesti taj pozdrav značio. Za mene sve priče počinju i završavaju s 1991. godinom i junaštvom hrvatskih branitelja koji su tada s tim poklikom i krunicom oko vrata, čistog srca išli u obranu svog doma. Moramo se počet ponašat kao svoji na svome, kao ljudi koji ne rade nikome zlo, koji znaju misliti svojom glavom i mogu postići ono što žele“, rekao je Ljubić zaključivši kako je to i poruka ovih dviju knjiga.

Autor dr. sc. Miroslav Međimorec rekao je da je knjiga „General Praljak“ neka vrsta leksikona za razumijevanje osobe i života Slobodana Praljka, nastala iz vjere da će se on 29. studenoga vratiti i više ne će trebati objašnjavati činjenice i dokazivati istinu. „Zajednički zločinački pothvat podvala je i manipulacija svjetskih moćnika koji su pod svaku cijenu htjeli osuditi vrh Hrvata u BiH za zločine koje nisu zapovjedili, nisu za njih znali niti su ih mogli spriječiti. Prihvatiti takvu osudu bilo je neizdrživo za čovjeka takvih visokih etičkih vrijednosti kao što je bio general Slobodan Praljak.

Šutnja i nebriga je ono što su sve vlasti do sada činile po pitanju šestorke iz BiH. Država je imala mnogo načina da pomogne i Praljku i šestorki, ali ta pomoć je izostala. Posljedica toga je da je šestorka ostala visjeti u zraku na milost i nemilost Hrvatske i BiH. Dok ih je Hrvatska ignorirala, Bosna i Hercegovina je željela da dobiju čim veću kaznu, a rezultate te politike vidimo danas“, upozorio je Međimorec te se još u nastavku prisjetio ratnih dana u Sunji gdje je Praljak i postao generalom, ali i njihovog zadnjeg razgovora telefonom, tek nekoliko dana prije presude.

Na kraju okupljenima se obratio i akad. Pečarić zahvalivši biskupu na organizaciji promocije te pogovoru koji je napisao za knjigu o Praljku. Pečarić je istaknuo i kako je ovo prva promocija proširenog izdanja ove knjige. „Očekivali smo, Miroslav i ja, da će ovo drugo izdanje izaći kad naš prijatelj Slodoban Praljak izađe iz zatvora. Umjesto toga on je otišao u legendu, a njegove riječi pamtit će mnoge generacije Hrvata. U ovoj knjizi naći će te moj tekst ‘Ubiše mi prijatelja’.

Doista, u njegovom slučaju se radi o ubojstvu pa sam te suce nazvao ubojicama. Možda sam bio nepravedan jer je tih ubojica bilo više, a posebno treba naglasiti da ih ima mnogo u Hrvatskoj. Velika je simbolika što danas promoviramo knjige o Marku i Slobodanu.

Kroz sve ovo vrijeme, posebno unazad 20 godina, oni su obojica na različite načine progonjeni od onih koji mrze i našu državu i narod“, ustvrdio je akad. Pečarić zaključivši predstavljanje riječima generala Praljka: „Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu“.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari