Pratite nas

Herceg Bosna

U rukama Boko Harama

Objavljeno

na

Teroristička skupina Boko Haram zatočenima drži preko 200 učenica. Deutsche Welle je uspio doći do jedne učenice koja je uspjela pobjeći. Ona u svom ekskluzivnom razgovoru optužuje policiju i vlastite učitelje.

Nigerijska teroristička skupina Boko Haram i dalje terorizira vlastiti narod. U najnovijim bombaškim napadima na jednu tržnicu u središtu zemlje poginulo je preko 100 osoba. No ova teroristička sekta s islamističkom pozadinom se posljednjih dana najviše spominje u svezi s otmicom preko 200 učenica iz jedne škole na sjeveru zemlje.

boko-haram

Novinarima Deutsche Wellea je uspjelo doći do jedne učenice kojoj je uspio bijeg iz ruku terorista. Ona u ekskluzivnom razgovoru priča o svojim traumatičnim iskustvima ali istodobno iznosi teške optužbe na račun nigerijske policije i nastavnog osoblja na napadnutoj školi.

Deutsche Welle: Možete li se prisjetiti trenutka u kojem je Boko Haram napao Vašu školu?

Esther Musa (ime promijenjeno): Bile smo u spavaonici kada su oko 22 sata upali pripadnici Boko Harama i rekli da pođemo s njima. Mi smo učinile što su od nas tražili. Tada su nas rasporedili po vozilima i odvezli u nepoznatom smjeru.

Što Vam je u tom trenutku prošlo kroz glavu?

Pomislila sam: sad sam gotova! Sve će nas poubijati. To je jedino čega se prisjećam. Pomislila sam da mi jedino Bog može pomoći.

I što se nakon toga dogodilo?

U jednom trenutku sam s još nekoliko učenica rekla kako moramo obaviti nuždu. Nakon toga smo počele trčati i nismo stale sve dok nismo došli do jedne kuće u kojoj su živjeli Fulani (pripadnici jedne etničke skupine op.ur.) i koje smo pitali mogu li nas uputiti prema gradu Chiboku gdje se nalazi škola. Žitelji su nam rekli da je do Chiboka jako daleko ali su nas uputili u susjedno selo gdje su nam dali drugu odjeću. Nakon što smo prespavale, drugi dan smo se uputile natrag u Chibok.

Jeste li uspjeli doći do Chiboka?

Ne, jedino smo stigle do jedne kontrolne točke nigerijske vojske. Kada su shvatili da smo mi jedne od otetih učenica, rekli su nam da ne smijemo svojim obiteljima nego su nas odveli u jednu vojarnu u gradu Maidaguriju gdje smo vojnim dužnosnicima morale objašnjavati da smo pobjegle od Boko Harama. Nekoliko su nas dana držali u vojarni, a nakon toga smo odvedene guverneru.

Školu su zapravo čuvali policajci a bilo je i mnogo nastavnog osoblja. Kako su oni reagirali na napad na školu?

Njih u trenutku napada više nije bilo jer su prije toga pobjegli.

Pobjegli su i ostavili učenice same u školi?

Da. Upravo tako.

Prosvjed protiv Boko Harama

Zvuči kao da su nastavnici znali što će se dogoditi.Tako je. Netko je učiteljima javio da će Boko Haram doći i napasti školu i da bi bilo dobro kada bi učenike poslali kućama. No oni su reki da nitko ne smije kući a oni koji ipak odu neće dobiti završne svjedodžbe.

Znači učitelji učenicima nisu dali da pobjegnu?

Točno. Zamjenik direktora škole nam je rekao da nećemo dobiti svjedodžbe ako odemo.

Kako se osjećate kada pomislite na Vaše kolegice koje se još uvijek nalaze u rukama terorista?

Mislim da su još uvijek na životu i neizmjerno mi ih je žao. Mislim često na njih i noćima ne mogu spavati zbog toga.

Je li Vam od strane vlasti pružena bilo kakva pomoć, recimo psihološka?

Ne. Dosad nije bilo nikakve pomoći.

Kakvu si pomoć priželjkujete?

Ja bih samo ponovno htjela krenuti u školu. .

Nije li Vas strah pri pomisli na to što Vam se tamo dogodilo?

Naravno. Ali je više ne želim ići u školu u Chiboku. Želim ići u školu negdje drugdje.

DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

O povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a govorit će se budućim generacijama

Objavljeno

na

Objavio

Bivši pripadnici oklopnih postrojbi HVO-a i HV-a u nedjelju su ispred spomen obilježja u Tomislavgradu položili vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja za sve poginule i nestale hrvatske branitelje.

Vijence je položilo izaslanstvo općine Tomislavgrad načelu na načelnikom Ivanom Vukadinom, izaslanstvo Vlade i Skupštine Hercegbosanske županije (HBŽ), predstavnici Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a te brojna izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a i HV-a.

Inače, već treću godinu organizira se susret tenkista iz sastava tomislavgradske brigade “Kralj Tomislav”, 1. gardijske brigade Ante Bruno Bušić, Brigade Rama, Brigade dr. Ante Starčević – Uskoplje, Brigade Petar Krešimir IV – Livno, Brigade Eugen Kvaternik – Bugojno, pukovnije Hrvoje Vukčić Hrvatinić – Jajce, Kupreške bojne, a susretu su nazočili i veterani oklopno-mehaniziranih postrojbi Hrvatske vojske.

– Obilježavanje i druženje tenkista je garancija da će se o povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama – kazao je okupljenima predsjednik Udruge tenkista HVO- Hercegbosanske županije Josip Čerdić – Jimmy.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, nazočni su druženje nastavili u Sportsko rekreativnom centru “Šumarska kuća” u Grlima pored Tomislavgrada gdje je priređen sportski program.

Susret tenkista organizirali su bivši tenkisti iz sastava brigade “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada, a susret se odvijao pod pokroviteljstvom Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a.

(Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati