Pratite nas

Kultura

U RAMI KOD DIVE

Objavljeno

na

Photo by Damir Mišura

Zahum mjesto pod Radušom stoji
Duge dane i godine broji
Tu Hrvati stoljećima žive
To mjesto Grabovčeve Dive

Prvog svibnja kraj Divine kuće
Bilo hladno ili bilo vruće
Kako župnik Rumbočki najavi
Josip Radnik sad se gore slavi

Tu se Divi u čast misa služi
Svojim djelom ona to zasluži
Tu se Diva Grabovac rodila
I korake prve napravila

Djetinjstvo je svoje tu provela
Prve igle u ruke uzela
Nit je znala brojat ni u novce
Od djetinjstva čuvala je ovce

Nikad mrava nije pogazila
Niti bilo kome naudila
Mladenačkim živjela životom
Blistala je mirom i ljepotom

Ramci uvijek uz crkvu su bili
Svoju djecu vjeri su učili
I kad su ih zbog tog napadali
Vjerovali nisu odustali

Zbog tog život i Diva izgubi
Što ne htjede Turčina da ljubi
Neće ljubit što srce ne voli
Ni dozvolit da je duša boli

Ni bogatstvo što udvrač ima
Siroticu Divu ne zanima
Prođe od tad tristotinjak ljeta
Još čekamo da postane sveta

Ramska Divo veliko ti hvala
Što si život ti zbog vjere dala
Čvrsta vjera, ljubav i poštenje
Čuvat će nam na te uspomene

Tako dati život dragom Bogu
Vjerujte mi samo hrabri mogu
Ti si ponos Hrvata u raju
Ramskoj majci i Ramskome kraju

Stihovi: Ivan Čuljak, Rovišće

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MEMENTO

Objavljeno

na

Objavio

Još uvijek stojim pognute glave
Ispred bijelog mramornog križa
Okružen svijećama koje gore
I pitam se: Bože, kako im je bilo?

Koje su slike njihove zenice krile
I koje su riječi izgovarale usne,
Dok su odlazili na put bez povratka
Pognutih glava i zamagljenih pogleda?

Bože, kako im je bilo dok su čekali,
Dok su stajali u redu za gubilište
I slušali obijesni kikot krvnika
Što su se naslađivali njihovom mukom?

Jesu li ih jako pekle rane,
Jesu li bili gladni i umorni,
Je l’ im bilo hladno,
Bože, je l’ im bilo hladno?

I jesu li u toj studeni osjetili toplinu doma,
Vidjeli bjelinu Božićnih snjegova
I Tebe kako ležiš na slami
U crkvici staroj i trošnoj?

Jesu li ih pratile oči najmilijih,
Poljane djetinjstva, modra jezera,
Planinske vrleti i hladovine šuma,
Na tom putu u vječnost?

Znam da si ih pohodio Bože
U tim posljednjim trenucima.
I pozvao k sebi, u kuću Oca svojega,
Njih, pravednike i mučenike naše.

I jesu li Ti rekli što, kaži mi Bože!

Jesu li pitali za nas koji nismo bili s njima,
Za nas koji smo ih izdali kao Petar Tebe
I zanijekali pred krvnicima da ih znamo?

Jesu li pitali za nas, Bože svemogući?

Jesu li nam oprostili Bože,
Tu tešku i podlu izdaju,
To odricanje od njih i sebe,
Kao što si Ti oprostio Petru?

Zlatko Pinter/ Studeni 2018.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

U Mostaru predstavljen prof. dr. Ante Čuvalo i njegove tri izuzetno vrijedne knjige

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Tropletovih dana kulture 2018. u Mostaru HKZ Troplet organizirao je „Susret s autorom“ prilikom kojeg je prestavljen prof. dr. Ante Čuvalo i njegove tri izuzetno vrijedne knjige koje je objavio ove godine.

Knjiga “Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.)” je nastala na temelju arhivskih materijala mjesnih narodnih odbora koji su nađeni u podrumu općinske zgrade u Ljubuškom. Knjiga ”Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru)” ima 94 stranice, te uz predgovor sadrži popis pobijenih hrvatskih katoličkih svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i sjemeništaraca u 20. stoljeću.

Autor navodi da su „crkveni ljudi“ stradavali i drugim narodima u Europi u II, svjetskom ratu i poslije ali nigdje u toj mjeri kao Hrvati. U nacističkoj Njemačkoj 220; Istočnoj Njemačkoj 110; Slovenija 220; Poljska 187 svećenika; Slovačka 14; Mađarska “oko deset”; Albanija 67, a među Hrvatima ih je pobijeno blizu 700. Knjiga je napisana na engleskom jeziku i namijenjena svjetskoj javnosti a posebno onima koji proučavaju hrvatsku povijest ili/i dolaze na naše prostore pa se žele upoznati s hrvatskom prošlošću.

Treća knjiga koja je predstavljena zove se ”100. obljetnica pravaške saborske interpelacije 1918.-2018. – Grozote u Odesi 1916.-1917.”, ima 214 stranica i govori o stradanju, mučenju i ubijanju tisuća zarobljenih pripadnika austrougarske vojske, Hrvata i Slovenaca, koje su zarobili Rusi a mučili srpski oficiri prisiljavajući ih da stupe u kraljevsku srpsku vojsku tijekom 1916. i 1917. godine.

Ovo je prva knjiga koja nakon 100 godina donosi interpelaciju koju je zastupnik Aleksandar Horvat podnio u Hrvatskom saboru.

U predstavljanju, pored autora, prof. dr. Ante Čuvala, sudjelovali su Anita Martinac, književnica; Hrvoje Mandić, povjesničar angažiran u Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata u BiH i fra Mića Stojić, voditelj Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“.

-Razdoblje o kome ova knjiga govori je razdoblje golog preživljavnja u okrutnom totalitarnom režimu. Razdoblje je to koje nije dalo čovjeku niti da odžaluje svoje žrtve, niti da traži svoje poginule i ubijene. Na neki način i ova knjiga je spomenik tome vremenu i podnijetoj žrtvi – istaknula je književnica Anita Martinac govoreći o knjizi “Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.)”

Povjesničar Hrvoje Mandić govorio je o neistraženom razdoblju Prvog svjetskog rata i nedovoljno poznatom pokolju u Odesi.

– Dijelom zbog vremenskoga odmaka, a dijelom i zbog činjenice da su, za razliku od dva kasnija rata, bojišnice bile uglavnom u dalekim zemljama, tematika tog sukoba nije ni približno prisutna u javnosti kao što je to slučaj u nekim drugim europskim zemljama. U Francuskoj, čak i u najmanjim selima, spomenik poginulima u I. svjetskom ratu neizostavan je dio lokalne baštine … – kazao je Mandić.

Miroslav Nikolić, predsjednik HKD ”Troplet”, rekao je kako ova organizacija ove godine ima brojna događanja povodom Tropletovih dana kulture.

-Započeli smo još 21. listopada hodočašćem na Bobovac u sklopu molitve za Domovinu, zatim smo imali različita događanja, sve danas do promocije ovih knjiga – rekao je Nikolić zahvaljujući autoru i predstavljačima.

M.J./Hrsvijet.net

100. obljetnica pravaške saborske interpelacije 1918. – 2018. Grozote u Odesi 1916. – 1917.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari