Pratite nas

Reagiranja

U Republici Hrvatskoj, 15. siječnja zapisan je zlatnim slovima.

Objavljeno

na

U Republici Hrvatskoj, 15. siječnja zapisan je zlatnim slovima. Toga dana, 1992., naša je država, nakon proglašenja neovisnosti, (25. lipnja 1991.) priznata kao suverena i samostalna!

Europska zajednica, koju su činile 12 zemalja (Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija) objavile su zajedničku odluku kojom priznaju  Republike Hrvatsku i Sloveniju.

Toga dana, u Zagrebu je otvorena njemačka ambasada, što znači da je ova država prva koja je uspostavila diplomatske odnose s Republikom Hrvatskom.

Bila je to iznimno radosna vijest za sve građane naše države, a poglavito za hrvatske branitelje.

U večernjim satima, toga 15. siječnja, na zagrebačkom središnjem trgu, Trgu bana Josipa Jelačića, spontano se okupio veliki broj građana u slavljeničkom raspoloženju. Među okupljene  došao je i prvi hrvatski predsjednik, vojskovođa i pobjednik Domovinskoga rata dr. Franjo Tuđman.

Rekao je: „Kako bih mogao izdržati u svom uredu, a da nisam sa svojim narodom. Moj dan je protekao radno, kao obično, ali isto tako i posebno. Dan za koji smo živjeli svi mi kao i naši preci. Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države“ te dodao da će ovaj datum „biti uklesan zlatnim slovima u cijelu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana“.

Dva dana nakon toga, u Hrvatsku je doputovao Francessco Cossiga, predsjednik Republike Italije, prvi strani državnik koji je službeno posjetio Republiku Hrvatsku, a samo dan poslije  u Zagreb je stigao i austrijski ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock, i bio nazočan svečanom polaganju ploče s natpisom: Ambasada Republike Austrije (na Jabukovcu).

Ostalo je povijest.

Za ovaj iznimno značajan događaj, najviše su zaslužni hrvatski branitelji, od kojih su mnogi već tada dali svoje živote i zdravlje za ovo što danas imamo.

Međutim, kako vrijeme ide, sve se manje pozornosti pridaje danu priznanja Republike Hrvatske, baš kao i svemu drugome što je vezano uz Domovinski rat.

Ovaj bi se datum u školama posebno trebao isticati, a ne da djeca nemaju pojima što se u Hrvatskoj dogodilo sredinom siječnja 1992.

Jedan dio hrvatskih građana, a poglavito političara, ponašaju se kao da smo ostvarili „banana republiku“, a ne državu.

Tog 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata, gotovo trećina zemlje bila je pod srpskom i inom okupacijom.

Također je neshvatljivo da Hrvati općenito malo drže do svojih blagdana, iako vole isticati kako to lijepo i raskošno rade, primjerice, Amerikanci. Jedan dobar dio naših građana  „bučno proslavlja“ blagdane,  odlazeći u shoppinge, na ljetovanja ili skijališta, dok nacionalni mediji tome ne pridaju značaj koji trebaju imati.

Na stvaranje hrvatske države i na njezine junake još malo pa će nas, da se našalimo, podsjećati tu i tamo neki hrvatski branitelj kojeg ćemo susresti na ulici ili trgu, s hrvatskom zastavom u ruci  ili pak u invalidskim kolicima.

Nu, najveći broj onih koji su stvorili hrvatsku državu, zajedno sa dr. Franjom Tuđmanom, počiva na grobljima širom Lijepe naše!

Ne, nije i neće biti dovoljno da im se toga dana, 15. siječnja,  odnosno Spomen dana, samo zapali svijeća, položi vijenac i kaže – „slava im“!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Nekada su ga pljuvali i gazili, a sada ga uzdižu u nebesa

Objavljeno

na

Hrvatski pjevač Mate Mišo Kovač (78) na liječenju je proslavio rođendan. Sa svih strana prima čestitke, ali i priznanja, kao vrhunski glazbeni umjetnik. Vjerojatno će ga se sjetiti i oni na državnom vrhu i „okititi“ ga nekim istaknutim državnim odličjem, jer to je, kao malo tko, zaslužio,  slagali se ili ne, jedan je i neponovljivi, – Mišo!

Veliko priznanje odali su mu i sami glazbenici, tj. njegovi kolege i to već dva puta u relativno kratkom vremenu u Splitu, na Splitskom festivalu i na nogometnom stadionu na Poljudu.

Mišo je toliko značajan, popularan za hrvatsku glazbu da mu već sada slobodno mogu dati ulicu ili trg u Zagrebu, Splitu i Šibeniku.

A jedan dio onih koji ga danas uzdižu u nebesa skoro su ga „pokopali“. Marginalizirali su ga, podcjenjivali i bacali u blato, jer kao to što on pjeva „to je šund“ i tome slično. Čak su se  neki i smijali kad je govorio da je pjevač s najviše prodanih  ploča  (i ostalih nosača zvuka). Međutim, to je točno, pa neka se smiju(sami sebi) i dalje.

Dakle, to je čovjek čiji je sin, Edo,  bio jedan od najmlađih hrvatskih branitelja-dragovoljaca (HOS-ovac) i koji je izgubio život pod još nerazjašnjenim okolnostima.

Umjesto da mu pomognu u tim teškim životnim situacijama većina medija, pa i glazbenika, tj. njegovih kolega „iskoristilo“ je tu nevolju da ga još više ponize, iako se on nikada poniziti ne može.

Sjećam se kad ga je moja malenkost, u suradnji s producentom Vladimirom Mihaljekom-Mihom, jednom pozvala na humanitarni (braniteljski) koncert u zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište (HNK)  da su mi neki glazbenici i „kulturnjaci“ neprestano nakon toga govorili: kako sam to mogao, nije Mišo za HNK, te da je njegovim nastupom i ta kulturna ustanova dobila „narodnjački štih“!

Stoga, kad se danas na sve strane govori i piše o njegovoj veličanstvenoj karijeri treba se podsjetiti i 1999., kad  je namjeravao izvršiti samoubojstvo (pucao si je u grudi). Što su tada neki medijski „monstrumi“ pisali? Da se je stvarno želio ubiti pucao bi si u srce, a ne pokraj njega! Da to su među ostalim objavljivali!

Četiri  godine nakon toga bio je polumrtav, ležao nakljukan sedativima.

I materijalno je propadao. Zvali su ga na nastupe  i u Srbiju, gdje je još uvijek „kralj“,, ali on nikada nije pogazio svoju riječ. Jednom je nakon Domovinskog rata rekao-nikada više u Beograd! I nije nikada otišao ni na „kavu“.

Mišo, hvala ti, i sretan ti rođendan!

Mladen Pavković

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Predsjednica oštro odbacila pokušaj reinterpretiranja njezinih izjava o migrantima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović oštro je odbacila pokušaj reinterpretiranja njezinih izjava vezanih uz pitanja zaštite hrvatskih granica od ilegalnih migracija i istaknula je da hrvatska policija postupa u skladu sa zakonom i humano, priopćeno je u utorak iz Ureda predsjednice.

“Oštro odbacujem pokušaj reinterpretiranja izjava vezanih uz pitanja zaštite hrvatskih granica od ilegalnih migracija”, rekla je Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako “hrvatska policija u obavljanju poslova nadzora državne granice, samim time i granice EU pri sprječavanju ilegalnih migracija postupa zakonito, profesionalno i humano, a sredstava prisile prema prekršiteljima zakona primjenjuje u najmanjoj mogućoj mjeri koja je neophodna za zaštitu sigurnosti policijskih službenika i za obavljanje njihovih zadaća”.

Naglasila je da je sigurnost temeljni uvjet stabilnosti i razvoja Hrvatske i samim time jedna od njezinih ključnih zadaća.

“To su činjenice koje nikakve igre riječi, krivi prijevodi ili iz konteksta izvučeni dijelovi izjava ne mogu i neće promijeniti.”

Predsjednica se oglasila nakon što su svjetski mediji i HRW reagirali na intervju koji je dala za švicarsku javnu televiziju SRF.

Tijekom prošlotjedne posjete Švicarskoj, novinar švicarske državne televizije je predsjednici kazao da televizija posjeduje snimke pretučenih migranata koji tvrde da ih je hrvatska policija nasilno i ilegalno odvratila od ulaska u zemlju, a predsjednica je odgovorila da “govori o ilegalnim imigrantima koji žele iligalno ući u Hrvatsku”.

“Zašto mislite da je to ilegalno? Govorimo o ilegalnim migrantima, ljudima koji ilegalno žele ući u Hrvatsku i policija ih šalje nazad u Bosnu i Hercegovinu. Postoje otvoreni granični prijelazi koji su otvoreni za sve koji žele doći u Hrvatsku i zatražiti azil”, rekla je predsjednica za švicarsku televiziju.

Također je kazala da se zbog takvih optužbi raspitala kod ministra unutarnjih poslova, ravnatelja policije i policajaca na terenu i da su joj oni u više navrata potvrdili da ne koriste “pretjeranu silu”.

“Naravno da je potrebno malo sile kada potiskujete ljude, ali morate vidjeti i kakav je to teren koji prelaze pretežito po noći”, rekla je predsjednica koja je pred odlazak u Švicarsku posjetila granični prijelaz u Kordunskom Ljeskovcu.

(Hina)

 

Željko Glasnović: Migrantski val se zahuktava (VIDEO)

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari